Showing posts with label Tetum. Show all posts
Showing posts with label Tetum. Show all posts

11 October 2018

Timor-Leste nia tasi tenke mantein nudár area protejidu ba ikan-baleia no golfiñu

Afirmasaun Konjunta Husi Sosiedade Sivíl 
Dili, 10-10-2018

Husi Timor-Leste from Below video, Episode 6.
Haree asaun sira foin daudaun husi Governu Japaun atu promove kasa ka kaer ikan-baleia sira, ami preokupa katak asuntu ne’e bele tama iha diskusaun durante vizita Ministru Estranjeiru Japaun nian iha Timor-Leste hahú loron 11 Outubru. Ami hakarak afirma ami nia pozisaun no suporta atu Timor-Leste tenke mantein sai area protejidu ba animál protejidu sira hanesan ikan-baleia no golfiñu (ikan-toniñu ka lumba-lumba).

Nudár organizasaun ne’ebé tau matan mós ba ambiente, ami afirma ho kompromisu atu proteje ita-nia ambiente natural ne’ebé úniku no sai patrimóniu importante rai doben Timor-Leste nian, ami mós apoiu Governu nia suporta ne’ebé forte ba dezenvolvimentu eko-turizmu marina (tasi nian), protesaun ba riku soin tomak ne’ebé moris iha tasi laran, hanesan hakerek iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 no Polítika Turizmu ne’ebé foin estabelese.  Ami rekoñese no suporta esforsu husi Ministériu Turizmu (ho nia parseiru sira) atu promove no dezenvolve setór eko-turizmu tasi (Marina), liuhosi ninia programa tau matan ba ikan-baleia no golfiñu. Programa ne’e sei kolabora no servisu hamutuk ho ajénsia turizmu lokál sira, organizasaun eko-voluntáriu no komunidade peskadór lokál sira. Iha sorumutu ikus Konsellu Ministru nian, aprezentasaun “Planu Dezenvolvimentu ba Ekonomia Sustentável bazeia ba Eko-Turizmu Marina iha Timor-Leste” deskreve proposta “hodi transforma Timor-Leste atu sai referénsia iha turizmu luku tasi (diving) no haree movimentu furak ikan-baleia no golfiñu nian iha tasi (whale watching) iha rejiaun Sudeste Aziátiku” no inklui “protesaun no Konservasaun ba rikusoin tomak ne’ebé moris iha tasi laran.” Maski ami seidauk hatene ho kompletu proposta ne’e no hakarak atu aprende tan, hodi apoiu ami-nia opiniaun katak eko-turizmu tasi iha poténsia boot, se hetan tratamentu di’ak no halo protesaun loloos.

Golfinu "Spinner" iha Baucau. Foto husi Kevin Austin.
Ami konkorda tebes katak presiza iha protesaun ba ita-nia tasi, no eko-turizmu tenke sai parte husi planu dezenvolvimentu diversifikadu no ekonomia ne’ebé sustentável. Persentajen boot husi ita-nia populasaun depende ona sira nia moris ba riku soin iha tasi laran no tasi ibun hodi hetan ai-han, nutrisaun no rendimentu ba sira nia família uma kain nian. Se rekursu sira-ne’e dezenvolve ho di’ak, hahú husi buat ne’ebé Governu estabelese tiha ona, dezenvolve indústria turizmu ho ikan-baleia no golfiñu iha poténsia atu lori benefísiu ekonómiku ne’ebé signifikante ba ita-nia komunidade lokál sira. Agora ita iha nesesidade urjensia atu diversifika ita-nia ekonomia, haluan no haforsa setór sira ne’ebé la’ós mina hanesan agrikultura, peska, indústria produsaun ho eskalaun ki’ik sira no turizmu. No sira tenke hetan dezenvolve ho kompromisu boot hodi tuir polítika ida ne’ebé sustentável nune’e bele garante no proteje ita-nia ambiente ne’ebé sei frajil hela nudár patrimóniu naturál. Ita nia tasi sai ona area protejidu ba ikan-baleia no golfiñu sira (haree Diploma Ministeriál No.18/MAP/MCIA/II/2017) no ida ne’e oferese buat úniku no espesiál ne’ebé bele atrai turista barak.

Artigu balu foin daudaun fo sai husi ema akadémiku no media internasionál sira, hatudu Timor-Leste nia poténsia eko-turizmu di’ak tebes hanesan lalehan. Liu-liu fatin atu ba haree movimentu ikan-baleia boot no golfiñu sira. Maski ita nia tasi la luan, maibé tasi kle’an no iha nia laran, bele estimatiza katak um tersus ka 1/3 (33%) husi tipu ikan-baleia no golfiñu sira tomak (ne’ebé hamutuk hetan naran sientífiku ‘cetaceano’) moris iha Timor-Leste. Kompañia media internasionál konsege hatudu no promove ona poténsia eko-turizmu Timor-Leste nian liuhosi fotografia no video ne’ebé promove Timor-Leste nu’udar fatin di’ak atu haree ikan-baleia azúl sira iha migrasaun ba parte súl, nani hamutuk ho ikan-baleia ‘sperm’ sira no haree baleia no golfiñu barak tebes. Atividade haree movimentu ikan-baleia no golfiñu sira konsidera nudár setór turizmu globál ne’ebé aumenta; iha mós interese sériu husi ema biolojika-marina hodi estuda no hasai fotografia ba animál furak tasi nian sira ne’e. Haree hamutuk ho ita nia paizajen ne’ebé maioria agrikultura orgánika, to’os permakultura nian, paizajen tasi ninin ne’ebé furak, no ahu-ruin ho kór oioin, ita-nia ikan baleia no golfiñu sira sai parte husi ita-nia rikusoin nasionál. Ne’e mós bele hatudu buat úniku husi Timor-Leste ba mundu no posibilidade boot atu aumenta turizmu nasionál no internasionál. Bele aprende husi rai-Sri Lanka ne’ebé harii indústria turizmu ho baze ba atividade sira atu haree ikan-baleia no golfiñu, maibé sira-nia númeru ikan-baleia no golfiñu sira menus tebes kompara ho Timor-Leste nian.

Maski nune’e, eko-turizmu marina só bele buras se ita bele jere ita-nia rekursu sira ho di’ak no proteje ita-nia rikusoin hanesan ikan-baleia no golfiñu husi ameasa sira hanesan kasa komersiál (commercial hunting), impaktu husi ró boot, no fo’er plástiku  (lixu plástiku). Ameasa sira ne’e bazeia ba grupu Organizasaun ambientál internasionál Greenpeace hato’o katak ameasa sira kontinua aumenta. Nune’e Komisaun Baleia Internasionál (International Whaling Commission – IWC) diskute maka’as kona-ba ameasa hirak ne’e, iha Florianopolis, Brazíl fulan kotuk. IWC harii iha tinan 1946 no agora iha membru sira hamutuk nasaun 89 ho responsabilidade ba konservasaun no jestaun liga ba indústria kasa ikan-baleia hodi hasai baleia nia mina, na’an no ruin sira. Iha tinan 1986, IWC halo regra hodi bandu pratika kasa no oho ikan-baleia ho interese komérsiu, no regra ba bandu ne’e sei eziste to’o ohin loron.

Iha sorumutu IWC foin daudaun, Japaun introdús proposta kontroversiál, ho suporta husi nasaun 25, ne’ebé buka atu hasai regra bandu ne’e hodi promove “ezisténsia hamutuk” entre konservasaun no kasa/oho ikan-baleia ba komérsiu. Hafoin debate manas no maka’as, ikus mai maioria membru IWC rejeita proposta Japaun nian, no afirma regra bandu internasionál katak labele kasa/oho ikan-baleia ba interese komérsiu. Sira barak defende pozisaun ne’e tanba sira haree la iha nesesidade iha tempu agora hodi estraga populasaun ikan-baleia sira.

Iha sorumutu hanesan, membru CPLP Brazíl propoin atu iha area protejidu ba ikan-baleia sira iha Tasi Atlántika Súl, maibé proposta ne’e la pasa tanba la to’o dois tersus (2/3) ka 66% votu ne’ebé presiza. Bainhira Timor-Leste mantein ita nia tasi nudár area protejidu ba ikan-baleia no golfiñu, ita la’ós de’it proteje ita-nia rikusoin nasionál, maibé ita mós oferese ba mundu fatin úniku no espesiál atu haree animál sira-ne’e.

Konstituisaun RDTL Artigu 61.3 hato’o: “O Estado deve promover acções de defeza do meio ambiente e salvaguardar o desenvolvimento sustentável da economia.” Timor-Leste ratifika Konvensaun internasionál ONU nian kona-ba Lei Tasi (UNCLOS 1982) ne’ebé haktuir responsabilidade estadu nian ba jestaun rekursu marina, no ita mós membru husi Organizasaun Maritima Internasionál. Iha tinan 2007, Timor-Leste ratifika Konvensaun Internasionál ba Bio-Diversidade (CBD), hafoin dezenvolve Planu Asaun Estratéjiku Timor-Leste nian ba Biodiversidade Nasionál (2011-2020) ne’ebé inklui protesaun ba abitasaun rikusoin marina.

 Timor-Leste nia diversidade marina ne’ebé importante iha nivel global presiza no merese atu hetan protesaun no prezervasaun liuhosi define area protejidu no parke nasionál marina sira. Governu no Ministériu Turizmu agora presiza dezenvolve enkuadramentu legál importante no nesesáriu, ho infrastrutura, formasaun ba ospitalidade iha setór turizmu, akreditasaun ba ajénsia turizmu sira, no komprende rikusoin sira hodi bele jere no tau matan ho di’ak ba oin. Nune’e ita bele asegura indústria eko-turizmu ne’ebé sustentável, protesaun ba ikan-baleia no golfiñu sira hodi fó benefísiu ba komunidade lokál.

Timor-Leste tenke forte atu proteje ita-nia rikusoin no fó solidariedade ba membru IWC ne’ebé buka atu proteje ikan-baleia no golfiñu sira iha mundu. Ita tenke kontra “peska ikan-baleia sustentável” (“sustainable whale fishing”) tanba tuir loloos termu ne’e iha lia-inglés la eziste. Ikan-baleia no golfiñu sira mak ‘mamalia’ (hahoris hanesan ita umanu), la’ós ”fish”; no ita labele kail ikan-baleia, maibé tenke oho ho diman. Ita tenke asegura katak Timor-Leste sei hasoru indústria no nasaun sira ne’ebé suporta kasa ka oho ikan-baleia no golfiñu ba orientasaun komérsiu.

Hamutuk ita sei proteje ita nia tasi no area protejidu ba ikan-baleia no golfiñu sira husi sira ne’ebé iha intensaun atu estraga.

