Showing posts with label Tetum. Show all posts
Showing posts with label Tetum. Show all posts

07 March 2018

Poténsia Indústria Ki’ik Prosesamentu Produtu Agríkola

Semináriu nasionál kona-ba Dezafiu no Poténsia Indústria Ki’ik Prosesamentu Produtu Agríkola iha Timor-Leste

Iha loron 22 Fevreiru 2018, La’o Hamutuk realiza semináriu nasionál ida iha Dili kona-ba dezafiu no poténsia indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola iha Timor-Leste. Semináriu ne’e nia objetivu maka atu hamosu espasu ba diskusaun entre ministériu relevante ho públiku kona-bá polítika, programa no estatutu dezenvolvimentu indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola iha rai laran. Oradór ba semináriu ne’e mai husi La’o Hamutuk, Ministériu Komérsiu no Indústria, Ministériu Agrikultura no Peska, no ONG Parcic. Iha kraik, bele hetan aprezentasaun sira husi Semináriu ne'e.

Tuir mai, pontus hodi loke aprezentasaun no diskusaun husi Mariano Ferreira, La’o Hamutuk:
  • Iha 2017 La’o Hamutuk hahú peskiza ida kona-ba indústria kiak prosesamentu produtu agríkola nian iha Timor-Leste. Peskiza ida ne’e hala’o iha munisipiu haat: Ainaro, Bobonaro, Baucau no Covalima. Liu hosi peskiza ida ne’e La’o Hamutuk hakarak buka hatene Dezafiu no Poténsia ba Indústria Ki’ik Prosesamentu Produtu Agríkola nian iha Timor-Leste.
  • Rezultadu husi peskiza ne’e hatudu katak iha ona indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola nian iha munisipiu haat ne’e, ne’ebé sira nia produtu sira fa’an ona iha loja ka supermerkadu.
  • Produtu ne'ebé sira prodús mak hanesan: manteiga fore-rai, kripik ho variedade oin-oin, mina nuu virjen, rebusadu sukaer, tempe no tahu, guriguri gizi, cha herbal ho variedade oin-oin, foos rai, saus tomate, ikan tomate, marmelada ho variedade oin-oin, ikan tomate, fore-rai sona, sabaun, mina kamii, tintu hudi, no bani-been.
  • Aleinde fa’an produtu ne'ebé sira prodús iha sira nia sentru produsaun, kios/loja balu iha sira nia munisipiu, sira mós fa’an iha supermerkadu sira iha Dili laran. Grupu prosesador sira fa’an sira nia produtu liu hosi NGO fasilitador sira. NGO fasilitador lori produtu sira ne’e ba fa’an iha sira nia fatin no iha supermerkadu sira. Iha mós grupu balun ne’ebé mak sira nia produtu ONG sira mak sosa.
  • Supermerkadu sira en jerál nakloke atu simu produtu husi grupu prosesamentu nian. Kritéria prinsipál ne'ebé sira aplika maka kompatibilidade ho regulamentu Autoridade de Inspeção e Fiscalização da Atividade Económica, Sanitaria e Alimentar (AIFAESA) nian. Kritéria sira ne’e inklui kompozisaun produtu nian, data produsaun no mós data prazu nian.
  • Maioria hosi grupu produtór sira ne’ebé partisipa iha estudu ida ne’e hatete katak sira la iha problema ho merkadu, maibé problema ho konsisténsia no volume produsaun. Produsaun dala barak la konsistente tanba depende mós ba matéria prima ne'ebé iha.
  • Problema ho merkadu liga liu ba koñesimentu atu buka merkadu no meius atu transporta produtu ba merkadu Bainhira matéria prima laiha ka karun liu, sira labele halo produsaun hanesan baibain.
  • Dezafiu kona ba volume produsaun liga ba ekipamentu produsaun ne'ebé sei limitadu, fatin produsaun ne'ebé ki’ik no mós merkadu nian ne'ebé ki’ik liu. Oras ne’e sira iha kapasidade atu prodús uitoan de’it no maioria atu ba fa’an de’it iha Dili.
Orador seluk fo aprezentasaun sira, no bele hetan husi:

05 March 2018

Ema hotu bele mai festa ba Tratadu Fronteira Maritima

Tuku hitu dadeer, loron 7 Fulan Marsu
iha La'o Hamutuk nia servisu-fatin
Nudár públiku hatene ona, tratadu ba Fronteira Maritima sei asina iha sede Nasoins Unidas entre Nasaun rua, Timor-Leste no Australia, dia 6 Marsu, tuku 1700 oras Nova Iorke USA, tempu hanesan iha Dili dia 7 kuarta feira tuku hitu dadeer.  La’o Hamutuk hakarak organiza festa ki’ik atu selebra asinatura ida ne’e, nudár vitória povu nian ne’ebé ema barak buka antes Timor-Leste hetan nia Independénsia.

Liu husi karta ida ne’e, ami konvite ita-boot sira hotu ne’ebé durante ne’e apoiu luta ida ne’e, atu mai hamutuk hodi ita selebra hamutuk hodi hemu kafé dadeer nian iha edifísiu La’o Hamutuk nia iha Bebora.

Mai hamutuk ho hanoin orgullu, kontente hamnasa hodi festeza buat ne’ebé ita sente todan maibé la sente imposivel. Ita manán duni ona iha luta ida ne’e, manán tanba ita iha ona liña fronteira Maritima tuir prinsipiu Liña Klaran tuir Lei Internasionál. Objetivu ida ne’ebé Governu Australia tempu naruk abandona, ohin loron ita nia luta konkista sira nia mudansa no atinje vitória final ba povu TL nia luta.

Dala ida tan, ami konvite kolega hotu Timor oan, nudár ita hotu hamutuk iha MKOTT ne’ebé Luta ba F.M, mai ita halo festa hamutuk ba vitória ne’ebé ita hetan ona nudár povu, ativista solidariedade no nudár estadu.

Kolega sira bele lori mai, kafé, ai-farina da’an, talas da’an, hudi, no ai han lokál seluk tan, hodi ita han no hemu hamutuk nudár maneira festa popular ida. La’o Hamutuk sei iha loke foto balun husi ita nia manifestasaun sira hodi ita hotu haree fali no sei iha múzika balun atu ita rona no kanta hamutuk.

Bele fahe mós informasaun ne’e ba kolega sira ne’ebé la konsege hetan husi konvite ida ne’e. Ba kolega sira nia atensaun no mai festa hamutuk, la haluha hato’o apresiasaun boot.

