tag:blogger.com,1999:blog-4865792164550550384.post4299544142576295261..comments2024-01-05T03:39:19.759+09:00Comments on La'o Hamutuk: Observations for the Conference on SDGs and the 2030 AgendaTimor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysishttp://www.blogger.com/profile/16199752710172148153noreply@blogger.comBlogger4125tag:blogger.com,1999:blog-4865792164550550384.post-83685283674110321782017-05-24T22:55:17.930+09:002017-05-24T22:55:17.930+09:00I’ha nivel ambiente, la’o diak, hanesan hili fo’er...I’ha nivel ambiente, la’o diak, hanesan hili fo’er (lixo) iha sidade, tamba preokuapasaun asesor ida nebe Mari tau I’ha ekipa, ba interese primadona, sekretariu finansa nia, kontratu ho Pax. I’ha restu halu estradas, mai be rede saneamentu, keta I’ha tinan tuir mai, halu kuak Oekusi tomak fali. Abastimentu be la’o diak, mai be fo konseilu labele hemu be.. tamba seguru mate katuas. La i‘ha planu ba rede saneamentu, la iha hadi’a be no rai be mos, la I’ha tratamentu be para ba bailoron, be maran. La I’ha kampanha sensibilisasaun, ba ambiente, tamba planu de ordenamento Oekusi, kala sei me’hi hela tesik I’ha Lisboa.<br />Nivel Kultura zeru! Sentru cultural nebe promote la hetan loron manas. La I’ha preokupasaun ho patrimoniu isoriku no arkitetoniku. Hanesan monument I’ha Lifau ho karavela 3 miloens Americanos, seidauk kompletu. Moe duni obra ne’e, la hanoin istoria e la onra memoria portugeses/timorense liu tinan 500, sei kontinua me’hi, ho mundu diak liu, nebe 3miloens resin gasta I’ha obra, la halu kabun bosu.<br />I’ha nivel eletrisidade, la’o diak, loron ba kalan, mai be la I’ha alternativas ba enerjia mos ou renovaveis..Nune’e Oekusi I’ha ona eletrisidade I’ha, mai be estradas sira sei nakukun nafatin.. I’ha mos estrada foun. Mari mehi, halu Oekusi Singapura foun.<br />I’ha nivel transporte lalika ko’alia. Aviaun folin, hanesan viajen ida ba Bali. Timorense oituan deit maka uza. Ro prometidu sei I’ha hela Portugal, hein atu tau tama be. Ho sorte kala to’o I’ha Oekusi tinam 2018 iha aeroporto Oekusi. Timorenses sei la’o nafatin fulan barak, ho ro a’hi Nakroma kondisaun miseravel se hakarak sai husi Oekusi.. ho desenvolvimentu barak, barak liu maka sai, ba sira nebe tama. Tama deit maka ema indonesio ba obras bot tebes Mari nia, ou xina halu kontratu e kontratu kualidade at. Investidores bot sira.. la’o I’ha nebe?<br />I’ha agrikultura, peska, komersiu, tuir esforsu sekretariu local, mesak maka hatais kamiola Oekusi. Mari la liga asuntu ida ne’e. Gosta obra halu matan naklosu, mai be la halu kabun nakonu. Ponte nebe liga inur rua, mai be la liga oOekusi ba desenvolvimentu, Sistema irigasaun, nebe halu at liu tan be suli halu benefisio ba povu, palacio xina president nia, Ino mos tendas, mai be foun, ii’ha fo’ho leten, hotel kategoria ki’ik, ho kuartu mamuk ba bainaka iha tinan ida, resort mhatma desenu husi nia belun empresariu Joao Martins, uma funsionario sira nia, nebe aliserse seidauk I’ha, mai be uma kakuluk selu ti’ha ona, uma bot tebes, nebe nunka la I’ha susten tabilidade, ho kaulidade serbisus, no rekursos umanos nebe Mari hili, nivel ki’ik, atu la tau nia inkompetensia, bele lista barak, mai be sereja I’ha bolu leten, hanesam elefante mutin aeroportu internasional Oekusi, ho terminal ba na’ha, hodi ses 200% I’ha tempu ne’e. Ema ruma hanoin, aviau na’ha (kargu), tun neba, ba populasau kiak 75.000, nebe ekonomia social merkadu nia. Mari afirma ho nia produtu inteletkual, halu Alemaun sira hamnasa, ho liman fuan rua I’ha rentos rona, la konsegue loke postos serbisu tan, la’e deit ba nia gabinete ho asesores no familia funsionaria administrative, Leonia, nebe foti ba sekretaria.<br />Sa sustentabilidade, aeroportu ne’e I’ha? Estudu sustentabilidade ekonomiku I’ha Oekusi? Ema ruma hatene? Pois. Mari nein hanoin loron ida, mai be gasta ona miloens! Oekusi, tempu abandona no sakrifisu merese diak liu.Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-4865792164550550384.post-34213314466044054282017-05-24T22:54:52.336+09:002017-05-24T22:54:52.336+09:00Loron hirak ne,e Mari susar, , preokupa ho esplik...Loron hirak ne,e Mari susar, , preokupa ho esplikasaun no la espika, ba manisfetasoens, ba povo Oekusi<br />Barak halu finji fiar I balun seluk, la hatene hanoin sa. Mai be hare seriu no laran onestu, ba projetu ZEESM, la iha sala marginal hatudu tuir mai:<br />Hanesan nivel ba edukasau, projetu ZEESM, la I’ha buat ida inovador. “Eskola foun”, hanesan tenda ida pinta deit, ho sintina rua, modelu indonesio folin baratu, la I’ha asesu ba teknolojias foun, fatin halimar ba labarik sira, la I’ha sala ba profesores, la I’ha AC, hanesan nafatin. I’ha restu la konsegue ho protokolu no propaganda, lori iskola profisional, hanorin kampu akademiku, redi hari sasan,emprezas inkubadoras, ou nivel as liu I’ha kualifikasaun rekursus humanos. Hahu husi orientasaun, no komisariu politiku, no sekretario rejional fo, mai be preokupado ba tau I’ha zonas dok (remotas), sira nebe la os nia partidu. Hotu ho gasta 89 mil dolares, ba tenda ida ba alunos, Mari la tau tan ba edukasaun labarik sira I’ha Oekusi. I sira maka futuru Timor nia.<br />I’ha nivel ba saude, fo sai deit maka ba Klinika no Farmasia modernas. I’ha politika seluk, hanesan halu hasoru, kiak no hamla’ha, kualidade e asesu ba serbisus saude, programas informasaun ba povo, kuidado saude, hijiene ni nutrisaun, la tau, hatudu realidade politika I’ha programa Mari Alkatiri nia. Promete hospital ida ho nivel internasional, Mari hela ho klinika kiik, modern ho ekipamentu foun, mai be la konsegue ho propaganda, fo resposta efetiva , nesesidade halu evakuasaun no tratamentu I’ha rai li’ur. Estrutura hotu liu tinan ida, Mari sei lakon tempu I’ha Portugal, ho prorokolus, ho esperansa katak telemedisina, ho velosidade internet fraku los I’ha Oekusi, no diferensa tuku 9 ba Portugal, resolve politika saude ih’a Oekusi, Folin liu, nia musulmanu, para reza I’ha Fatima Portugal, I’ha susesu liu.Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-4865792164550550384.post-14620068106798872642017-05-24T22:53:14.172+09:002017-05-24T22:53:14.172+09:00Alkatiri dehan katak I’ha ona proposta lubuk ida b...Alkatiri dehan katak I’ha ona proposta lubuk ida ba investimentu. Hanesan ida investimentu ba plantasaun hudi, I’ha area ida ho 400 hektares, nebe sei esporta ba rai Xina, no mos ida seluk ba kuda ananas , ih’a rai ho 100 hektares”<br /><br />Obra ida urgente! Hahu iha 2015, i ita tama ona iha 2017, no tinan 2 foin oferta husi Alkatiri ba investidores maka katuas Sakato, Rao ou maun alin rua, nebe i’ha kalan ida i’ha kuarto miseravel, ho be hakribit (foer) no roupa fo’e,r selu dolar 50 americano. Bilete avaiaun ba, mai, no hela kalan ida, selu folin razoavel 180 dolares ba visitantes sira. Opsaun folin hanesan ne’e mos hira ba Bali? Obrigadu, Alkatiri...<br />http://www.macauhub.com.mo/pt/2015/01/15/timor-leste-negocia-construcao-urgente-de-hotel-em-oe-cusse-ambeno/<br /><br />I ro a’hi Haksolok? Ema ruma hare ona roa’hi ne’e? Liu ona tinan 2 hahu monta, promete ba pronto iha fulan Novemebro 2015. Sai husi ona Portugal ga? Mari tau be maka barak, i’ha projetos nia tama...<br /><br />ZEESM soaa tia ro ida atu tane atividades kaer ihan. Bainhira peskadores Atauro sira i’ha neba, sei hare ikan fa’an iha liuron. Agora la i’ha ro i la i’ha ikan!!<br /><br />Asesora ida serbisu i’ha gabinete RAEOA loron, no fins de semana ,han e toba i’ha uma selu husi DALAN... RAEOA poupa (rai) osan ba espesialistas kontratados, hem?<br /><br />Klinika ne’e prontu i’ha tinan ida, i hodan matan sira taka hela. Atu to’o inagurasaun, timorenses i’ha Oe-Kuse, tenki sei terus? Nusa ne’e? La i’ha doutores?<br /><br />Espatriados sira serbisu I’ha Oekusi, hira maka I’ha vistu serbisu nia?<br /><br />Kompania hira ho uma e aluga kuartos I’ha Oekusi, rai no selun impostu aluga nia.?<br /><br />ETC ETC Obrigadu wain! Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-4865792164550550384.post-59177887469014636492017-05-24T22:48:24.730+09:002017-05-24T22:48:24.730+09:00During the last three years, the Oecusse special e...During the last three years, the Oecusse special economic zone (ZEESM) has received almost $500 million in public funds, with no significant private investment, no public cost/benefit/risk analysis, and little transparency or accountability. Future expenditure projections for ZEESM have not been released, but it could receive billions more in public funds, especially if other investors continue to stay away.Anonymousnoreply@blogger.com