Ami ne’ebé fó ami nia afirmasaun:
  • La’o Hamutuk
  • Fundasaun Haburas, Friends of the Earth TL
  • PERMATIL
  • HASATIL Network
  • Movimentu Hadomi Natureza (Mohana) 
  • Konservasaun Flora and Fauna
  • Asosiasaun Tafon Green
  • Asosiasaun HAK
  • Rede ba Rai
  • Kdadalak Sulimutu Institute
  • Movimentu Tasi Moos 
  • RENETIL
  • Oxfam iha Timor-Leste

05 October 2018

Sosa Partisipasaun iha Greater Sunrise husi ConocoPhillips

Signifika saida mai Timor-Leste? Signifika saida kona-ba kadoras?
Semana kotuk, negosiadór husi Governu Timor-Leste ho kompañia mina internasionál ConocoPhillips konkorda katak Timor-Leste sei sosa ConocoPhillips nia partisipasaun husi Konsórsiu (Joint Venture) kompañia mina haat nian ne’ebé hetan kontratu atu dezenvolve kampu mina no gás Greater Sunrise. Bainhira sosa ho osan hamutuk tokon $350, Timor-Leste sei sai na’in ba 30% husi projetu ne’e, hamutuk ho Woodside (33%), Shell (27%) no Osaka Gas (10%). Se prosesu sosa ne’e liu husi TimorGAP nudár Timor-Leste nia kompañia mina nasionál, TimorGAP sei partisipa iha prosesu foti desizaun ba projetu, iha responsabilidade atu kontribui 30% husi investimentu, no iha direitu atu simu 30% husi projetu nia lukru.

Artigu ne’e sei responde ba konfuzaun balu no informasaun laloos ne’ebé sirkula iha Timor-Leste no media internasionál kona-ba sosa partisipasaun no Projetu Sunrise. La’o Hamutuk akompaña asuntu ne’e iha tinan barak nia laran. Ami publika livru Sunrise LNG iha Timor-Leste, Mehi, Realidade no Dezafiu iha 2008, no ami kontinua enkoraja desizaun hirak ne’ebé bazeia ba faktu no loloos ne’ebé klaru atu responde ba povu Timor-Leste nia interese. Ami hein katak artigu ida ne’e sei ajuda imi hotu atu kompriende aspetu legál, ekonómiku, sosiál no ambientál husi projetu ne’e, ne’ebé potensiálmente lori benefísiu signifikante ka lakon boot ba ita nia povu. Atu fó hanoin katak, buat importante liu bainhira halo desizaun la’ós atu manán kadoras ka manán opiniaun husi nasaun seluk no kompañia sira, maibé saida mak sei sai benefísiu liu ba povu Timor-Leste iha tempu naruk.

Antesedente

Kampu mina no gás iha tasi okos Greater Sunrise deskobre iha 1974, maibé seidauk dezenvolve tanba okupasaun Indonesia, disputa ba fronteira maritima ho Austrália (ne’ebé foin lalais mak rezolvidu), no seidauk iha konkordánsia kona-ba prosesu gás sei halo iha ne’ebé. Analista balun estimatiza katak mina no gás iha Greater Sunrise sei fa’an ho folin hamutuk biliaun $50. Hafoin selu ba investimentu kapitál, kustu operasaun no kompañia nia lukru, Timor-Leste bele hetan reseita husi impostus no taxas ba produsaun biliaun $8-20. Se karik Timor-Leste sai na’in sorin balu, ita sei fahe osan lukru, no mós hetan responsabilidade ba investimentu.

Iha tinan barak nia laran Sunrise nia projetu paradu tan de’it Governu Timor-Leste insiste katak kadoras husi gás natural tenke kanaliza mai Timor-Leste hodi gás hirak ne’e sei sai malirin liu no sei hafoin nabeen transforma ba LNG (Liquefied Natural Gas) nune’e bele hatama iha ró tanke boot sira no bele fa’an ba konsumidór sira iha rai li’ur. Maske nune’e, kompañia mina haat iha Konsórsiu fiar katak meius ba produsaun LNG – liuhosi kadoras ba Australia (Darwin LNG ka DLNG) ka uza plataforma namlele (Floating LNG) – sei fó lukru ne’ebé barak liu no nia risku sei ki’ik liu. Governu Timor-Leste fiar katak kriasaun servisu lubun, kontratu no dezenvolve ekonomia lokál husi projetu Tasi Mane iha Kosta súl sei lori kompensasaun aas liu fali kustu no risku husi lori gás mai iha ne’e, Governu Australia, Konsórsiu Sunrise nian, no Komisaun Konsiliasaun ONU ne’ebé fasilita Tratadu Fronteira la iha fiar ne’e hanesan Governu Timor-Leste. La’o Hamutuk no peritu hirak ne’ebé ami konsulta tiha ona la konvensidu katak benefísiu ba Timor-Leste sei boot liu fali nia kustu, no ami ezije beibeik ba jestór husi projetu ne’e atu fahe dadus no asumsaun sira ne’ebé mak halo sira sai optimístiku tebes ba projetu ne’e.

Fulan Marsu foin lalais, Timor-Leste no Australia asina Tratadu istóriku atu estabelese fronteira maritima, no nia ratifikasaun ne’ebé pendente hela iha nasaun rua. La’o Hamutuk selebra susesu boot ida ne’e nudár aspetu signifikante ida atu avansa Timor-Leste nia soberania nasionál. Maske negosiadór sira iha esperansa katak bele rezolve kestaun Sunrise nian molok Tratadu ne’e asina, sira seidauk bele atinje ida ne’e. Tanba kampu Sunrise la’ós iha sorin ida de’it husi fronteira ne’ebé fixu husi tratadu foun, Timor-Leste sei simu 70% husi rendimentu governu nian husi mina no gás Sunrise nian bainhira prosesamentu gás akontese iha Timor-Leste, no 80% se prosesamentu gás akontese iha Australia.

Sosa Partisipasaun husi ConocoPhillips

ConocoPhillips nia partisipasaun iha Konsórsiu Greater Sunrise mak 30% husi projetu tomak. Timor-Leste sosa partisipasaun ne’e nudár pasu ida iha prosesu naruk atu lori kadoras husi kampu Sunrise ba Beaçu iha parte kosta-súl. Povu Timoroan barak mak orgullu ba ita nia lider polítika sira nia abilidade hodi konvense ka selu Australia no kompañia mina sira atu simu pozisaun ida ne’e. Maibé, kestaun ida ne’e sei iha konsekuénsia boot tebes ba orsamentu, ekonomia, ambiente no sosiedade ne’ebé bele afeta ema barak nia moris iha jerasaun ba jerasaun. Konsekuénsia sira ne’e sei fixu iha tempu naruk no importante liu fali duke emosaun patriotismu ne’ebé temporáriu. Seidauk klaru katak kadoras husi Sunrise nudár dalan ida di’ak ba povu Timor-Leste.

Nasaun presiza no merese hetan análiza detallu no loloos, ho informasaun públiku, kona-ba kustu, benefísiu risku no impaktu husi projetu sira Greater Sunrise no Tasi Mane nian, molok uza hotu osan biliaun dolares husi povu nia osan ba selu kompañia mina, kontraktór sira, indivíduu sira no kompañia sira seluk ne’ebé laiha kompromisu naruk ba nasaun ka obrigasaun atu serve interese públiku.

La’o Hamutuk iha duvida boot katak estudu ne’ebé presiza halo duni sei prova katak benefísiu husi lori kadoras Sunrise mai Timor-Leste sei nato’on atu justifika kustu, risku no impaktu sosiál ne’ebé boot. Karik estudu ida sei bele prova duni, akordu foin lalais atu sosa partisipasaun husi ConocoPhillips la sufisiente atu garante katak kadoras sei mai duni Timor-Leste.

Saida de’it mak sei presiza akontese atu bele lori kadoras mai Timor-Leste??

  1. Tuir regulasaun Konsórsiu Sunrise nian, parseiru idak-idak - Woodside, Shell no Osaka Gas - iha direitu atu “pre-empt” entidade ne’ebé atu sosa. Signifika katak se ConocoPhillips hakarak atu fa’an ninia partisipasaun, kompañia ida husi kompañia hirak ne’e bele sosa fali atu prevene interese ne’e monu fali ba entidade seluk nia liman. Notísia iha mídia indika katak Woodside karik uza podér ida ne’e, no bele prevene Timor-Leste atu sosa partisipasaun husi ConocoPhillips.

  2. Reguladór sira husi Governu Australia no Timor-Leste sei presiza aprova prosesu sosa no fa’an ida ne’e. Konkordánsia husi kontratu fa’an no konkordánsia husi Konsórsiu presiza aprova husi Konsellu Ministru no hetan revizaun husi Tribunal de Contas.

  3. Timor-Leste sei selu tokon $350 ba ConocoPhillips iha inísiu tinan oin nudár kustu avansu no obrigasaun finanseiru ba kustu osan ne’ebé boot liután iha futuru (haree #5 iha okos). Tokon $350 – liu fali dobru husi saida mak Timor-Leste hasai kada tinan atu eduka ita nia labarik sira – sei hasai husi Fundu Petróleu, karik mós bele sai parte ida husi OJE 2019 ne’ebé governu sei proposta ba Parlamentu iha Novembru. Ami hein katak debate iha Parlamentu kona-bá OJE sei hakle’an liután diskusaun kona-ba kestaun sira ne’e hotu, inklui mós obrigasaun finanseira no buat seluk ne’ebé asume kona-ba Timor-Leste nia partisipasaun iha Konsórsiu ne’e.

  4. Bainhira Timor-Leste sai na’in ba 30% partisipasaun husi Greater Sunrise, Governu Timor-Leste mós presiza atu konvense ho Shell no Woodside atu aprova katak kadoras dada mai Timor-Leste, ne’ebé posibilidade sei hamenus rendimentu husi projetu. Baibain iha konsórsiu hanesan ne’e, presiza iha konkordánsia ho unidade (aprovasaun husi parte ida-idak) atu deside asuntu boot hanesan ne’e.
         ConocoPhillips hakarak prosesa gás iha Darwin, karik tanba nia mak sai na’in prinsipál husi planta LNG ne’ebé prosesa ona gás husi Bayu-Undan (ne’ebé lakleur remata no halo planta ne’e la uza), no sira enkoraja Shell no Woodside atu suporta sira nia pozisaun. Molok ida ne’e, Konsórsiu hakarak liu plataforma namlele (Floating LNG); Timor nia LNG ne’e sempre sai preferénsia datoluk ba parseiru sira hotu.
         Se laiha ConocoPhillips, Konsórsiu Sunrise sei menus rekursu finanseiru no tékniku profisionál no administrativu, no parseiru sira seluk sei husu kompensasaun ba kustu no risku tékniku no seguransa husi liña kadoras iha tasi kle’an ba planta LNG foun iha Beaçu. Nune’e mós sei iha infrastrutura adisionál atu suporta regulamentu ne’ebé nesesáriu.
         Entidade ne’ebé sei sosa LNG ne’e mós presiza aprova opsaun dezenvolvimentu no sira sei hakarak garantia katak presu, kontinuidade ba fornesimentu no seguransa operasaun bele responde ba sira nia nesesidade.