09 November 2017

Public discussion on Timor-Leste's debt / Enkontru kona-ba Deve Publiku

[English follows below]
Liu dékada ida ona, La’o Hamutuk halo peskiza no analiza kona-ba Timor-Leste nia deve públiku no Governu nia polítika empréstimu, no Governu asina tiha ona kontratu empréstimu lubuk ida ho ajénsia internasionál sira. Tanba Timor-Leste nia reseitas husi mina no gas besik hotu ona, no Estadu seidauk iha fonte seluk ne’ebé bele substitui mina, importante ba povu atu bele komprende kona-ba Governu nia polítika no planu atu jere deve públiku iha futuru.

Tanba ne’e, ami hakarak konvida ita boot mai enkontru públiku ida atu aprende hamutuk kona-ba rezultadu peskiza ne’ebé La’o Hamutuk halo kona-ba asuntu importante ida ne’e, no mós atu rona perspetiva Ministériu Finansas nian kona-ba jestaun deve públiku no polítika empréstimu.

Enkontru públiku ida ne’e sei realiza iha:
Data               : Tersa-feira, 14 Novembru 2017
Oras               : 08:45 – 12:00
Fatin              : Salaun Enkontru, Asosiasaun-HAK, Farol, Dili
Oradór sira     : Niall Almond, Peskizadór La’o Hamutuk
                        Epifenio Martins, Ministeriu Planu no Finansas


Gratuitu no loke ba ema hotu.
Bele hetan Niall nia aprezentasaun husi iha ne'e (mós PowerPoint).

===========================
La'o Hamutuk will hold a free, open public meeting to discuss Timor-Leste’s public debt management and loans policy. The Government has signed several loan contracts with international agencies.  However, Timor-Leste’s oil and gas revenues will soon run out, and the State does not yet have alternative sources of revenues to replace oil, so we would like to help people understand the Government’s policy for managing public debt.

Tuesday, 14 November 2017      8:45 am – noon
Meeting room, HAK Association, Farol, Dili
Speakers: Niall Almond, La'o Hamutuk researcher
                Epifenio Martins, Ministry of Planning and Finance


The discussion was in Tetum, but we translated Niall's presentation into English (also PowerPoint). Our web page has more information about debt.

04 September 2017

Konkordánsia Copenhagen: Fronteira Permanente ka Neo-CMATS?

Hosi 28 Agostu to 1 Setembru 2017, delegasaun ba negosiasaun disputa fronteira maritima nian hosi Timor-Leste ho Australia hasoru malu tan ho Komisaun Konsiliasaun nian iha Copenhagen. Komisaun Konsiliasaun ida ne’e estabelese dezde Juñu 2016 hafoin Timor-Leste hatama notifikasaun formal kontra Australia ba iha Tribunal Permanente de Arbitragem iha Abril 2016.

Maske enkontru sira iha Copenhagen no fatin seluk sira ne’e kontinua konfidensiál, maibé Tribunal Permanente de Arbitragem ajuda públiku sira atu akompaña prosesu sira liu hosi fó sai komunikadu imprensa ida iha loron 1 Setembru 2017, katak nasaun rua ne’e iha ona akordu ida kona-ba elementu sentrál sira ba delimitasaun fronteira maritima nian entre nasaun rua ne’e nian iha Tasi Timor.

Pakote konkordánsia ida ne’e aléinde ko’alia kona-ba fronteira maritima, inklui mós aprosimasaun ba estatutu legal foun ba kampu gas Greater Sunrise nian, nudár dalan atu dezenvolve rekursu no atu fahe reseita hosi kampu gas ida ne’e. Atu aumenta, kampu gas Greater Sunrise ida ne’e nia estatutu legal muda tiha ona hafoin Australia no Timor-Leste hamutuk ho Komisaun Konsiliasaun nian fó sai Deklarasaun Trilateral Konjunta ida hodi termina Tratadu CMATS (Treaty on Certain Maritime Arrangements in the Timor Sea/Tratadu ba Aranjamentu Balu iha Tasi Timor) iha loron 9 Janeiru 2017. Komunikadu ida ne’e mós hateten katak delegasaun rai rua ne’e sei iha tan pasu tuir mai hodi ba hasoru malu ho Komisaun Konsiliasaun iha Outubru 2017 nian ne’ebé sei hala’o ho konfidensiál tan atu finaliza konkordánsia sira ne’ebé foti ona.

Maske laiha detallu kona-ba opsaun saida de’it mak konkorda ona hosi parte rua ne’e, maibé ema balu, inklui ofisiais estadu, polítiku, diplomata lansa tiha rezultadu ida ne’e nudár vitória ba Timor-Leste atu selebra, no konsege domina tiha media sosiál sira iha Timor-Leste. Radio Televizaun Timor-Leste (RTTL), konvida La’o Hamutuk, nudár organizasaun naun governmental ida ne’ebé sempre tuir prosesu delimitasaun fronteira maritima nian atu prienxe sira nia programa 7 Minuto iha Telejornal kalan iha Sábadu atu bele fó pontu de vista kona-ba rezultadu hosi enkontru iha Copenhagen foin lalais ne’e.

Maske La’o Hamutuk apresia ba esforsu hosi rai rua ne’e hodi hakat ba pasu foun ida tan atu ko’alia disputa fronteira maritima entre rai rua ne’e, maibé ami hare katak sedu liu atu konsidera konkordánsia sira ne’e nudár vitória ba reafirmasaun soberania Timor-Leste nian bainhira opsaun sira ne’ebé sira konkorda malu iha Copenhagen ne’e ita seidauk hatene detallu no karik la tuir prinsipiu Liña Klaran tuir UNCLOS, prinsipiu ida ne’ebé sai nudár objetivu luta povu Timor-Leste nian.

La’o Hamutuk hare selebrasaun ida ne’e atu hanesan ho “selebrasaun” iha tinan 2005, bainhira Timor-Leste ho Australia iha konkordánsia ba Tratadu CMATS. Iha 9 Dezembru 2005, Governu anunsia sai komunikadu imprensa ida hodi selebra konkordánsia. Iha momentu ne’ebá, Governu deklara katak “Ne’e akordu di’ak ida ba Timor-Leste maibé mós di’ak ba Australia” ne’ebé “mós loke dalan ba konstrusaun kadoras entre Greater Sunrise no Timor-Leste no ba instalasaun fasilidade refinaria ida ne’ebé sei sai hun ba atividade petróleu iha Timor oan sira nia rai leten.”

Infelizmente, maske selebra ona antes, maibé ikus mai “konkordánsia” ida ne’e labele konsidera nudár vitória ida ba Timor-Leste. Tanba Tratadu CMATS refere taka oportunidade ba Timor-Leste atu ko’alia nia direitu soberania durante periodu produsaun gas Greater Sunrise nian, no mós kontinua rekoñese direitu Australia nian ba area tasi ne’ebé loloos pertense ba Timor-Leste tuir prinsipiu no direitu internasionál. No Timor-Leste rasik deside atu termina tratadu ida ne’e rasik iha Janeiru tinan ida ne’e. Iha tinan 2004, La’o Hamutuk husu atu husik de’it Greater Sunrise ba jerasaun foun sira, no bele dezenvolve bainhira iha ona fronteira maritima ida ne’ebé permanente entre rai rua.

