03 October 2023

Timor-Leste Preparadu Integra ba ASEAN?

Bainhira Timor-Leste adere ba ASEAN sei redús soberania atu proteje povu Timor-Leste husi dominasaun ekonómiku komunidade ASEAN. La’o Hamutuk sujere atu kuidadu no konsidera aspetu importante sira antes deside adezaun ba prosesu kompleksu ida ne’e.

ASEAN (Association of South East Asian Nations) nu’udar asosiasaun rejionál ba nasaun sira iha Sudeste Aziátiku, ne’ebé funda iha 1967, nasaun fundadór sira mak hanesan Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura no Tailándia, no nasaun sira ne’ebé integra tiha ona hanesan membru permanente maka Kamboja, Vietnam, Laos, Mianmar, no Brunei Darussalam, agora daudaun membru ASEAN hamutuk nasaun sanulu. Timor-Leste aplika atu sai membru ASEAN hahú iha 4 de Marsu 2011, maibé seidauk admitidu nudár membru tanba, seidauk prienxe rekezitu hotu. Bazeia ba rezultadu peskiza husi misaun fact-finding, hatudu mós katak Timor-Leste presiza kompleta polítika no lei sira tuir pilár tolu ASEAN nian hanesan sosiu-kulturàl, polítika seguransa no ekonomia. Iha simeira ba dala 40 no 41 iha sidade Phnom Penh Kamboja tinan 2022, membru ASEAN sei diskute Timor-Leste nia aplikasaun, maibé deside adia tan prosesu ne’e ba oin. Timor-Leste simu estatutu hanesan nasaun observadór tanba sei presiza kompleta rekezitu no lejizlasaun sira.

Tanba sá Timor-Leste hakarak sai membru ASEAN?

Promove dezenvolvimentu ekonomia, komérsiu no agrikultura sai nudár objetivu prinsipál balu husi ASEAN. Governu hato’o katak ho adezaun ba ASEAN sei reforsa integrasaun regional no fó impaktu polítika, ekonomia no sosiál ne’ebé di’ak liu ba Timor-Leste. Governu hato’o katak sira halo tiha ona preparasaun balun hanesan sensibilizasaun ba instituisaun sira iha nivel nasionál, ba sosiedade sivíl inklui komunidade kona-ba adezaun ba ASEAN. Aleinde ne’e, Governu mós reforsa tan kompeténsia liu husi formasaun no diálogu, partisipasaun iha Forum Regional no global inklui kontinua komplementa embaixada Timor-Leste iha nasaun membru ASEAN sira. Hodi reforsa liu tan, Timor-Leste mós konkorda no introdús modelu dezenvolvimentu ekonomia ne’ebé ASEAN hili, (“ASEAN Blueprints”). Modelu ne’e, nudár prosesu hodi integra dezenvolvimentu polítika ekonomia nasionál atu garante katak, polítika no kuadru regulamentu foun sira integra ho modelu sira ASEAN hatuur ona.

Saida mak vantajen no Timor-Leste tenke kuidadu?

Durante ne’e deklarasaun ba públiku ne’ebé hala’o husi membru Governu no Prezidente da Repúblika hatudu katak, sira hotu iha esperansa kona-ba benefísiu oi-oin husi ASEAN. Iha tempu hanesan, laiha esplikasaun kle’an husi parte hirak ne’e kona-ba saida mak dezvantajen ne’ebé Timor-Leste sei enfrenta bainhira integra ona ba ASEAN. Bazeia ba deklarasaun iha leten, mosu pro kontra no esperansa husi sosiedade civil, komunidade, setór privadu, akadémiku inklui entidade sira katak, tama ASEAN sei fó vantajen ka sei sakrifiika podér no soberania estadu atu protégé povu iha komplesidade ASEAN nian.

Husi pilár sosiu-kulturál, vantajen ne’ebé nasaun membru ASEAN sira bele hetan ezemplu haforsa no promove identidade kulturál nasaun membru ida-ida nian, iha parte seluk hametin mós relasaun entre povu ba povu husi nasaun sira ne’ebé iha rejiaun ne’e. Iha parte seguransa, Timor-Leste bele hetan oportunidade atu servisu hamutuk liu husi dalan kooperasaun atu hametin liu tan seguransa hodi hatán ba krime-transnasionál sira iha rejiaun ASEAN, no país membru ASEAN bele haforsa relasaun diplomátika metin liu-tan.

Parte ekonomia, integrasaun ekonomia no komérsiu Timor-Leste nian ba merkadu rejionál no internasionál fó oportunidade ba investimentu husi rai li’ur ne’ebé bainhira regula didi’ak bele sai poténsia foun ba hadi’ak ekonomia ba kria servisu (empregu). Mezmu nune’e, bainhira Timor-Leste integra ba ASEAN, Timor-Leste tenke halo tuir akordu komérsiu livre ASEAN nian ne’ebé iha ona inklui tenke kumpre devér nudár membru no prontu assume sansaun ruma bainhira ita viola. Timor-Leste, tanba kategoria nudár País Menus Dezenvolvimentu (Least Developed Country - LDC), karik iha esepsaun balun bainhira foin sai membru, maibé esepsaun hirak ne’e ba tinan balun de’it, depois ita tenke obedese no halo tuir regulamentu hotu ASEAN nian hanesan ho membru sira seluk. Sistema komérsiu livre sei fó benefísiu boot liu ba kompañia no nasaun boot sira tanba sira iha rekursu boot liu. Akordu komérsiu livre, sei sakrifiika estadu nia podér hodi dezenvolve polítika ne’ebé fó benefisia ba nia sidadaun sira.