  5. Timor-Leste sei presiza selu 30% ba leten husi kustu kapitál atu dezenvolve kampu Sunrise, ne’ebé sei aumenta dolares biliaun balun. Investimentu ne’e la’ós de’it ba kadoras no planta LNG, maibé mós ba perfurasaun ba posu sira hodi halo peskiza no produsaun, harii infrastrutura atu prosesa mina no gás iha kampu (karik inklui mós prosesamentu namlele (Floating Production Storage and Offloading Vessel, armazenamento iha ró ne’ebé lori atu rezerva no fa’an mina husi Sunrise), infrastrutura operasionál, no ba kustu sira seluk. Karik osan hirak ne’e mai husi empréstimu, Timor-Leste tenke selu fali ho tomak osan inan ho nia funan. Mezmu ema hotu espera katak investimentu ne’e sei rekupera fila fali hafoin kampu ne’e komesa prodús iha tinan 6-12, osan hirak ne’e tenke selu lalais, no laiha serteza atu rekupera.

  6. Hafoin parseiru no governu sira aseita, no finansiamentu ba investimentu kapitál garante ona, Konsórsiu tenke dezeña no harii projetu, no kumpre regulamentu sira no konkordánsia ba prátika di’ak ambientál nian.

Protesaun

Indústria mina no gás sei kauza poluisaun, fakar, asidente, ahi han no esplozaun iha mundu tomak, no ita presiza atu hare medida apropriadu atu proteje ita nia rai doben ida ne’e. Seidauk iha buat boot hanesan ne’e harii husi Timor-Leste nia istória, no seidauk iha ema ida mak esperiénsia ona dezastre ambientál ne’ebé bele mosu husi ida ne’e.

Ita nia ajénsia reguladór sira no autoridade ambientál seidauk iha koñesimentu, kompriensaun ka perspetiva atu jere rasik projetu hanesan ne’e, no sira dala barak susar atu kontra presaun polítika. Mezmu nune’e, kapasidade sientífiku no administrativa bele dezenvolve iha tempu naruk – ho apoiu husi ema sira ne’ebé iha ona responsabilidade boot ba projetu sira ne’ebé hanesan. Prosesu aprende sei naruk no konsekuénsia karik sala boot tebes. “Aprende husi pratika” sei la bele atu simu bainhira lori biliaun dolar no ema rihun nia vida mak sai risku.

Indústria petróleu nudár indústria ida ho lala’ok segredu no projetu boot sira ne’e iha mundu tomak, ne’ebé inklui mós selu rihun atus dolar too dúzia husi entidade, dala barak sei fó fatin atu mosu korrupsaun. Hafoin Timor-Leste sai na’in ba Sunrise, ita nia nasaun no osan sei sai maninga ba na’ok-teen no bosok-teen sira ne’ebé hakarak sai parte husi asaun, no ita mós karik sei selu barak liu fali duké saida ita espera atu selu. Ho projetu boot no kompleksu hanesan ne’e, Timor-Leste presiza atu implementa ho transparénsia, iha supervizaun, akontabilidade no kontrolu no balansu de podér durante ninia implementasaun Ita seidauk iha protesaun di’ak ne’ebé presiza, no ita tenke dezenvolve lalais.

Konkluzaun

Nudár sumáriu, ema hotu iha Timor-Leste presiza iha serteza katak viajen ba tempu naruk ida ne’e mak sei lori ita ba hetan fatin di’ak. Timor-Leste hasai tiha ona maizumenus tokon $250 ba projetu Tasi Mane, no barak liu ba aeroportu Suai no Auto-Estrada Suai-Fatukai. Ita agora sei gasta tan tokon $350 liu atu sosa ba iha Greater Sunrise, ne’ebé tuirmai sei hasai tan biliaun lubun ba preparasaun atu hasai mina no gás. Karik ita sei hasai biliaun $5 too $10 atu dezenvolve restu husi projetu Tasi Mane.

Ho liafuan seluk katak, posibilidade katak estadu sei hasai maioria husi Fundu Petróleu biliaun $17 – ne’ebé atu finansia ba edukasaun, saúde, estrada, bee, eletrisidade, veteranu, PNTL, F-FDTL no buat barak tan – duni atu hetan gás husi Greater Sunrise. Ida ne’e seidauk tarde atu tetu ninia kustu no benefísiu ho sériu, no atu haree se liuhosi mina mak dalan ne’ebé garantido, prátiku, no produtivo atu uza rekursu ekonómiku nasaun nian ne’ebé limitadu no naun renovável. Karik ita investe tempu, osan, kapitál polítika, no abilidade administrativa iha projetu Sunrise no Tasi Mane – ka karik ita tenke foti dalan ne’ebé seguru no klaru liu no menus perigozu atu diversifika ita nia ekonomia, harii rekursu umanu no agríkola?

Se bainhira ita foti desizaun ne’ebé sala ohin loron, sei difisil atu muda iha futuru, no ita bele kontinua fakar osan ba buat hirak ne’ebé la lori lukru barak, ka tau fini ba aifuan ne’ebe sei la lori fuan barak.

19 September 2018

Sé mak bele emite Lisensa Ambientál ba petróleu no mineiru?

Objetivu fundamentál Estadu nian mak atu: “proteje didi’ak meiu-ambiente no preserva nafatin riku-soin rai nian” (Artigu 6(f) husi Konstituisaun RDTL). Provisaun seluk husi Konstituisaun temi katak: “Estado tenke fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi dezenvolve ninia ekonomia iha maneira sustentável” (Artigu 61.3), no “Aproveitamentu rekursu naturál sira tenke haree didi’ak mós ba ekilíbriu ekolójiku no sees husi destruisaun ba ekosistema sira” (Artigu 139.3).

Artigu 33.1(o) husi Dekretu-Lei 14/2018 de 17 Agostu, fó kompeténsia ba Ministériu Petróleu no Minerais (MPM, uluk MPRM) atu hala’o prosesu lisensamentu ambientál, no mós aprova lisensa ambientál sira, iha setór petróleu no mineiru. Kompeténsia seluk MPM nian ne’ebé temi iha Dekretu-Lei ne’e mak garante partisipasaun másimu husi Timor-Leste nia atividade iha setór petróleu no mineiru, no promove oportunidade sira iha setór ne’e atu atrai no asegura investimentu husi li’ur.

Ho liman ida MPM hetan tarefa atu maximiza dezenvolvimentu iha setór ida ne’e, no ho liman ida tan sira hetan kbiit atu prosesa dokumentu no fó lisensa ambientál  ba atividade projetu iha indústria estrativa ne’ebé sira rasik mak lidera. Husi perspectiva indústria nian, fó kompeténsia ne’e ba MPM bele habadak no asegura prosesu hodi atinje objetivu indústria nian ho lalais. Husi perspetiva ambientál, fó kompeténsia ne’e ba MPM posivelmente hamosu dezastre boot, inklui estraga rai, bee bele kontaminadu ho tóksiku no hafo’er anin. Ita tenke kuidadu no proteje ita-nia ambiente husi konflitu interese ida-ne’e.

Iha dékada ikus ne’e, MPM haboot, ho harii instituisaun boot oioin iha ninia kraik, inklui entidade reguladór (ANP-ANPM), kompañia nasionál ba mina no gas (TimorGAP), sentru peskiza jeolojiku (IPG), no kompañia nasionál foun ba mineiru (MT). MPM, ne’ebé reprezenta Governu Timor-Leste, mós promove no jere Inisiativa ba Transparénsia iha Indústria Estrativa (Extractive Industries Transparency Initiative - EITI), ne’ebé foka ba transparénsia no boa governasaun tuir padraun internasionál. Aumenta tan entidade ba halo prosesu Lisensamentu ambientál ba projetu liga ho petróleu no mineiru viola prinsipiu báziku kona-ba boa governasaun, no mós hatudu ambisaun sektorál ne’ebé presiza kontrolu independente hodi proteje ita-nia ambiente.

Objetivu husi Lisensamentu Ambientál mak maneira importante Estadu nian atu asegura ita bele proteje ita nia ambiente nia kondisaun moos no saudavel agora no ba futuru jerasaun Timoroan sira nian.  Nudár ezemplu: molok governu halo konstrusaun ba dalan, aeroportu ka edifísiu boot ruma, no molok kompañia privadu halo fábrika, otél boot, planu turizmu iha foho ka tasi ibun, tuir lei sira tenke aprezenta sira-nia dokumentu projetu sira hodi iha avaliasaun hafoin hetan lisensa husi Autoridade Ambientál. Nune’e, Autoridade Ambientál bele kontrola prosesu dezenvolvimentu hodi asegura projetu sira la’o tuir planu ne’ebé di’ak, sustentável no minimiza impaktu negativu ba ema nia ambiente no moris.

Regulamentu ambientál iha ona ninia prinsípiu ne’ebé forte, mekanizmu no prosesu, hanesan bele hetan iha Lei Base ba Ambiente (Dekretu-Lei No. 26/2012) no Dekretu-Lei No. 5/2011 kona-ba Lisensamentu Ambientál. Lei sira ne’e define papél Autoridade Ambientál mak atu lidera prosedimentu sira liga ho Avaliasaun Impaktu Ambientál, halo Jestaun Ambientál no emite Lisensa Ambientál ba projetu sira - inklui iha setór petrolíferu no mineiru. Lei sira-ne’e, no diploma ministeriál sira ne’ebé komplementar, insiste tenke iha transparénsia no prinsipiu báziku ba boa governasaun, no ba projetu multi annual sira, inklui rekerimentu halo diálogu no planeamentu hamutuk ho komunidade lokál.

Hodi regulasaun ambientál ba projetu dezenvolvimentu boot sira bele la’o no sai efetivu, tenke lidera husi entidade ne’ebé independente no la’ós entidade ne’ebé promove no implementa projetu sira rasik. Nune’e bele asegura prosesu kontabilidade (checks and balances), transparénsia no asegura atu laiha intervensaun polítiku ba implementasaun lei sira ne’e tanba iha konflitu interese.

Diresaun Nasionál Kontrolu Poluisaun no Impaktu Ambientál (DNCPIA), iha Sekretáriadu Estadu ba Ambiente nia okos, mak Autoridade Ambientál atuál nian ho kompeténsia atu regula no lidera prosesu avaliasaun no prosesu aprova lisensa ambientál. La’o Hamutuk enkoraja Governu atu utiliza matenek, esperiénsia no kapasidade ne’ebé eziste ona iha Autoridade Ambientál, no hasoru limitasaun espesífiku sira tuir nesesidade. Nune’e bele asegura Lei Ambientál sira sei implementa loloos no sustentável.