Fila fali ba konkordánsia iha Copenhagen. Maske opsaun loloos sira ne’ebé konkorda ona kontinua konfidensiál, ami espera katak Timor-Leste hili ona opsaun ida atu hetan nia direitu soberania total,  ne’ebé sei labele repete tan fallansu sira iha pasadu ne’ebé fó de’it vantajen boot liu ba Australia atu hetan osan no okupa territóriu Timor-Leste nian. La’ós ona segredu katak Timor-Leste sempre lakon vantajen atu hetan nia fronteira maritima ida ne’ebé permanente bainhira asuntu petrolíferu tama ona iha meja negosiasaun nian.

Esperiénsia iha 2002, bainhira asina Tratadu Tasi Timor, Timor-Leste tenke rekoñese direitu 10% Australia nian hosi reseita petrolíferu hosi Area Konjunta ba Dezenvolvimentu Petróleu (JPDA) tanba nasaun foun ne’e presiza hela osan lalais atu konstrui nasaun ne’e hafoin sai hosi estragu masivu sira ne’ebé militár Indonézia no nia milisia sira halo hafoin referendum 1999. No iha 2005, Timor-Leste tenke lakon tan nia oportunidade atu ko’alia nia direitu bainhira Governu prefere simu 50% reseita hosi gas kampu Greater Sunrise nian. Ohin, situasaun finanseiru Timor-Leste diferente ona kompara ho tinan 15 liu ba, maibé saida mak atu kontinua mosu tuir mai iha Outubru 2017? Timor-Leste ho Australia sei iha Fronteira Maritima Permanente ka konkorda atu iha aranjamentu foun hodi troka tratadu CMATS ne’ebé termina ona?

Dalan rua ne’e nakloke ba rai rua ne’e, maibé ne’e depende ba opsaun ne’ebé lori ba iha meja negosiasaun. Dalan di’ak ida ne’ebé rai rua ne’e bele foti atu hatuur fronteira maritima ida ne’ebé permanente no justu mak Australia rasik tenke mai ho nia boa fe hodi negosia ho Timor-Leste iha meja. Boa fe katak Australia tenke uza UNCLOS nudár baze ba delimitasaun ba fronteira maritima. Nudár nasaun ida ne’ebé iha podér polítiku no ekonomia iha rejiaun ida ne’e, fasil ba Australia atu domina rezultadu negosiasaun bilateral nian ba sira nia interese duke ba nasaun opozitor nian.

Aleinde boa fe hosi Australia, Timor-Leste rasik mós tenke iha opsaun ida ne’ebé forte no dura ba tempu naruk. Maske durante ne’e Timor-Leste gasta ona, no iha planu atu gasta barak liu tan ba projetu Tasi Mane iha kosta súl Timor-Leste nian, no hakarak atu dada kadoras gas Greater Sunrise nian. Maibé Timor-Leste tenke redús nia obsesaun ba dezenvolvimentu hamutuk kampu mina-rai sira iha Tasi Timor nudár pakote ida hosi opsaun sira iha meja negosiasaun nian.

Bainhira Timor-Leste inklui tiha estatutu kampu gas Greater Sunrise nian iha negosiasaun, maske númeru porsaun lukru nian ba Timor-Leste bele aumenta boot liu kompara ho porsaun 50-50 ne’ebé mensiona iha Tratadu CMATS, maibé ida ne’e kontinua  fó espasu ba Australia atu mantén nia okupasaun ba territóriu Timor-Leste nian durante periodu produsaun kampu Greater Sunrise nian. La’o Hamutuk fiar katak bainhira konkordánsia foun ida ne’e tuir duni prinsipiu liña klaran iha UNCLOS, dezenvolvimentu Greater Sunrise nian bele deside de’it iha Dili no la presiza atu konsulta ho Canberra.

Basa, bainhira Timor-Leste manán de’it kadoras Greater Sunrise nian, aumenta nia porsaun reseita nian, no hatún porsaun Australia nian, maibé labele hetan fronteira maritima ida ne’ebé permanente tuir UNCLOS, rezultadu hosi negosiasaun ida ne’e bele konsidera nudár esforsu atu “reboka” de’it Tratadu CMATS duke konkista vitória ida hosi “luta soberania” ida.

23 July 2017

Who is in Timor-Leste’s new Parliament? / Se tuir iha Parlamentu Nasionál foun?

Updated, 4 October 2017

Based on the July 2017 election, La’o Hamutuk calculated how many seats each party will get in the next Parliament.  For each slate, we have listed the next few names (italicized, gray background) who might become Members if others decline, and listed people who declined their seats with strikeouts. Parliament has listed the members and officials of the various Committees on their website.

Tuir rezultadu eleisaun STAE, La’o Hamutuk kalkula kadeira hira partidu ida idak sei hetan iha Parlamentu Nasionál, tuir lista iha ne’e. Iha kada lista, ami inklui naran balu liu tan (italic, kór cinzas), no ema balu ne'ebe la simu sira nia kadeira ho strikeout. Parlamentu publika membru no ofisiais sira husi Komisaun ida-idak iha ninia website.

FRETILIN – kadeira 23 seats

1    Mari Bim Amude Alkatiri (M)
2    Francisco Miranda Branco (M)
3    Josefa Álvares Pereira Soares (F)
4    Aniceto Longuinhos Guterres Lopes (M)  Presidente, Parlamentu Nasional
5    Joaquim dos Santos (M)
6    Ilda Maria da Conceição (F) 
7    Rui Maria de Araújo (M)
8    Estanislau da C. Aleixo Maria da Silva (M)
9    Cidália Mesquita Ximenes (F)
10  David Dias Ximenes "Mandati" (M)
11  José Agostinho Sequeira “Somotxo” (M)
12  Florentina da Conceição Pereira Martins ”Smith” (F)
13  Antoninho Bianco (M)
14  Osório Florindo da Conceição Costa (M)
15  Maria Angélica Rangel da Cruz dos Reis (F)  Presidente, Komisaun C
16  António dos Santos "55" (M)
17  Dário Madeira (M)
18  Lídia Norberta dos Santos Martins (F) Sekretaria da Mesa, Parlamentu Nasional
19  Gabriela Alves (F)
20  Silvino Adolfo Morais (M)
21  Angélica da Costa (F) Vise Sekretaria da Mesa, Parlamentu Nasional
22  Domingos Sávio Cabral Ribeiro (M)
23  Fausto Freitas da Silva "Liurai Tasi" (M)
24  Noémia Sequeira (F)
25  Aurélio Freitas Ribeiro (M)
26  Maria Anabela Sávio (F)
27  Alexandrino Cardoso da Cruz (M)
28  Félix da Costa (M)
29  Nurima Ribeiro Alkatiri (F)
30  Gil Teófilo Amaral (M)
31  Manuel de Araujo Martins (M)
32  Mariquita Soares (F)
33  Bernardo Lopes (M)