Ita hotu depende ba rai, bee no ár Timor-Leste nian; hamutuk ita presiza defende no proteje ambiente ne’ebé furak no frajil ida ne’e. Ho razaun ida ne’e, ita hamutuk tenke ezije atu Governu hasai Artigu 33.1(o) husi Dekretu-Lei 14/2018.

Ita nia situasaun ambiente ohin loron presiza ema hotu nia atensaun no responsabilidade atu promove , no ami bolu ita-nia ukun-na’in sira iha Governu no iha Parlamentu no sidadaun hotu atu ko’alia maka’as kontra implikasaun sériu sira husi Artigu 33.1(o) Dekretu-Lei ne’e nian. Se la muda Dekretu-Lei ne’e, sei mosu konsekuénsia boot no aat ba ema nia moris no rikusoin natureza hotu ne’ebé ohin loron ita iha atu prezerva no kuidadu ba ita nia jerasaun futuru nian.

07 August 2018

LH karta ba Parlamentu rua kona-ba Tratadu Fronteira Maritima

Iha loron 6 Marsu tinan 2018, Timor-Leste no Australia asina Tratadu foun atu estabelese sira nia fronteira maritima. Tratadu foun ne'e hein ratifikasaun husi nasaun rua. La'o Hamutuk haruka ona submisaun ida ba Parlamentu Australia iha fulan Abril.

Ami foin hakerek submisaun ida tan ba Parlamentu Nasional RDTL. PN sei debate ratifikasaun durante fulan ida ne'e. Ami nia pontu prinsipál mak ne'e:
  • La’o Hamutuk fó parabéns nasaun rua nia esforsu hodi define fronteira marítima hafoin luta tinan barak nia laran.
  • Ami enkoraja Governu atu ratifika lalais Tratadu ida ne’e.
  • Timor-Leste tenke mantén nafatin nia sistema governasaun ne’ebé efetivu hodi jere setór petrolíferu.
  • Presiza foka ba enerjia no rekursu nasaun ne’e nian hodi diversifika ekonomia atu nune’e hadook-an husi dependénsia petrolíferu.
  • Molok aumenta tan gastu ba Projetu Tasi Mane, Governu, Parlamentu no públiku tomak tenke estuda kle’an rezultadu husi avaliasaun fiskál, sosiál, ekonomiku no ambiental, hodi tetu kustu, benefísiu no risku sira. 
  • Sidadaun Timor-Leste no Australia sei kontinua ezije ba Governu Australia atu selu osan biliaun $5 husi rendimentu petrolíferu nian ne’ebé foti husi Timor-Leste nia territóriu marítima. 
Atu hetan informasaun kle’an liu iha Ingles, hare LH nia website.

30 July 2018

La’o Hamutuk fó Hanoin ba Autór sira katak sira nia Hakerek iha Konsekuénsia

Liberdade espresaun mai ho responsabilidade. Maske La’o Hamutuk kontra medida legal ne’ebé bele limita diskusaun, ami atu bolu observadór polítiku sira - inklui jornalista, akadémiku, no hakerek na’in ba blogu sira, liuliu hirak ne’ebé la’ós Timoroan no hakerek husi rai li’ur de’it - atu tau iha neon katak, bainhira sira ezersísiu sira nia liberdade espresaun, presiza konsidera konsekuénsia negativu husi sira nia hakerek ba Timoroan sira.  La’o Hamutuk (Institutu Analiza Monitorizasaun ba Dezenvolvimentu Timor-Leste) harii iha prinsipiu ida katak ema sira internasionál ho nasionál servisu hamutuk hodi tane as justisa sosiál iha Timor-Leste, no ami hato’o sujestaun ba ami nia belun internasionál sira.

Blogu rua ne’ebé foin lalais publika kona-ba lideransa polítika balun, sirkula iha media sosiál, hanesan ezemplu rua kona-ba artigu hirak ne’ebé ladún konstrutivu no laiha responsabilidade.  Artigu ida kona-ba Prezidente Lu Olo, nakonu ho sensasionál kona-ba abuzu konstituisional, no artigu seluk ne’ebé kompara Xanana Gusmão nia relasaun ho feto sira ho Donald Trump.

Klaru, importante atu lideransa polítika sira banati tuir standard ne’ebé as, no laiha lideransa mak bele sees husi kritika sira.  Ho ida ne’e, komentáriu sira presiza bazeia ba evidénsia, konsistente ho prinsipiu étika jornalizmu nian, no konstrutivu. Spekulasaun, la uza fonte nia naran, ataka pesoál no uza liafuan manas sei la ajuda ema ida.  Debate kona-ba Timor-Leste presiza foka ba programa no implementasaun programa sira, la’ós foka ba personalidade. Ho situasaun polítika foin lalais, nasaun ida ne’e presiza komentadór, lideransa polítika no sidadaun sira ne’ebé foka ba programa ne’ebé bele servi hanesan matadalan ba nasaun ba tinan 5 tuir mai, no aban bainrua.

Perspetiva husi li’ur bele ajuda fornese debate no lori esperiénsia no informasaun adisionál; maibé mós bele lori konsekuénsia ne’ebé ita la hakarak.  Ema hirak ne’ebé lee artigu sira, presiza tetu katak artigu ne’e loos ka lae, no hanoin dala rua molok sirkula.

Ita hotu iha responsabilidade atu hamenus tensaun, ataka pesoál no debate partidáriu. Buat hirak ne’e, bele aumenta dezafiu ba dalan atu hadi’ak liu tan Timoroan nia moris, povu ida ne’ebé tinan barak nia laran sofre ho intervensaun husi nasaun li’ur sira.  Hakerek na’in sira iha rai li’ur sei la moris ho impaktu negativu sira, maibé Timoroan sira mak sei moris ho nia konsekuénsia sira ne’e.  Hakerek na’in sira ne’ebé hadomi rai doben ida ne’e, iha obrigasaun moral atu kontribui ho meius pozitivu no uza dalan konstrutivu. 

Nasaun estranjeiru sira ukun Timor-Leste iha tinan atus barak nia laran, no dala barak sira la tau matan ba interese povu nian.  Ohin loron Timor-Leste ukun rasik an, mai ita hotu tenke muda husi luta rezisténsia ida ne’e ba luta hodi enkoraja malu.  Mai tau neon hamutuk hodi kontribui ba debate ida konstrutivu, persuasivu, no kolabora ho espíritu ida atu lori nasaun ida ne’e ba oin.

24 July 2018

Hamutuk ita bele! Fiar an, la’o ba oin!

Loron-sesta, 20 fulan-jullu mak sai loron okupadu ba Parlamentu no Governu foun.

Hafoin hadau malu no la ko’alia ho konstrutivu ba asuntu xave sira, Parlamentu aprova lei dahuluk (lia-portugés ka lia-inglés) husi mandatu foun lejizlativu nian. Nune’e sira autoriza transferénsia husi Fundu Petrolíferu hodi uza ba operasaun mákina governu to’o bele aprova Orsamentu Estadu tinan 2018 nian. Haree pájina web La’o Hamutuk nian hodi hetan informasaun tan.

Iha loron hanesan, Konsellu Ministru sira aprova Programa Governu ne’ebé fahe iha Parlamentu. Ami enkoraja Membru Parlamentu sira, sosiedade sivíl, sidadaun no observadór hotu atu lee no analiza dokumentu ne’e ho pájina 135, tanba programa no projetu sira ne’ebé hetan deskreve iha laran mak sei sai matadalan ba futuru Timor-Leste nian. La’o Hamutuk publika ona programa sira ne’e no bele hetan iha La’o Hamutuk nia pájina web ida-ne’e.

La’o Hamutuk espera katak diskusaun kona-ba programa ida-ne’e sei haree asuntu importante sira no sai konstrutivu liu kompara ho debate iha Parlamentu iha loron-sesta kotuk. Kuaze Timoroan hotu la’ós polítiku-na’in, maibé sira sidadaun baibain ne’ebé sei simu impaktu husi desizaun polítika, programa no asaun husi ofisiál sira-ne’ebé hetan fiar povu nian atu serbisu ba interese públiku. Programa Governu mak oportunidade atu ema hotu bele konsidera, diskute no deside ba dalan ne’ebé di’ak liu ba dezenvolvimentu ekitável no sustentável ba ita-nia nasaun tomak.
Hamutuk ita bele!  Fiar an, la’o ba oin!

20 July 2018

Ohin, PN sei vota kona ba transferensia husi FP / Parliament decides on Petrol. Fund transfer today

Ohin dadeer, sei iha plenária estraordináriu iha Parlamentu Nasional atu debate no deside kona ba proposta lei husi Governu ne’ebé autoriza transferénsia tokon $140 husi Fundu Petrolíferu atu finansia atividade estadu sira ba Jullu no Agostu. La'o Hamutuk suporta proposta ida ne'e, tanba proposta ne'e la halo mudansa ba lei sira ne’ebé estabelese tiha ona. Bele le'e liu tan kona ba asuntu iha ne'e.

This morning, an extraordinary Parliamentary plenary meeting will debate and vote on  Government's proposal to authorize a special transfer of $140 million from the Petroleum Fund to finance state activities during July and August. La'o Hamutuk supports this proposal, which does not change existing laws and complies with the letter and the spirit of Timor-Leste's solid system for managing money from oil and gas exports, as well as with recommendations we recently discussed with Parliament.

The proposed law, with explanatory materials, is here in English or Portuguese. Read more about this issue and our analysis.

14 May 2018

Eleisaun Antesipada fó maioria ba AMP

La’o Hamutuk husi inísiu tau matan ba Eleisaun Antesipada no bele hato’o relatóriu ba rezultadu final ne’ebé bazeia ba CNE nia tabulasaun (sura) husi sentru votasaun hotu. Ami sei publika analiza detalladu liu iha loron hirak oin mai.

Rezultadu mak tuirmai ne’e:
  • AMP: 49.6% = kadeira 34.
  • Fretilin: 34.2% = kadeira 23.
  • PD: 8.1% = kadeira 5.
  • FDD: 5.5% = kadeira 3.
Kada partidu no koligasaun seluk ne’ebé la konsege hetan kadeira iha Parlamentu, hanesan MSD, MDN, PEP no PR, hetan menus husi 1% husi totál votu.

Parlamentu foun sei inklui feto na’in 22 no mane na’in 43, maibé númeru rua ne'e bele muda se ema balu rejeita kadeira.

Lista iha sorin loos hatudu sé de’it mak eleitu husi koligasaun AMP nian, ne’ebé hetan maioria, no lista iha sorin karuk hatudu kandidatu husi partidu opozisaun sira. Bele click iha lista sira atu bele haree klaru no moos liután.

Maluk sira bele mós download iha PDF lista kandidatu husi partidu polítiku sira ne’ebé sei tuur iha Parlamentu. Se kandidatu balu rejeita atu simu kadeira, sira seluk (ne’ebé iha naran marka ho kinur) sei muda ba leten hodi troka sira.

La’o Hamutuk simu ho ksolok Membru Parlamentu hotu ne’ebé foin eleitu, no ami hato’o parabéns ba sira. Ami espera buat di’ak de’it ba sira bainhira sira simu knaar hodi estabelese polítika no programa sira ne’ebé bele serbí povu timoroan tomak, liuliu sira ne’ebé presiza liu tulun.

Husi inísiu bainhira Timor-Leste hetan ukun rasik an, La’o Hamutuk enkoraja no suporta sira ne’ebé foti desizaun atu promove dezenvolvimentu ne’ebé sustentável no justu hodi atinje direitu umanu ho justisa. Timor-Leste sei hasoru dezafiu barak, no ami prontu ajuda Parlamentu foun ne’e atu haree no responde ba dezafiu hirak ne’e efetivamente.

19 April 2018

Aprende husi pasadu hodi konstrui polítika edukasaun

Edukasaun mak esperansa fundamentál ba nasaun, dalan ba susesu, maneira ne’ebé ita bele hadi’a ita-nia moris. La’o Hamutuk fiar katak edukasaun mak buat importante duni hodi asegura futuru di’ak ba nasaun, hodi hetan solusaun ba problema sira-ne’ebé ita enfrenta, no hodi harii unidade no seguransa.

Kleur ona La’o Hamutuk halo advokasia atu aumenta orsamentu ba sektór edukasaun nasionál; realidade mak orsamentu ba edukasaun kleur ki’ik bainhira kompara ho nasaun sira seluk, no nia tun tinan ba tinan dezde 2014. Ami mós hatene katak aumenta osan de’it la bele halo sektór edukasaun forte no efetivu. Edukasaun nia susesu depende mós ba saida mak hanorin, oinsá hanorin, jestaun di’ak, akontabilidade no konkordánsia kona-ba edukasaun nia objetivu prinsipál.

Bainhira mosu duni diskusaun públiku, dala barak ema temi sistema iha Timor-Leste nia istória hodi halo komparasaun ba situasaun agora, no karik hanesan modelu atu tuir, ka tuir parte balu. Baibain komparasaun sira-ne’e foka ba sistema sira iha tempu Portugál ka Indonézia, ne’ebé ami sei klarifika iha kraik ne’e. Maibé molok haree buat ne’e, mai ita haree didi’ak kampaña literasia (alfabetização ka prosesu ensinu-aprendizajen ba lee no hakerek) no edukasaun Fretilin nian iha tinan 1974 no 1975.

Kampaña literasia 1974-1975 nian


Kampaña sira-ne’e, ne’ebé lidera husi Vicente ‘Sahe’ Reis no Mau Lear, la’ós edukasaun formál, maibé nu’udar dahuluk Timoroan harii modelu ida ba edukasaun nasionál. Maski invazaun husi Indonézia prevene sira atu bele dezenvolve sistema ne’e to’o nivel formál nasionál, maibé interesante nafatin analiza sira-nia métodu no objetivu husi kampaña uluk sira-ne’e, no imajina hamutuk buat ne’ebé karik sira bele dezenvolve, karik invazaun la mosu.

Fretilin nia kampaña literasia no edukasaun hato’o ba estudante ho kualkér idade no foti inspirasaun husi buat ne’ebé autór anti-koloniál mak hakerek, inklui Amilcar Cabral husi Guinea-Bissau no Kabuverde no Paulo Freire husi Brazil. Amilcar Cabral enkoraja sira-ne’ebé sorte atu hetan edukasaun liuhosi sistema koloniál tenke uza sira-nia priviléjiu sira atu serve povu, envezde uza priviléjiu sira atu kontinua sistema dominasaun.[1]  Paulo Freire, iha ninia livru Pedagogia do Oprimido, deskreve eskola iha ne’ebé ema haree manorin (profesór) sira nu’udar ema ne’ebé hatene hotu no estudante nia knaar atu rona, kopia, dekor no repete de’it buat ne’ebé manorin sira hato’o. Freire fó naran ba sistema hanesan ne’e ‘modelu banku’, tanba estudante sira hanesan kaixa mamuk ne’ebé manorin tenke enxe to’o nakonu. Modelu ne’e serve atu mantén orden atuál, hodi impoin valór no kultura husi sosiedade nia klase dominante atu pasifika, kontrola no domina ema seluk.

Freire foti modelu ida seluk husi modelu banku ne’e, modelu ida-ne’ebé haree estudante sira mak partisipante ativu iha prosesu aprendizajen, ajente ba sira-nia aprendizajen rasik, ne’ebé lori sira-nia esperiénsia, matenek no emosaun rasik. ‘Modelu banku’ ne’e buka de’it atu hametin estudante iha ninia fatin sosio-ekonómiku, maibé modelu foun ne’e liberta ema liuhosi ajuda sira sai membru sosiedade sira-ne’ebé kriativu, ativu, krítiku no responsavel.

Kampaña literasia Fretilin nian mak “parte integrál hosi Fretilin nia programa polítiku durante kampaña ba ukun rasik-an.”[2] iha objetivu oioin, inklui:
  • hakbiit Timoroan hotu-hotu liuhosi alfabetizasaun, hakerek no lee;
  • dekolonializa ema-nia hanoin hodi ema hotu-hotu bele envolve ativamente iha ukun rasik-an demokrátiku; no
  • harii unidade nasionál. Sira-nia vizaun katak Timoroan hotu-hotu bele lee no hakerek, iha konxiénsia ba polítika, hola parte iha prosesu governu, no prontu atu serbisu hamutuk ho respeitu no dixiplina ba futuru ida-ne’ebé di’ak liu.

Iha prátika, Fretilin fó lisensa atu uza lian lokál naran, maibé tau tetun iha pozisaun espesiál tanba tempu ne’e maioria Timoroan ko’alia tetun, nune’e tetun sai hanesan língua franca. Momentu ne’e, parte ki’ik husi Timoroan sira mak ko’alia lia-portugés. Manuál literasia ne’ebé sira dezenvolve iha tetun uza kampaña literasia populár ne’ebé koordena di’ak, maski tenke para bainhira Indonézia tama no okupa Timor-Leste. Liu hosi esforsu estraordináriu, kampaña ne’e kontinua nafatin durante tinan balu iha ai-laran.

Metodolojia ne’ebé Fretilin uza iha 1974-75 hodi hanorin lee no hakerek mak foka liu ba
  1. identifika relasaun entre soletra no lian (deskodifika)
  2. kria signifikadu husi kahur letra sira
  3. halo ligasaun entre signifikadu ne’e no ema nia an rasik no meiu ambiente iha ne’ebé nia hela ba, hamutuk ho ninia realidade polítika.
Métodu simples ida-ne’e fó kbiit ba ema la’ós atu bele lee liafuan de’it, maibé atu mós espresa sira-nia realidade rasik, no analiza sistema koloniál, no mós fó inspirasaun atu bele halo asaun ba futuru ne’ebé justu liu. Maski Fretilin nia konstituisaun iha tempu ne’ebá identifika portugés hanesan lian ofisiál, sira hili tetun, no mós uza lian lokál seluk iha kampaña literasia no edukasaun, tanba sira-nia objetivu foka liu ba diskusaun analítiku ho malu no rezolve problema.

Edukasaun iha Salazar nia okos


Durante kuaze tempu koloniál portugés tomak, só oan sira husi ema europeu (mestiços no assimilados) mak hetan asesu ba edukasaun formál; tempu ruma, oan-mane sira husi liurai mak hetan mós inklui iha grupu elite ne’e. Só iha dékada 1940, liuhosi akordu entre rejime Salazar no igreja katólika, Timoroan balu seluk mak hetan oportunidade atu estuda iha “ensinu rudimentár” ne’ebé iha objetivu atu “siviliza” no “hatoman elite Timoroan sira ba kultura portugés.”[3]  Hanesan objetivu báziku ba edukasaun mak atu forma grupu elite ki’ik ne’ebé sei serbisu ba rejime koloniál no asegura kontinuasaun ba Portugál nia domíniu, entaun métodu instrusaun sempre autoritáriu, no tuir ‘modelu banku’ nian. Só 10% de’it husi Timoroan hetan edukasaun iha sistema koloniál portugés nian, no lian portugés mak língua ida-de’it ne’ebé ema permite. Eskola bandu tetun no lian sira seluk, no manorin sira fó valór boot liu ba buat ne’ebé mai husi Portugál no Europa - kultura, filozofia, siénsia, jeografia no literasia. Dixiplina iha eskola tuir modelu militár nian no manorin sira halo violénsia beibeik ba estudante sira. Konteúdu mak kuaze hotu hato’o husi perspetiva koloniál Portugál nian, ne’ebé ladún fó respeitu ba Timoroan nia tradisaun, jeografia ka kultura.

Karakterístika sira-ne’e husi sistema edukasaun koloniál portugés nian mak rezultadu lójiku husi governu faxista Salazar nian: auto-espresaun no hanoin krítiku mós halakon iha Portugál rasik. Sahe no Mau Lear rejeita diskriminasaun no ideia elitizmu hosi sistema edukasaun koloniál, no buka atu harii modelu ida bazeia ba egalitarianizmu no libertasaun ba ema Timoroan.

Ema balu ohin ‘romantiza’[4] eskola koloniál uluk nian, dehan katak eskola sira-ne’e mak modelu ba dixiplina di’ak, matenek no aprendizajen, iha-ne’ebé estudante sira bele aprende ho susesu faktu no abilidade barak ne’ebé importante, inklui lee, hakerek, ko’alia, no mós dala ruma oinsá luta ba libertasaun nasionál hodi uza lia-portugés. Maski la iha duvida katak membru balu husi Timor-Leste nia lideransa ba independénsia aprende buat lubuk ida iha eskola sira-ne’e, maibé buat ne’ebé sira aprende kona-ba libertasaun, demokrasia no ukun rasik-an mai husi sira-nia esperiénsia rasik, sira-nia matenek no sira nia peskiza rasik, ne’ebé mai hosi grupu diskusaun estudantíl sira iha Portugál, iha-ne’ebé sira barak mak estuda, no hosi movimentu edukasaun populár sira-ne’ebé akontese iha kolónia portugés sira iha Áfrika.