C.N.R.T. – kadeira 22 seats

1    Kay Rala Xanana Gusmão (M)
2    Dionisio Da Costa Babo Soares (M)
3    Maria Terezinha Da Silva Viegas (F)
4    Aderito Hugo Da Costa (M) Presidente, Komisaun B
5    Francisco Kabuadi Lay (M)
6    Virginia Ana Belo (F)
7    Jacinto Rigoberto Gomes De Deus (M) Vise Presidente, Komisaun D
8    Natalino Dos Santos Nascimento (M)
9    Carmelita Caetano Moniz (F)  Presidente, Komisaun A
10  Ricardo Baptista (M)
11  Francisco Da Costa Guterres (M)
12  Brigida Antonia Correia (F)
13  Vicente Da Silva Guterres (M)
14  Duarte Nunes (M)
15  Maria Fernanda Lay (F)  Vise Presidente, Komisaun C
16  Julio Tomas Pinto (M)
17  Eduardo De Deus Barreto (M)
18  Maria Rosa Da Camara "Bisoi" (F)
19  Patrocino Fernnades Dos Reis (M)
20  Virgilio Pereira (M)
21  Albina Marcal Freitas (F)
22  Leandro Lobato (M)
23  Jacinto Viegas Vicente "Roke" (M)
24  Veneranda Eurico M. Lemos Martins (F) Presidente, Komisaun G
25  Arao Noe De J. Da C. Marcal (M)
26  Domingos Carvalho De Araujo (M)
27  Bendita Moniz Magno (F)
28  Fermino Taequi (M)
29  Domingos Lopes Lemos (M)
30  Angela M. C. De Andrade Sarmento (F)
31  Gabriel Soares (M)

32  Oscar De Araujo (M)

PLP – kadeira 8 seats

1    Taur Matan Ruak (M)
2    Fidelis Manuel Leite Magalhães (M)
3    Rosalina Ximenes (F)
4    Abraão José Freitas (M) Vise Presidente, Komisaun F
5    Demetrio do Amaral de Carvalho (M)  Presidente, Komisaun D
6    Maria Angelina Lopes Sarmento (F) Vise Presidente, Komisaun G
7    Abel Pires da Silva (M)  Presidente, Komisaun E
8    Mericio Juvinal dos Reis (M)
9    Signi Chandrawati Verdial (F)   Vise Presidente, Komisaun A
10  Sabino Soares (M)
11  Francisco de Vasconcelos (M)

PD – kadeira 7 seats

1    Mariano Sabino Lopes (M)
2    Antonio da Conceição (M)
3    Elvina Sousa Carvalho (F) Vise Sekretaria da Mesa, Parlamentu Nasional
4    Ernesto Fernandes "Dudu" (M)
5    Adriano do Nascimento (M)
6    Maria Teresa da Silva Gusmão (F)
7    Manuel Tomas Amaral de Carvalho (M)
8    Julio Sarmento da Costa "Meta Malik" (M) Vise Presidente, Parlamentu Nasional
9    Flotilda Sequeira Hermenegildo da Costa (F)
10  Alexandre Afonso Nunes (M)
11  Jose Anuno (M)
12  Rosena Fatima de O. Martins (F)
13  Luis Mendes Ribeiro (M) 

KHUNTO – kadeira 5 seats

1    Armanda Berta dos Santos (F)  Vise Presidente, Komisaun E
2    Olinda Guterres (F)
3    António Verdial de Sousa (M) Vise Presidente, Parlamentu Nasional
4    Jose Agustinho da Silva (M) Presidente, Komisaun F
5    Luis Roberto da Silva (M)  Vise Presidente, Komisaun B
6    Irene Gonzaga Sarmento (F)
7    Antonio Maria Nobre A. Tilman (M)

19 July 2017

Governu nia planu sedu … atu antisipa buat ruma?

Timor oan sira sei ba sentru votasaun iha Sábadu semana ne’e atu hili Deputadu/a na’in 65, sira ne’e mak sei deside Timor-Leste nia Primeiru Ministru no Sétimu Governu Konstitusionál. Maske ema barak la ekspeta katak sei iha mudansa signifikante iha estrutura polítika daudaun ne’e nian, maibé governu atuál fó sai ona kontratu boot rua atu asegura sira nia benefísiu rasik,  atu antisipa  votante sira manán  fali kontrola ba sira nia fundu públiku husi ukun na’in sira atuál.

Iha 27 Abril, Komisaun Nasional ba Aprovizionamentu (CNA) anúnsiu katak nia intensaun atu ajudika kontratu ho montante liu tokon $90 atu fornese kombustivel ba sentru elétriku Hera no Betano, ba tinan rua oin mai nian. Iha pasadu, kontratu sira hanesan ne’e fó de’it ba durasaun tinan ida. Tanba posivel atu iha governu foun, entaun kontratu ba tinan rua ne’e asegura benefísiu ba fornesedór atuál sira.

Maske Komisaun Aprovizionamentu lakohi atu hatán ba La’o Hamutuk nia pedidu atu hetan informasaun liután kona-ba tender ida ne’e, presu iha proposta husi kompañia rua ne’ebé manán besik hanesan, no ida ne’e hamosu preokupasaun kona-ba poténsia ba koluzaun. La’o Hamutuk la iha evidénsia adisionál kona-ba aktu ilegál ruma, maibé Esperança Timor Oan (ETO, ne’ebé lidera husi Nilton Gusmão, Xanana Gusmao nia sobriñu) manán kontratu ida montante boot ba Hera, maibé nia proposta fó presu 0.13% ki’ik liu kompara ho proposta ne’ebé hato’o husi SACOM Energy (lidera husi Abilio Araújo, eis lider prinsipál FRETILIN iha tempu funu ne’ebé daudaun ne’e halo hela kampaña ba PLP) nian. Aumezmu tempu, SACOM manán kontratu ba sentrál elétrika Betano, ho proposta ne’ebé 1.8% ki’ik liu kompara ho ETO nian. Pertamina mós tuir konkursu ba kontratu rua ne’e hotu, ho proposta rua ho presu 10% boot liu kompara ho kompañia rua ne’ebé ikus mai manán kontratu.