Edukasaun durante okupasaun indonézia nian


Maski edukasaun iha tempu Indonézia uza nafatin métodu balu ne’ebé violentu no autoritáriu, ninia modelu mak diferente liu ho objetivu mós diferente. Objetivu dahuluk ba edukasaun iha tempu Indonézia mak konvense Timoroan sira katak sira mak ema Indonézia. Polítika koloniál portugés nian mak atu hanorin ba grupu elite ki’ikoan de’it, maibé polítika Indonézia nian mak atu harii eskola iha territóriu tomak atu implementa polítika doutrinasaun ba ema hotu.

Hanesan Portugál, Indonézia mós la hanorin Timor-Leste nia kultura, istória, jeografia no lian iha eskola; sira-nia objetivu mak impoin identidade nu’udar ema indonézia. Sira-nia slogan “Bahasa menunjukan bangsa”, signifika “Lian nu’udar nasaun nia identidade” hatudu katak sira haree lian hanesan importante tebes iha prosesu harii no hametin sira-nia nasaun. Sira identifika estudante sira ho dezempeñu akadémiku di’ak liu no haruka sira atu estuda iha Jakarta ka fatin seluk hodi serve estrutura polítika ne’ebé iha.

Ema balu mós gosta halo romantizasaun ba eskola Indonézia, dehan sira mak modelu di’ak ba oinsá hanorin lian estranjeira ida-ne’ebé maioria ema la hatene. Dala ruma ema mós gaba Indonézia nia abilidade habelar propaganda nasionalístiku liuhosi eskola sira. Ema balu mós dehan katak maski mensajen sira iha sistema tuan ne’e ladi’ak, ita bele aprende husi métodu sira-ne’ebé harii nasionalízmu no dixiplina di’ak iha estudante sira. Argumentu ida-ne’e parese simu de’it métodu sira anti-demokrátiku, autoritáriu no dala ruma violentu nu’udar maneira aseitavel atu bele prodús membru sosiedade sira-ne’ebé dixiplinadu no patriótiku.

Vicente Sahe no Mau Lear komprende didi’ak katak métodu hanorin mak iha importánsia hanesan ho konteúdu ne’ebé hato’o. Respeitu no dixiplina mak valór xave sira-ne’ebé Fretilin hanorin durante kampaña sira-ne’e: respeitu ba ema ida-ida nia esperiénsia no perspetiva, no mós respeitu ba grupu tomak nia presiza. Dixiplina aprezenta nu’udar foti responsabilidade rasik, halo serbisu maka’as no tuir prinsípiu demokrátiku sira, la’ós tanba ema ameasa ho ai-sanak, maibé tanba komprende katak ne’e mak di’ak liu ba grupu tomak.

Objetivu atuál sira ba edukasaun


Ohin loron ita tenke haksesuk-malu didi’ak no konsidera ho kuidadu objetivu ba edukasaun iha RDTL. Iha nivel ida-idak eskola nian, sei iha objetivu la hanesan. Iha ne’e ita sei foka liu ba kurríkulu ba eskola pre-eskolár no Ensinu Báziku, tanba agora daudaun iha debate kona-ba área ne’e, no nivel ne’e mós reprezenta fundasaun ida ba nivel hotu ba leten.

Konstituisaun RDTL haruka katak estadu tenke oferese eskola ne’ebé gratis no mandatóriu ba Timoroan hotu-hotu, maibé nia la define eskola nia objetivu. Eskola sira tenke fó labarik hotu-hotu kbiit ne’ebé mai hosi literasia, no permite sira sai livre atu espresa sira-nia an. Ita tenke harii komunidade estudante sira-nian iha eskola laran, harii prosesu inkéritu no investigasaun sira-ne’ebé demokrátiku, no hanorin hanoin krítiku, oinsá depende ba an, oinsá aplika abilidade ne’ebé aprende tiha ona atu bele aumenta buat ne’ebé ita hatene no halo kle’an liután no luan liután ita-nia prosesu hanoin no análize.

Polítika lian iha edukasaun


Kona-ba polítika língua, objetivu deside ona iha Konstituisaun Artigu 13 hatete nune’e:
   “1. Tetun no portugés mak lian ofisiál ba RDTL.
     2. Tetun no lian nasionál selu-seluk tan sei simu valór no hetan dezenvolvimentu husi Estadu.”
Objetivu iha Ensinu Báziku tenke harii baze forte ba estudante sira atu bele komprende lian rua hotu. Mensajen husi kolonializadór sempre katak tetun no lian nasionál sira seluk mak atrazadu no la sivilizadu. Ohin nafatin, ema barak repete arbiru mensajen ne’e, katak tetun la avansadu hanesan portugés no bele impede estudante sira-nia aprendizajen.

Realidade mak lia-tetun uza daudaun hodi hanorin no serbisu mós iha dixiplina tékniku, inklui fízika no jeolojia to’o nivel universidade. Institutu Nasionál Linguístika elabora ona métodu klaru atubele adapta naran liafuan husi portugés ba tetun, ne’ebé fó dalan fasil no naturál atubele empresta naran termu modernu no tékniku no aproveita nafatin gramátika no estrutura ne’ebé koñesidu ba estudante sira. Bele utiliza lian sira hotu atu deskreve observasaun no ideia husi ema ne’ebé ko’alia lian sira-ne’e. La eziste medida sientífika ka linguístika ne’ebé bele sura se lian ida mak ‘atrazadu’ ka ‘modernu’.

Autór Afrikanu Ngugi wa Thiong’o iha ninia livru Decolonizing the Mind (Deskolonializa ita-nia Kakutak), deskreve lian kolonializadór nian hanesan ‘bomba kulturál’ – imperializmu nia ferramenta – no mós arma poderozu ida ba rezisténsia ba povu ne’ebé hetan kolonializasaun. “Efeitu husi bomba kulturál mak estraga mohu povu sira-nia konfiansa iha sira-nia naran rasik, sira-nia lian rasik, sira-nia ambiente rasik, sira-nia liman-rohan luta nian, sira-nia unidade, sira-nia kapasidade, no ikusliu sira-nia an rasik.”[5]

Thiong’o hakerek katak objetivu husi edukasaun modernu tenke deskolonializa ema nia kakutak, no fatin di’ak atu hahú mak restaurasaun ba relasaun entre dezenvolvimentu kakutak no meiu-ambiente iha uma no komunidade lokál. Meta prinsipál ba edukasaun modernu iha nasaun demokrátiku ida tenkesér atu serve ema hotu-hotu, atu asegura katak labarik ida-idak bele atinje susesu báziku iha eskola, la’ós grupu elite ki’ikoan de’it, no mós atu harii abilidade oioin ba partisipasaun demokrátika, la’ós ema ne’ebé prontu atu tuir de’it hanesan bibi-malae. Nune’e, bele uza lian, inklui mós lian husi nasaun koloniál ne’ebé uluk kontrola povu ida, atu fó kbiit ba ema.

Kurríkulu 2015 nian ba Siklu da-1 no 2 hosi Ensinu Báziku iha Timor-Leste uza lia-tetun nu’udar lian dahuluk ba literasia, no mós permite atu uza lian lokál sira seluk, ho oral de’it, bainhira estudante sira la komprende tetun ka portugés. Hanesan Fretilin nia kampaña literasia iha 1974-75, estudante sira aprende relasaun entre letra no lian (dekodifikasaun), no depois sira konsidera liafuan sira-nia signifikadu no ligasaun ho sira-nia moris no presiza. Tuir Sensu 2015:
  • 30% hosi labarik sira ho idade 5-9 ko’alia tetun prasa nu’udar lian dahuluk;
  • 0,08% (menus 1/10 hosi 1%) hosi sira ko’alia portugés nu’udar lian dahuluk;
  • 80% hosi ema ne’ebé hela iha Timor-Leste mak ko’alia tetun prasa nu’udar lian dahuluk, daruak ka datoluk
  • 5.4% ko’alia lia-portugés nu’udar lian dahuluk, daruak ka datoluk.
Uza tetun signifika katak estudante barak liu sei hetan susesu, no mós katak sira-nia inan-aman bele mós envolve iha sira-nia edukasaun, katak sira bele espresa an ho di’ak. Hahú ho tetun mós asegura katak labarik barak liu sei iha baze linguístiku ne’ebé sira presiza atu aprende fali portugés ho di’ak.[6]

Modelu ba dixiplina demokrátiku no anti-violénsia iha eskola eziste, no uza daudaun iha eskola barak, tanba inisiativu sira hanesan Eskola sira Amigaveis ba Labarik (Eskola Foun) no Kurríkulu 2015 nian. Bainhira estudante sira envolve rasik iha prosesu halo regra ba sira-nia sala aula nian, sira baibain foti duni responsabilidade atu halo tuir regra sira-ne’e. Bainhira atividade sala aula nian mak interesante no oioin, problema dixiplina baibain menus. Bainhira konsekuénsia ka kastigu ba hahalok ladi’ak mak koko atu resolve no responde ho razaun ba hahalok refere, nune’e bele hanorin lisaun importante, la’ós estraga relasaun entre estudante no manorin, ka aumenta labarik ne’ebé husik eskola.

Ita-nia eskola sira bele sai demokrátika no mós dixiplinadu. Sira bele fó kbiit ba labarik ida-idak atu atinje sira-nia posibilidade, no iha tempu hanesan hanorin labarik ida-idak atu serbisu iha grupu laran no fó valór ba meta no serbisu koletivu. Objetivu atuál ba eskola nafatin hanesan Sahe no Mau Lear nian: libertasaun husi ideia no prátika ne’ebé halo opresaun no diskriminasaun, asegura katak esplorasaun la mosu fali, no harii kbiit liuhosi aumenta abilidade iha komunikasaun, hanoin krítiku no asaun koletivu. Ohin ita-nia objetivu tenke mós inklui dezenvolve abilidade linguístiku ba sosiedade ho lian oioin, hodi harii fundasaun metin ba peskiza ne’ebé efetivu, análise, inovasaun, dezenvolvimentu no abilidade atu halo teoria sai fali prátika, katak atu aplika ema nia matenek hodi rezolve dezafiu ne’ebé mosu duni iha ita-nia moris loroloron.

22 March 2018

Depois tinan 18: Presiza atu husik Dolar Amerika?


Iha 29 Janeiru 2018, Institute of Business (IOB) organiza seminar nasionál ida ho Títulu Bele ka lae Timor-Leste iha moeda rasik? Perspectiva no desafius? ne’ebé reprezentante governu, akadémiku no sosiedade sivíl sira fahe sira nia hanoin kona-ba posibilidade ba Timor-Leste atu implementa nia moeda rasik. Juvinal Dias hosi La’o Hamutuk fó apresentasaun ida hamutuk ho panelista sira seluk hanesan Ministru Finansa Rui Gomes, Banku Central Timor-Leste nia Diretór da Divisão de Estudos Económicos e Estatísticos Gastão de Sousa, Profesór Brett Inder hosi Universidade Monash. Kliik iha kada naran atu bele download sira nia apresentasaun.

Artigu tuir mai ne’e refleta ba apresentasaun La’o Hamutuk nian.

Iha 2000, bainhira Administrasaun Tranzisaun ONU nian (UNTAET) administra Timor-Leste, UNTAET, FMI no lider Timor oan sira balu fó rekomendasaun atu halo dolarizasaun. Iha tempu ne’ebá, moeda balu sirkula hela iha ekonomia Timor-Leste. Indonesia nia rupiah sirkula maka’as iha merkadu no area rural sira, dolar Australia sirkula iha negósiu sira ne’ebé nia na’in sira mai hosi rai li’ur, funsionáriu sira hosi ajénsia ONU nian ne’e selu ho dolar Amerika, no Timor oan balu simu sira nia pensaun ho escudo Portuguese nian. Tanba laiha fasilidade ofisiál ne’ebé eziste atu troka moeda sira, nune’e, kámbiu ka prosesu troka moeda nian tomak iha tempu ne’ebá esensialmente tuir “merkadu ilísitu ka pasar gelap,” ne’ebé nia presu la konsistente ho merkadu loloos nian.

Administrasaun tranzisaun hili dolar Amerika ho razaun lubuk. Rupiah Indonézia la estavel, tanba nia valor monu maka’as iha krize monetariu 1997-1998 no kontinua tun sae iha tinan sira tuir. Portuguese nia escudo la uza ona iha Portugal no agora troka ona ho euro. FMI no instituisaun sira seluk dudu atu halo dollarizasaun hodi koko halo ekonomia Timor-Leste nian sai estavel liu, liu hosi previsibilidade presu, regula kámbiu no hamenus konfiansa ema nian ba merkadu ilísitu. Dolar Amerika uza ona hosi UNTAET, relativamente estavel iha merkadu global, tanba hetan apoiu hosi ekonomia ida ne’ebé forte, no nudár moeda referénsia ba presu mina-rai mundiál.

Benefísiu sira bainhira uza dolar Amerika

Estabilidade presu hosi kámbiu internasionál nian

Valor hosi moeda foun dala barak tun sae bainhira merkadu global koko atu determina sira nia valor relativu ba moeda sira seluk. Valor moeda ne’e bazeia ba istória kréditu ne’ebé eziste, desizaun ba polítika monetariu tempu naruk no dezempeñu ekonómiku nian. Moeda foun sira seidauk hetan teste kona ba sira nia resposta sira ba kondisaun ekonómiku sira ne’ebé diferente, no, nune’e susar atu determina valor kámbiu nian ne’ebé apropriadu iha tempu badak nia laran.

Iha Timor-Leste nia kazu, instituisaun nasionál sira seidauk provadu katak sira bele reziste ba tentasaun hodi prodús osan barak liu tan bainhira ekonomia nasaun iha periodu difisil nia laran. Ita nia moeda bele sai estavel liu tan ba tempu naruk, bainhira Banku Sentrál estabelese polítika rejistu ida ne’ebé di’ak, maibé to iha valor ne’ebé atu fluktua.

Estrutura instituisaun foun

Obstákulu ida ne’ebé dala barak nasaun sira ne’ebé foin hetan nia independénsia enfrenta mak sira nia instituisaun sira seidauk iha esperiénsia. Risku boot hosi obstákulu ne’ebé mak instituisaun sira ne’e dala barak hili dalan potensiál hodi uza koreksaun ne’ebé baratu no lalais ba sira nia ekonomia – hanesan prodús osan atu hamenus defisit orsamentál ka fó kréditu ba banku sira – ne’ebé bele iha impaktu sira ne’ebé bele kria inflasaun ka muda valor kámbiu iha futuru.

Dolar Amerika bele proteje nasaun sira hosi krize makroekonomiku sira hanesan hiperinflasaun, ne’ebé bele mosu mai hosi desizaun ba polítika monetariu ne’ebé perigozu, hanesan labele kontrola produsaun osan. Nasaun balu hetan ona hiperinflasaun, hanesan Venezuela no Zimbabwe, ne’ebé bainhira enfrenta ona obstákulu sira hanesan ne’e, susar ba sira atu ultrapasa hodi iha kreximentu ekonómiku tanba sira nia moeda nia valor menus ba bei-beik. Iha situasaun sira hanesan ne’e, presu ba importasaun haksoit sae, no presu ba sasán sira ne’ebé prodús iha rai laran la bele predikte ona, investidór sira sei sai ba rai seluk, no sidadaun sira labele rai sira nia osan tanba sira nia valor osan sei monu tun lor-loron.

Seguransa ba investidór rai li’ur no domestiku

Moeda ne’ebé relativamente estavel sei halo investidór sira iha konfiansa katak sira nia valor investimentu sei prezerva ba tinan naruk.

Investor sira fó konfiansa valor dolar Amerika, no nune’e, daudauk ne’e investor sira konfia katak sira nia valor investimentu iha Timor-Leste ba tinan oin mai sei la diferente boot kompara ho valor investimentu iha tinan ida ne’e. Heineken lista dollar Amerika nudár atrasoens prinsipál ida entre sira seluk ne’ebé lori sira hodi loke sira nia fábrika iha Timor-Leste. Pelu menus ba kurtu prazu, moeda nasionál Timor nian sei la enkoraja investimentu iha Timor-Leste tanba sei halo investimentu sira ne’e relativamente risku liu.

Merkadorias lubuk mak sosa no fan ho dolar Amerika

Timor-Leste iha merkadorias boot rua ne’ebé esporta, mak petrolíferu no kafé, buat rua ne’e fan iha merkadu global ho dolar Amerika. Nune’e, uza dolar Amerika parsialmente ajuda Timor-Leste nia ekonomia hosi ameasa hosi flutuasaun presu merkadorias nian.

Impaktu hosi presu mina-rai ne’ebé monu iha 2014 ba Timor-Leste nia ekonomia nudár lisaun ida atu aprende tanba nasaun ne’e uza dolar Amerika. Durante tempu ne’ebá, dollar amérika nia valor boot liu kompara ho Rupiah no moeda seluk, nune’e hamenus tiha kustu hosi importasaun sasán. Nia rezultadu mak Timor-Leste nia inflasaun monu hosi 12% iha 2013 ba besik atu zero iha tinan 2014. Maske Estadu simu osan menus hosi nia esportasaun petrolíferu, maibé presu ne’ebé ema selu ba sasán sira la sae ona.

Dezafiu sira bainhira uza dolar Amerika

Lakon kontrolu ba polítika monetariu

Polítika monetariu nudár instrumentu ida ne’ebé banku sentrál uza hodi responde ba situasaun ekonómiku ne’ebé diferente liu hosi ajusta nasaun nia fornesimentu osan ka taxa de juros nian. Tanba uza dolar Amerika, Timor-Leste husik tiha nia podér atu halo desizaun ba polítika monetariu nian. Se lae, Banku Sentrál bele uza instrumentu sira ne’e hodi bele estabiliza ekonomia no ajuda nasaun hodi rekupera hosi xoke sira hosi externa.

Bainhira iha xoke balu ba ekonomia, Banku Sentrál bele devalua nia moeda atu halo esportasaun sira sai kompetitivu liu, nune’e, bele kompensa ba lakon sira ne’ebé mai hosi xoke.

Ezemplu mak: kafé nudár Timor-Leste nia export naun petrolíferu ida ne’ebé boot liu. Produsaun kafé bele hetan impaktu negativu hosi xoke sira hosi externa hanesan kondisaun klima ne’ebé ladi’ak ka moras ai-horis nian ne’ebé da’et ba plantasaun
lubuk. Iha kazu hanesan ne’e, Banku Sentrál bele uza nia polítika monetariu hodi devalua nia moeda, nune’e halo sasán sira ne’ebé prodús iha rai laran bele relativamente baratu ba konsumidór sira hosi rai li’ur. Nune’e, aumenta fan ba sasán esportasaun seluk bele kompensa valor ne’ebé tun hosi fan kafé nian. Maske nune’e, importante atu nota katak daudauk ne’e, Timor-Leste seidauk bele hetan benefísiu barak hosi uza tipu instrumentu polítika monetariu hanesan ne’e tanba ita seidauk iha produtu esportasaun barak.

Obstákulu ba diversifikasaun

Valor moeda nasionál Timor-Leste nian bele sai fraku liu kompara ho dolar Amerika, hodi halo importasaun sasán sira sai karun liu no produtu lokál sira relativamente baratu bainhira halo komparasaun. Produtu lokál sira bele kompete ho sasán importasaun ne’ebé karun liu iha merkadu doméstika. Tuir mai, produtór lokál sira sei fan sira nia produtu barak, hadi’ak sira nia produtividade no aumenta sira nia produsaun ba tempu naruk. Bainhira produsaun no produtividade aumenta, produtu Timor-Leste nian sei sai kompetitivu liu iha eskala global ida, nune’e bele haluan liu esportasaun naun petrolíferu nian. Ida ne’e bele sai instrumentu ida atu ajuda Timor-Leste hodi diversifika nia ekonomia no enkoraja kreximentu iha setór naun petrolíferu iha futuru.

Valor as hosi dolar Amerika nudár parte ida hosi esplikasaun kona-ba ba dependénsia Timor-Leste nian ba importasaun, tanba fó dalan ba Timor-Leste hodi importa sasán sira ho presu ida ne’ebé baratu  liu kompara ho sasán sira ne’ebé produtór doméstiku sira prodús hodi kompete ba. Troka sasán importasaun balu ho sasán sira ne’ebé prodús iha rai laran bele hahú ona hodi taka tiha diferensa entre sasán importasaun no sasán esportasaun naun petrolíferu nian, ne’ebé sei sai nudár pasu importante ida ba sustentabilidade ekonómiku bainhira produsaun mina-rai hotu ona no bainhira Fundu Petrolíferu hotu iha dékada balu oin mai.

Timor-Leste prontu ona ka lae?


Oradór sira hotu iha seminar IOB nian, inklui La’o Hamutuk, konkorda katak sedu liu ba Timor-Leste atu implementa nia moeda nasionál ida. Timor-Leste sei implementa nia moeda nasionál ida iha futuru, maibé tenke hahú ho dezenvolve nia setór ekonomia naun petrolíferu sira, ne’ebé inklui agrikultura, turizmu no indústria ki’ik sira. Tanba bainhira implementa moeda nasionál agora, ida ne’e sei hadalan ita hodi aumenta presu ba sasán importasaun sira, nune’e bele hafraku kapasidade ema nian atu sosa sasán bainhira iha tempu ne’ebé hanesan produtu doméstika nian kontinua menus. Aleinde ne’e, polítika monetariu ne’e sei la sai instrumentu polítika ida ne’ebé efikás bainhira ita labele ajusta ho setór esportasaun barak ne’ebé diferente.