Aleinde ne’e, tenderizasaun seluk tan anunsia ona iha semana ida ne’e, ne’ebé Komisaun Nasional Aprovizionamentu konvida proposta atu fornese Toyota Prado Land Cruiser 68 ba Parlamentu Nasional. Maske tenderizasaun sei loke to’o 14 Agostu no ita seidauk hatene loos montante presu loloos, maibé Orsamentu Estadu 2017 aloka ona tokon $3.2 atu hola karreta foun ba Parlamentu iha tinan ida ne’e (sa’e husi rihun $86 iha 2016 no rihun $22 iha 2015), entaun ita bele dehan katak kada karreta ida nia folin sei liu  $45,000.


Tinan lima liu ba, Parlamentu gasta tokon haat hodi ba sosa karreta foun ba ninia deputadu/a sira, no bainhira sira nia mandatu remata, deputadu/a sira ne’e bele leilaun karreta tuan sira ba sira nia uzu privadu, ho presu ne’ebé baratu liu. Ita la hatene karik karreta Prado sira ne’e barak mak sei funsiona hela ka lae, maibé tendénsia ba leilaun ida ne’e repete fila fali ona. Komisaun Nasional Aprovizionamentu kolabora ho di’ak kona-ba tender ida ne’e nia informasaun kompara ho detallu tenderizasaun sira ba kombustivel nian. CNA fornese dokumentu tenderizasaun sira ho detallu, inklui espesifikasaun ida ne’e. KNA halo enkontru "pre-bid" iha loron 27 Jullu, no fo sai alterasaun ba dokumentu sira.

Maske anúnsiu sira kona-ba tenderizasaun publika ona iha jornál lokál no iha Ministériu Finansas nia portal, informasaun sira ne’e seidauk fó sai iha media komersiál ka sosiál sira, no La’o Hamutuk hanoin katak importante atu votante sira bele hatene.

Timor-Leste nia reseita petróleu besik atu hotu ona, no biliaun $16 ne’ebé sei rai hela iha Fundu Petrolíferu komesa tun ona. Bainhira votante sira ba vota, ami enkoraja sira atu suporta partidu sira ne’ebé mak iha vizaun ba ekonomia sustentável, diversifikadu, no justu ba Timor oan sira hotu.

09 July 2017

Informasaun kona-ba Eleisaun Parlamentár 2017

La'o Hamutuk nudár organizasaun sosiedade sivíl ida ne’ebé independente no naun partidáriu iha Timor-Leste. Ami involve iha eleisaun Parlamentár 2017 nian atu enkoraja kandidatu no partidu sira atu diskute polítika sira ne’ebé mak sira sei implementa iha tinan lima oin mai, no atu enkoraja sidadaun sira atu vota ba partidu sira ne’ebé ninia plataforma sira (sidadaun sira) konkorda.

Ami nia pájina web inklui informasaun importante sira ne’ebé iha relasaun ho eleisaun, inklui lista kandidatu sira iha kadeira parlamentár nian, lei sira, oráriu no lista fatin votasaun.

La’o Hamutuk distribui poster no broxura hodi sujere asuntu sira ba votante sira atu konsidera molok sira ba vota. Ami prodús ona programa radio ida ne’ebé foka ba asuntu importante sira tuir ami nia haree, ne’ebé sai hanesan risku iha Timor-Leste, no programa ida tan ho Lian Husi Eleitores sira. Ami distribui kestionáriu ida atu husu kona-ba partidu ida-idak nia pozisaun ba kestaun polítika xave sira, no ami sei publika ninia rezultadu sira bainhira ami hetan ona sira nia resposta.

Hanoin molok ba vota! Partidu ne’ebé manán eleisaun sei halo no ezekuta polítika estadu nian durante tinan lima tuir mai.

22 June 2017

Join La’o Hamutuk at the Timor-Leste Studies Association

Mai Akompaña La’o Hamutuk iha Asosiasaun ba Estudu sira Kona-ba Timor-Leste

The biannual Timor-Leste Studies Association on 29-30 June is a vital event for Timorese and international researchers, including those from civil society and from academia, to share findings and learn from each other. It’s also a useful opportunity for building networks and exploring future collaboration.
Timor-Leste Studies Association ne’ebé hala’o tinan rua dala ida mak eventu esensiál ida ba peskizadóres Timor oan no internasionál sira, inklui sira ne’ebé mai husi sosiedade sivíl no akadémia, hodi fahe rezultadu estudu sira ba malu no troka koñesimentu entre sira. Ida ne’e oportunidade di’ak ida atu hamoris ligasaun no buka posibilidade ba kolaborasaun iha futuru.

La’o Hamutuk would like to invite all TLSA and VU conference participants to a reception at our office in Bebora on Monday, 3 July from 4:00 pm on for snacks and informal discussion.
La’o Hamutuk hakarak konvida partisipante TLSA no VU sira hotu atu mai tuir resepsaun ida iha ami nia servisu fatin iha Bebora, iha loron segunda, 3 Jullu, tuku haat lorokraik, ba snak no ko’alia malu informálmente.

The TLSA conference schedule is at http://tlstudies.org/ and is updated regularly. Researchers from La’o Hamutuk will give seven presentations, summarized below. We hope you will participate in some of our sessions; please confirm rooms and times on the final schedule.
Oráriu konferénsia TLSA nian bele hetan iha http://tlstudies.org/ no atualiza regulármente. La’o Hamutuk nia peskizadór sira sei fahe aprezentasaun hitu. Ami hein katak ita boot sira sei mai tuir sesaun balun husi ami nia aprezentasaun hitu ne’e; Keta haluha konfirma fila fali fatin no oras hotu iha oráriu final nian.

Oil, Debt and Sustainability: Timor-Leste’s Borrowing Plans and their Implications for the Future

By Niall Almond. Powerpoint or PDF
In 2012, Timor-Leste began borrowing from international institutions to finance infrastructure projects, and since then it has signed twelve loan contracts. The country’s petroleum resources are almost depleted, and the non-oil economy has not substantially improved, with most growth fuelled by government spending of oil money. Advisers and other independent observers have warned the government about taking on debt given the current economic outlook; however, the 2017 State Budget plans to borrow more than ever before. This paper will examine Timor-Leste’s current and future borrowing, the projects that are being prioritised, and the dangers this poses to Timor-Leste’s economic sustainability. It also discusses other countries which found themselves unable to pay large loans, and suggests how Timor-Leste can avoid the same fate.

As Bayu-Undan Dries Up: Challenges and Opportunities

By Charles Scheiner. Powerpoint or PDF
Revenues from petroleum may no longer be able to feed Timor-Leste’s economy and state finances, and the nation must find other nutrition. For the first 14 years of independence, money from oil and gas exports – primarily the Bayu-Undan field – nourished the creation of democratic state institutions and helped people emerge from a generation of brutality, war and devastation. But the oil era is ending: 97% of the expected revenue from developed fields had been received by the end of 2016, and prospects for additional extractive income are uncertain. This paper will explore the history of oil and gas in Timor-Leste, possibilities for additional revenues, and the recurring dream of external sources of wealth. It will also touch on some more sustainable alternatives based on the country’s human and renewable resources. 