Setór produtivu sira hosi PIB (Produtu Interna Bruto) - naun petrolíferu sira mak agrikultura no fabrikasaun, ne’ebé estagnada dezde 2003. Despeza governu nian mak lori besik kreximentu tomak iha PIB naun petrolíferu, no despeza ida ne’e sei tun iha tinan sira oin mai bainhira rendimentu petrolíferu nian hotu ona no saldu Fundu Petrolíferu nian tun.

Hafoin setór produtivu sira, hosi naun petrolíferu kontribui maka’as ona ba ekonomia, entaun Timor-Leste bele konsidera ona atu iha nia moeda nasionál rasik.

Rekomendasaun balu ba tempu ohin nian

La’o Hamutuk rekomenda katak ukun na’in sira presiza foti nesesidade ne’ebé sériu liu atu diversifika ekonomia. Ita iha faze urjente atu iha polítika sira ne’ebé proativu liu hodi nune’e bele enkoraja kreximentu sustentável hosi setór produtivu sira hosi naun petrolíferu.

Dalan ida ne’ebé nasaun sira bele hili atu aumenta sira nia produsaun lokál no gradualmente substitui importasaun ho nia produtu lokál mak introduz kombinasaun ida hosi aplika tarefa ba importasaun no introduz subsídiu governu nian ba setór tarjetu sira. Polítika hirak ne’e bele proteje ita nia indústria doméstika tanba bele dezenvolve kapasidade rai laran ho produtu sira ne’ebé importa mai. Ba tinan naruk nian, bainhira produsaun lokál aumenta buras, Timor-Leste sei bele hakotu aplikasaun tarefa no subsídiu sira ne’e, nudár rekezitu ida ne’ebé presiza atu kumpre hosi rekizitus sira ne’ebé merkadu livre ASEAN nian promove.

Povu Timor-Leste atinje ona sira nia soberania nasionál hafoin luta no sakrifisiu iha tinan barak nia laran, no atu iha nia moeda nasionál rasik, ita bele hare nudár benefísiu ida hosi vitória ukun rasik an nian. Maske nune’e, ita presiza atu asegura katak moeda ne’e rasik mós tenke materialmente fó benefísiu ba povu iha nasaun ida ne’e, espesialmente sira barak ne’ebé seidauk goza benefísiu ekonómiku hosi independénsia ida ne’e.

07 March 2018

Poténsia Indústria Ki’ik Prosesamentu Produtu Agríkola

Semináriu nasionál kona-ba Dezafiu no Poténsia Indústria Ki’ik Prosesamentu Produtu Agríkola iha Timor-Leste

Iha loron 22 Fevreiru 2018, La’o Hamutuk realiza semináriu nasionál ida iha Dili kona-ba dezafiu no poténsia indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola iha Timor-Leste. Semináriu ne’e nia objetivu maka atu hamosu espasu ba diskusaun entre ministériu relevante ho públiku kona-bá polítika, programa no estatutu dezenvolvimentu indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola iha rai laran. Oradór ba semináriu ne’e mai husi La’o Hamutuk, Ministériu Komérsiu no Indústria, Ministériu Agrikultura no Peska, no ONG Parcic. Iha kraik, bele hetan aprezentasaun sira husi Semináriu ne'e.

Tuir mai, pontus hodi loke aprezentasaun no diskusaun husi Mariano Ferreira, La’o Hamutuk:
  • Iha 2017 La’o Hamutuk hahú peskiza ida kona-ba indústria kiak prosesamentu produtu agríkola nian iha Timor-Leste. Peskiza ida ne’e hala’o iha munisipiu haat: Ainaro, Bobonaro, Baucau no Covalima. Liu hosi peskiza ida ne’e La’o Hamutuk hakarak buka hatene Dezafiu no Poténsia ba Indústria Ki’ik Prosesamentu Produtu Agríkola nian iha Timor-Leste.
  • Rezultadu husi peskiza ne’e hatudu katak iha ona indústria ki’ik prosesamentu produtu agríkola nian iha munisipiu haat ne’e, ne’ebé sira nia produtu sira fa’an ona iha loja ka supermerkadu.
  • Produtu ne'ebé sira prodús mak hanesan: manteiga fore-rai, kripik ho variedade oin-oin, mina nuu virjen, rebusadu sukaer, tempe no tahu, guriguri gizi, cha herbal ho variedade oin-oin, foos rai, saus tomate, ikan tomate, marmelada ho variedade oin-oin, ikan tomate, fore-rai sona, sabaun, mina kamii, tintu hudi, no bani-been.
  • Aleinde fa’an produtu ne'ebé sira prodús iha sira nia sentru produsaun, kios/loja balu iha sira nia munisipiu, sira mós fa’an iha supermerkadu sira iha Dili laran. Grupu prosesador sira fa’an sira nia produtu liu hosi NGO fasilitador sira. NGO fasilitador lori produtu sira ne’e ba fa’an iha sira nia fatin no iha supermerkadu sira. Iha mós grupu balun ne’ebé mak sira nia produtu ONG sira mak sosa.
  • Supermerkadu sira en jerál nakloke atu simu produtu husi grupu prosesamentu nian. Kritéria prinsipál ne'ebé sira aplika maka kompatibilidade ho regulamentu Autoridade de Inspeção e Fiscalização da Atividade Económica, Sanitaria e Alimentar (AIFAESA) nian. Kritéria sira ne’e inklui kompozisaun produtu nian, data produsaun no mós data prazu nian.
  • Maioria hosi grupu produtór sira ne’ebé partisipa iha estudu ida ne’e hatete katak sira la iha problema ho merkadu, maibé problema ho konsisténsia no volume produsaun. Produsaun dala barak la konsistente tanba depende mós ba matéria prima ne'ebé iha.
  • Problema ho merkadu liga liu ba koñesimentu atu buka merkadu no meius atu transporta produtu ba merkadu Bainhira matéria prima laiha ka karun liu, sira labele halo produsaun hanesan baibain.
  • Dezafiu kona ba volume produsaun liga ba ekipamentu produsaun ne'ebé sei limitadu, fatin produsaun ne'ebé ki’ik no mós merkadu nian ne'ebé ki’ik liu. Oras ne’e sira iha kapasidade atu prodús uitoan de’it no maioria atu ba fa’an de’it iha Dili.
Orador seluk fo aprezentasaun sira, no bele hetan husi:

05 March 2018

Ema hotu bele mai festa ba Tratadu Fronteira Maritima

Tuku hitu dadeer, loron 7 Fulan Marsu
iha La'o Hamutuk nia servisu-fatin
Nudár públiku hatene ona, tratadu ba Fronteira Maritima sei asina iha sede Nasoins Unidas entre Nasaun rua, Timor-Leste no Australia, dia 6 Marsu, tuku 1700 oras Nova Iorke USA, tempu hanesan iha Dili dia 7 kuarta feira tuku hitu dadeer.  La’o Hamutuk hakarak organiza festa ki’ik atu selebra asinatura ida ne’e, nudár vitória povu nian ne’ebé ema barak buka antes Timor-Leste hetan nia Independénsia.

Liu husi karta ida ne’e, ami konvite ita-boot sira hotu ne’ebé durante ne’e apoiu luta ida ne’e, atu mai hamutuk hodi ita selebra hamutuk hodi hemu kafé dadeer nian iha edifísiu La’o Hamutuk nia iha Bebora.

Mai hamutuk ho hanoin orgullu, kontente hamnasa hodi festeza buat ne’ebé ita sente todan maibé la sente imposivel. Ita manán duni ona iha luta ida ne’e, manán tanba ita iha ona liña fronteira Maritima tuir prinsipiu Liña Klaran tuir Lei Internasionál. Objetivu ida ne’ebé Governu Australia tempu naruk abandona, ohin loron ita nia luta konkista sira nia mudansa no atinje vitória final ba povu TL nia luta.

Dala ida tan, ami konvite kolega hotu Timor oan, nudár ita hotu hamutuk iha MKOTT ne’ebé Luta ba F.M, mai ita halo festa hamutuk ba vitória ne’ebé ita hetan ona nudár povu, ativista solidariedade no nudár estadu.

Kolega sira bele lori mai, kafé, ai-farina da’an, talas da’an, hudi, no ai han lokál seluk tan, hodi ita han no hemu hamutuk nudár maneira festa popular ida. La’o Hamutuk sei iha loke foto balun husi ita nia manifestasaun sira hodi ita hotu haree fali no sei iha múzika balun atu ita rona no kanta hamutuk.

Bele fahe mós informasaun ne’e ba kolega sira ne’ebé la konsege hetan husi konvite ida ne’e. Ba kolega sira nia atensaun no mai festa hamutuk, la haluha hato’o apresiasaun boot.

09 November 2017

Public discussion on Timor-Leste's debt / Enkontru kona-ba Deve Publiku

[English follows below]
Liu dékada ida ona, La’o Hamutuk halo peskiza no analiza kona-ba Timor-Leste nia deve públiku no Governu nia polítika empréstimu, no Governu asina tiha ona kontratu empréstimu lubuk ida ho ajénsia internasionál sira. Tanba Timor-Leste nia reseitas husi mina no gas besik hotu ona, no Estadu seidauk iha fonte seluk ne’ebé bele substitui mina, importante ba povu atu bele komprende kona-ba Governu nia polítika no planu atu jere deve públiku iha futuru.

Tanba ne’e, ami hakarak konvida ita boot mai enkontru públiku ida atu aprende hamutuk kona-ba rezultadu peskiza ne’ebé La’o Hamutuk halo kona-ba asuntu importante ida ne’e, no mós atu rona perspetiva Ministériu Finansas nian kona-ba jestaun deve públiku no polítika empréstimu.

Enkontru públiku ida ne’e sei realiza iha:
Data               : Tersa-feira, 14 Novembru 2017
Oras               : 08:45 – 12:00
Fatin              : Salaun Enkontru, Asosiasaun-HAK, Farol, Dili
Oradór sira     : Niall Almond, Peskizadór La’o Hamutuk
                        Epifenio Martins, Ministeriu Planu no Finansas


Gratuitu no loke ba ema hotu.
Bele hetan Niall nia aprezentasaun husi iha ne'e (mós PowerPoint).

===========================
La'o Hamutuk will hold a free, open public meeting to discuss Timor-Leste’s public debt management and loans policy. The Government has signed several loan contracts with international agencies.  However, Timor-Leste’s oil and gas revenues will soon run out, and the State does not yet have alternative sources of revenues to replace oil, so we would like to help people understand the Government’s policy for managing public debt.

Tuesday, 14 November 2017      8:45 am – noon
Meeting room, HAK Association, Farol, Dili
Speakers: Niall Almond, La'o Hamutuk researcher
                Epifenio Martins, Ministry of Planning and Finance


The discussion was in Tetum, but we translated Niall's presentation into English (also PowerPoint). Our web page has more information about debt.