Malisan Rekursu iha Timor-Leste: Hosi Jestaun Fundu Petrolíferu no polítika orsamentál Timor-Leste

Husi Juvinal Dias. Session 4, Room A   
Iha 2005, Timor-Leste estabelese Fundo Petrolíferu nudár meius investimentu finanseiru atu jere nia rendimentu Petrolíferu bai benefísiu jerasaun ohin no futuru nian. Fundu ne’e iha nia regra hodi investe iha forma asoens no títulu estadu. Nune'e mós estabelese prinsipiu sustentabilidade nudár matadalan bainhira halo levantamentu ba Orsamentu Jerál estadu tinan-tinan. Fundu sai tiha fontes prinsipál ba Timor-Leste nia ekonomia. Iha levantamentu lubuk Fundu liu Rendimentu Sustentável Estimativa (RSE) ne’ebé sei fó impaktu ba sustentabilidade Timor-Leste. Levantamentu sira ne’e maiór parte atu finansia mega projetu sira ne’ebé Governu deside ona iha nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional. Peskiza ida ne’e sei sukat oinsá jestaun Fundu Petrolíferu no polítika fiskál hadalan malisan rekursu mai Timor-Leste, oinsá ho futuru Fundu, retornu investimentu no planu levanta RSE liu dala tolu kada tinan hosi 2018-2021. 

Dezenvolvimentu Projetu Infrastrutura Sira no Dezafiu ba Implementasaun Lisensamentu Ambientál iha Timor-Leste

Husi Adilsonio da C. Junior.  Powerpoint ka PDF
Timor-Leste nia konstrusaun infrastrutura fíziku sira iha mudansa ne’ebé signifikante hafoin hetan nia independénsia iha 2002. Mudansa ba implementasaun projetu infrastrutura sira ne’e lori risku oin-oin ba ita niameiu-ambiente, balada fuik sira no mós sosiedade afetadu sira nia moris ba tempu naruk. Iha nivel pratika, projetu na’in sira dala ruma viola tiha atu implementa enkuadramentu legal sira kona ba lisensamentu ambientál ne’ebé governu estabelese ona hodi regula kona ba atividade projetu no sai pratika di’ak ne’ebé implementador projetu infrastrutura sira tenke kumpre. Estudu ida ne’e sei fornese dadus no informasaun importante ne’ebé instituisaun interesadu oin-oin bele utiliza ba dezeña sira programa no mós sai informasaun baze ba peskizadór sira seluk atu halo programa peskiza iha futuru oin mai.

Dezafiu ba Indústria Ki’ik Prosesamentu Produtu Agríkola iha Timor-Leste

Husi Maxi Tahu. Session 5, Room E
Peskiza kona-ba dezafiu no oportunidade indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola ne'e buka atu komprende fatór tékniku no polítika sira ne'ebé sai dezafiu ba kreximentu indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola iha Timor-Leste. Peskiza ne'e mós halibur informasaun kona-bá poténsia indústria sira ne'e nian no halo analiza kona ba fatór sira ne'ebé sai obstákulu ba poténsia sira ne'e. Rezultadu husi peskiza ne'e sei oferese dadus nesesáriu atu kria polítika públiku ne'ebé akomoda kreximentu setór indústria ki’ik iha rai-laran. Peskiza ne'e uza metodolojia kualitativa ho kombinasaun entrevista individual no diskusaun grupu, hodi rona esperiénsia no ideas sira husi parte sira ne'ebé durante ne'e diretamente halo prosesamentu ba produtu agríkola no parte sira ne'ebé involve indiretamente liu husi sira nia apoiu ba produtór sira. Respondente sira ba peskiza ne'e mak produtór ki’ik sira ne'ebé halo produsaun nudár grupu no mós kompañia privadu sira ne'ebé halo prosesamentu ba produtu agrikultura nian.

Bainhira Bayu-Undan sei Maran: Dezafiu no Oportunidade sira

Husi Charles Scheiner.  Powerpoint ka PDF
Rendimentu husi petroleum dala ruma labele ona kontinua atu apoiu Timor-Leste nia ekonomia no finansas estadu nian, no nasaun ida ne’e tenke hetan ai-han seluk. Durante tinan 14, osan husi esportasaun mina no gas – liu liu kampu Bayu-Undan, fasilita kriasaun instituisaun estadu nian, no ajuda povu atu sai husi periodu brutalidade, funu no estraga la halimar. Maibé mina rai sei remata lalais: ita simu ona 97% husi reseita husi projetu petróleu dezenvolve ona, no laiha serteza kona ba reseita tan. Aprezentasaun ida ne’e sei esplika istória peskiza no esplorasaun mina no gas iha Timor-Leste, posibilidade atu hetan rendimentu tan husi petróleu ka mineiras, no mehi nafatin atu hetan rikeza husi li’ur. Aprezentasaun mós diskute alternativa sira prátiku no sustentável liu, bazeia ba Timor-Leste nia riku soin umanu no renovavel.

Mina, Deve no Sustentabilidade: Timor-Leste nia Planu Empréstimu no nia Implikasaun ba Futuru

Husi Niall Almond. Powerpoint ka PDF
Iha 2012, Timor-Leste komesa empresta osan husi instituisaun internasionál hodi finansa projetu infrastrutura sira, no dezde tempu ne’ebá Timor-Leste asina ona kontratu empréstimu sanulu-resin-rua. Timor-Leste nia rekursu petrolíferu besik hotu ona, no ekonomia naun-petrolíferu seidauk iha mudansa boot - maioria kreximentu ekonómiku dezde independénsia akontese de’it tanba governu gasta osan mina no gás barak, la’ós tanba atividade produtívu. Ajénsia no observadór independente fó ona avizu katak Governu tenke kuidadu bainhira atu foti deve tan, tanba situasaun ekonómiku sei fraku hela. Maske nune’e, Orsamentu Estadu 2017 iha planu atu empresta osan barak liu kompara ho uluk. Paper ida ne’e sei analiza Governu Timor-Leste nia deve agora no iha futuru, projetu sira ne’ebé hetan prioridade, no impaktu ba Timor-Leste nia sustentabilidade ekonómiku. Paper sei diskute mós  nasaun seluk ne’ebé foti deve ne’ebé boot no ikus liu sira la bele selu fali, no paper mós fó sujestaun lubuk ida atu oinsá mak Timor-Leste bele evita destinu aat hanesan ne’e.

20 December 2016

Hafalun fatuk ho osan mean

Faktus mak faktus nafatin, maske relasaun públiku konta buat seluk


Fulan kotuk, Governu Timor-Leste halo komunikadu imprensa ida ‘Reforma sira komesa hatudu rezultadu iha panorama ekonómiku ne’ebé pozitivu ba Timor-Leste’  no publika artigu seluk ne’ebé fahe mensajen hanesan Timor-Leste tama ba eleisaun 2017 ho konfiansa.

Artigu hirak ne’e, ne’ebé uza informasaun husi Governu, Banku Mundial, no FMI, fó perspetiva pozitivu tebes ba futuru ekonomia Timor-Leste nian. Infelizmente, bainhira uza kotasaun ne’ebé sees husi kontextu no ignora tiha realidade prinsipál sira, sira pinta – hanesan Salvador Dali – imajen surrealista ida ne’ebé diferente tebes husi realidade ne’ebé Timor-Leste enfrenta oras ne’e daudaun, enkuantu ita nia reseita petrolíferu besik hotu ona, ita nia investimentu sira fó fila retornu ne’ebé limitadu, no planu despeza estadu nian bele hamohu ita nia osan ne’ebé rai hela iha Fundu Petrolíferu iha tinan 10-12 oin mai.

Kualkér governu ne’ebé mak tama ba síkulu eleisaun ida sei manipula faktus atu konvense eleitór sira katak sira halo servisu ne’ebé di’ak. Iha demokrasia parlamentár ida, kuaze polítiku sira hotu, sira nia planu kobre de’it to’o eleisaun tuir mai. Maibé, ami hein katak Timor-Leste nia polítika-na’in sira la bele fiar ba sira nia propaganda rasik, tanba ida ne’e bele prevene sira atu adopta polítika sira ne’ebé sei avansa dezenvolvimentu sustentável no ekitável, polítika sira ne’ebé mak Timor-Leste presiza urjentemente. Ita nia povu – liu-liu tokon sorin ne’ebé nafatin moris iha pobreza nia laran – merese di’ak liu ida ne’e.

Governu nia komunikadu imprensa sita Banku Mundiál nia East Asia and Pacific Economic Update husi fulan Outubru: “Timor-Leste aprezenta an ho futuru ida ne’ebé la hanesan kompletamente ho pasadu ne’ebé liubá daudaun ne’e. Antes, sai hanesan nasaun ida mós iha mundu ne’ebé maka dependente liu ba reseita sira husi mina-rai (petróleu), bele sai hanesan nasaun pós-mina-rai, iha de’it tinan lima nia laran  … Esforsu Governu nian sira atu halo reforma hatudu daudaun ona rezultadu, ne’ebé bele haree investimentu diretu estranjeiru ne’ebé mosu mai maka’as” no afirma katak ba “tinan 2016 no tinan 2017, hein katak kreximentu internu kontinua iha  nivel ne’ebé hanesan no iha tinan rua ikus ne’e nian, ho previzaun kreximentu nian ida entre 5,0% no 5,5% .”

Maibé, relatóriu Banku Mundial ne’ebé hanesan mós hatete katak “Dezenvolvimentu ekonomia doméstika sei sai esensiál. Tanba laiha dezenvolvimentu kampu mina foun ne’ebé la’o hela no posu atuál sira sei maran lalais liu, ami espekta katak Timor-Leste sei sai nasaun pós-mina-rai iha de’it tinan lima nia laran. Produsaun mina, esportasaun no valór akresentadu brutu husi setór mina offshore sei tun lais liu kada tinan iha tinan hirak oin mai. ... Timor-Leste tenke uza rekursu limitadu ne’e ho efetivu no implementa reforma xave sira atu suporta ekonomia ida ne’ebé diversifikadu liu tan. .... Kombinasaun ida entre investimentu marjinal no kustu aas mós hamosu pergunta importante sira kona-ba kualidade no prioritizasaun programa investimentu [infrastrutura] nian. … Atu atinje rezultadu di’ak liu en termus impaktu ekonomia no sosiál ba tempu naruk, presiza jestaun ne’ebé efetivu ba programa investimentu públiku atu garante katak projetu sira ne’ebé prioritiza ona sei iha retornu ne’ebé aas no suporta progresu ne’ebé metin no lalais tuir dalan dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé viavel. Knaar ida ne’e presiza planeamentu ne’ebé tasak, fundamenta ho análize ne’ebé forte.”

Governu mós sita komunikadu imprensa iha fulan Novembru husi FMI, FMI remata ona vizita téknika ba Timor-Leste: “Atividade ekonómika iha Timor-Leste sa’e daudaun iha ritmu ida ne’ebé satisfatóriu no tenke mantein dinámika ne’e iha tinan oin .... perspetiva ba tempu badak en jerál favoravel nafatin, ho rekuperasaun ba kreximentu atividade naun-petrolíferu ne’ebé la’o nafatin akompaña ho inflasaun ne’ebé tun.”

Maibé, FMI kontinua dehan “perspetiva ba médiu-prazu depende kritikamente ba diversifikasaun ekonomia tanba kampu mina ne’ebé atualmente prodús hela sei remata iha 2020....  Tanba projeksaun ba levantamentu (osan ne’ebé sei hasai) husi Fundu Petrolíferu mak bo’ot liu duké rendimentu sustentável estimativu, FP nia saldu sei tun liu iha médiu-prazu ... Governu tenke prioritiza investimentu públiku ho kuidadu liu, hodi foka ba projetu sira ho retornu aas ne’ebé determina husi avaliasaun rigorozu ba investimentu.”

Governu nia komunikadu imprensa sita Panorama Orsamentál husi Orsamentu Estadu Livru 1 katak “setór la’ós-petrolíferu reprezenta 39% husi produtu Internu Brutu [PIB] reál Timor-Leste nian no katak PIB la’ós-petrolíferu sa’e ba 5,9%”. Maske ida ne’e teknikamente loos, maibé subar pontu xave rua:
  1. Persentajen PIB ‘la’ós-petrolíferu’ husi PIB total la sa’e tanba setór la’ós-petrolíferu aumenta – persentajen ne’e sa’e tanba PIB petrolíferu tun 40% iha 2014. Setór petrolíferu tun lalais tanba kampu mina no gás besik maran ona. PIB totál tun 28% iha 2014, entaun maske PIB la’ós-petrolíferu agora aumenta uitoan, ne’e hanesan parte ki’ik ida ne’ebé bo’ot uitoan, husi total “pizza” ne’ebé ki’ik liu.
  2. Komponente ne’ebé bo’ot liu husi PIB ‘la’ós-petrolíferu’ – no besik hotu nia kreximentu – mak finansa husi gastu Governu nian. Governu nia gastu iha 2014 (hafoin ajusta ho inflasaun) aumenta 23.2% kompara ho iha 2013, no 90% despeza ne’e mak finansa husi rendimentu husi mina no gás (rendimentu petrolíferu).
La’o Hamutuk iha preokupasaun kona-ba uza PIB nu’udár sasukat (indikadór) ba lala’ok ekonómiku nian (tanba PIB hatudu de’it kona-ba oinsá ema ho osan nia situasaun moris, no la inklui ema sira ne’ebé ho osan ki’ik). Maske nune’e, ami halo gráfiku ida ne’e atu halo komparasaun entre PIB petrolíferu ho PIB la’ós-petrolíferu, tinan-tinan. Dadus ne’e ajusta ona ba númeru populasaun no inflasaun. Númeru ba 2003-2014 ne’e mai husi Governu nia Relatóriu Konta Nasionál foun, no númeru 2015 nian mak bazeia ba FMI nia estimatizasaun ne’ebé halo iha tinan ida ne’e. Ba 2016 to’o 2021, gráfiku ne’e hatudu FMI nia projeksaun ne’ebé asume katak PIB la’ós-petrolíferu sei sa’e entre 5.5% – 6.5% kada tinan.

Maibé, La’o Hamutuk fiar katak FMI nia projeksaun optimistiku demais tanba razaun rua tuir mai ne’e.
  1. Sira nia PIB setór petrolíferu bazeia ba informasaun ne’ebé tuan ona. Iha proposta Orsamentu Estadu 2017, Governu redús ninia projeksaun ba reseita mina iha futuru ba metade, no ida ne’e signifika katak PIB petrolíferu mós sei tun lalais liu kompara ho FMI nia projeksaun.

  2. Maioria kreximentu PIB ‘la’ós-petrolíferu’ mai husi Governu nia despeza (no osan ne’e 90% mai husi mina nian), hanesan hatudu iha gráfiku ne’e. Se ita ignora barra rua iha leten liu – signifika konstrusaun no administrasaun públiku – ita bele haree katak kreximentu iha setór la’ós-petrolíferu, ne’ebé prinsipalmente la’ós depende ba Governu nia despeza, kreximentu iha setór la’ós-petrolíferu ne’e la mantén ho inflasaun no kreximentu populasaun. (Gráfiku ida ne’e dezagrega haktuir setór uza ‘aproximasaun produsaun’ ba PIB, maibé gráfiku sira seluk iha artigu ida ne’e uza ‘aproximasaun despeza’ iha ne’ebé la bele dezagrega tuir maneira ida ne’e.)
La’o Hamutuk uza Governu nia projeksaun ba reseita mina no despeza Governu nian atu halo ami nia projeksaun ba PIB petrolíferu no la’ós-petrolíferu. Kontribuisaun husi setór petrolíferu nian oras ne’e ki’ik liu ona, no sei sai ki’ik liu tan hafoin tinan 2017. Governu projekta katak ninia despeza (ne’ebé kada tinan aumenta rata-rata 18% hahú husi 2009 to’o 2014) sei hanesan iha 2021 no 2016, maibé despeza sei sa’e boot liu entre 2017 to’o 2020. Ne’e duni maske ami nia análize asume katak kreximentu real 5% kada tinan iha parte PIB la’ós-governu ‘la’ós-petrolíferu’ nian, ami konklui katak PIB totál per capita iha 2021 sei sai $1,031 kada ema ida kada tinan (folin dolares iha 2010 nian). Ida ne'e dehan katak PIB ba kada ema sei $4.75 kada loron ida (uza folin dolares iha 2021 nian), maizumenus 25% husi valór entre 2006 to’o 2013 nian.

Iha FMI nia fórmula ne’ebé optimístiku liu espekta katak PIB sei sa’e ba $6.46 kada ema kada loron (uza dolares 2021), no karik ida ne’e fahe ho hanesan, sei sufisiente atu lori kada ema Timor hotu sa’e ba iha liña pobreza nia leten, maibé seidauk sufisiente atu sira bele goza moris ne’ebé komfortável liu. Maibé, karik padraun ne’ebé akontese to’o agora ne’e mak kontinua nafatin — iha ne'ebé maioria atividade ekonómiku fó benefísiu ba ema uitoan de’it — pobreza bele sai aat liu fali kompara ho ohin loron.

Ami konkorda ho deklarasaun iha Governu nia komunikadu imprensa no Programa ne’ebé hatete katak “iha nesesidade urjente ida atu diversifika ita-nia ekonomia [liu husi foka ba] espansaun no modernizasaun ba ita-nia setór agríkola, iha kriasaun setór turístiku ida ne’ebé forte no iha enkorajamentu atividade setór privadu nian sira na nivel superiór sira, liu husi ativa indústria sira, inklui kreximentu no espansaun empreza ki’ik no empreza mikro sira”. Iha fulan Outubru kotuk, Ministériu Finansas hatete ba Parlamentu katak agrikultura (hamlaha ho malnutrisaun), saúde, edukasaun, bee-moos/saneamentu, infrastrutura báziku no eleisaun mak Governu nia “prioridade nasionál” ba 2017.

Maske La’o Hamutuk hein katak ida ne’e mak realidade duni, maibé iha alokasaun sira iha proposta orsamentu 2017 nian hatudu realidade seluk. Iha proposta orsamentu ida ne’e hatudu katak Governu la fó prioridade ba setór hirak ne’e. Alokasaun iha 2017 ba edukasaun no agrikultura sei ki’ik liu kompara ho alokasaun sira ne’ebé halo ona dezde 2012, no saúde, bee-moos ho infrastrutura rurál nian kontinua hetan alokasaun ne’ebé la adekuadu. Alokasaun bo’ot liu – ho valór tokon atus lubuk ida– mak tau ba iha projetu auto-estrada, aeroportu no Supply Base (Tasi Mane nian), ZEESM, Aeroportu Dili no Portu Tibar, maibé projetu sira ne’e seidauk klaru katak sei fó duni benefísiu ekonómiku ka sosiál ba maioria povu Timor-Leste nian.

Kada Governu iha nasaun hotu hili faktus espesífiku no konta istória atu kria imajen ne’ebé pozitivu kona-ba ninia polítika. Tanba ne’e, grupu sosiedade sivíl sira hanesan La’o Hamutuk – no mós jornalista, akadémiku, parseiru dezenvolvimentu no sidadaun baibain sira –  mak iha papél bo’ot atu ezije katak Governu ko’alia loos. Ida ne’e mak ami tenta atu halo ona liu husi publikasaun ida ne’e, no mós iha ami nia submisaun no aprezentasaun ba iha Parlamentu Nasionál.

Importante liu mak Deputadu/a sira, funsionáriu tékniku públiku sira no polítika na’in ne’ebé iha konsiénsia di’ak sira mak iha responsabilidade atu garante katak deklarasaun ‘relasaun públiku’ sira ne’ebé koko manipula públiku la bele implementa nudár polítika naksalak sira ne’ebé estraga Timor-Leste nia oan sira nia futuru. Ami hein katak sira prontu duni atu hala’o knaar ida ne’e.