Simeira ASEAN dala 42 iha Indonézia, fulan Maiu 2023, ASEAN entrega tan akordu tolu ba Timor-Leste tenke diskute no aprova. Akordu komérsiu tolu ne’e fundamental ba Timor-Leste nia adezaun nudár membru permanente. Tanba ne’e, tenke hatene didi’ak kona ba ámbitu, estrutura no implikasaun husi akordu hirak ne’e:

Timor-Leste tenke halo ajustamentu nia-nia polítika no lei balun, hodi alínea ho ASEAN nian akordu tolu ne’e. Prosesu hotu, sei implika ba polítika no lei sira, hanesan lei investimentu, lei tributària (taxa) no lei sira seluk ne’ebé iha ligasaun ba komérsiu no investimentu. Ajustamentu tuir akordu hirak ne’e, nudár kritéria xave ba Timor-Leste tenke kumpre nudár membru ASEAN. Timor-Leste laiha opsaun atu rejeita ka la halo tuir parte sira husi akordu hirak ne’e.

Oinsá Timor-Leste bele maximiza benefísiu husi ASEAN no minimiza impaktu?

Ekonomia Timor-Leste iha kontextu ohin loron, sei depende maka’as ba rendimentu husi fundu petroleum, ne’ebé la renovavel. Fundu petroleum de’it la reprezenta ekonomia tomak povu no nasaun nian. Ekonomia naun petrolíferu seidauk dezenvolve ho loloos nudár fonte alternativu ba estadu. Atu minimiza impaktu husi ASEAN, Timor-Leste bele kompete iha merkadu formal no komérsiu livre, Governu tenke prioritiza polítika diversifikasaun ekonomia, haforsa koordenasaun servisu interministeriál no entidade relevante hotu inklui setór privadu no kooperativa sira. Setór ekonomia produtivu tenke dezenvolve nudár prioridade, inklui setór turizmu, indústria prosesamentu, manufatura, no setór relevante sira seluk.

Timor-Leste nia dadus komérsiu external iha tinan 2022, ita importa sasán ho valor osan tokon $786, no esporta de'it tokon $29, la inklui mina no gas. Husi importasaun t$786, hamutuk t$429 mai husi membru ASEAN sira, no t$181 mai husi nasaun sira ne’ebé iha akordu komérsiu livre ho ASEAN (hanesan Austrália, Xina, Japaun, Índia). Refere ba dadus komérsiu externa hatudu katak, Timor-Leste importa barak husi ASEAN, maibé la hetan benefísiu husi ASEAN. Situasaun ne’e hatudu katak, ita seidauk sai membru ASEAN ho akordu komérsiu sira, maibé ASEAN no aliadu sira domina ona ita nian ekonomia. Ukun na’in sira hatene hela ita nian ekonomia hasoru hela ameasa no ba futuru bele mós ameasa ita nia soberania nasaun. Timor-Leste tenke hanoin ho sériu oinsá bele haforsa uluk ekonomia lokál no povu nia moris nudár prioridade liu, hafoin deside adere ba ASEAN ho akordu sira komérsiu livre nian.

La’o Hamutuk nian hanoin

Atu minimiza impaktu husi ASEAN ba Timor-Leste, tenke buka hatene didi’ak kona-ba saida de’it mak ASEAN sei rekere ba Timor-Leste bainhira sai ona membru permanente. Bainhira ita hatene no komprende didi’ak kona-ba saida de’it mak ASEAN sei rekere ba membru sira, entaun Timor-Leste tenke halo preparasaun didi’ak bazeia ba nesesidade rai laran atu integra no kompete. Tanba ne’e, obriga ita, tenke sériu iha aspetu hotu, liu-liu ba setór ekonomia no komérsiu. Timor-Leste sei enfrenta dezafiu boot liu kuandu ita la halo preparasaun forte.

Dezde inísiu, La’o Hamutuk observa katak, Timor-Leste nian preparasaun sei foka liu de’it ba oinsá prienxe kritéria atu tama ba ASEAN hanesan partisipa iha enkontru, tuir eventu sira, sosializasaun, sensibilizasaun nsst, maibé, seidauk prepara didi’ak Timor-Leste nian kondisaun ekonomia no setór produtivu sira atu kompete en termus dé merkadu no komérsiu hodi maximiza benefísiu sira bainhira tama membru ba organizasaun regional ne’e.

Konkluzaun

Timor-Leste aplika atu sai membru ASEAN dezde Marsu 2011, maibé seidauk admitidu nudár membru tanba seidauk prienxe rekezitu hotu ASEAN nian. Governu hanoin katak ho adezaun ne’e sei reforsa integrasaun rejionál no iha impaktu polítiku, ekonómiku no sosiál ba Timor-Leste. Timor-Leste presiza prepara an másimu liu tan tuir pilár importante tolu ASEAN nian, liu-liu iha pilár ekonomia no akordu sira komérsiu livre nian. Ekonomia Timor-Leste ne’ebé depende maka’as ba Fundu Petrolíferu ne’e la sustentável, tenke servisu maka’as hodi utiliza Fundu Petrolíferu atu diversifika ekonomia rai laran, liu-liu dezenvolve setór produtivu nudár alternativa ba futuru hodi substitui dependénsia ba mina no gas.

Bainhira ita hatene no komprende didi’ak kona-ba saida de’it mak ASEAN sei rekere ba nia membru sira, entaun Timor-Leste tenke halo preparasaun didi’ak bazeia ba nesesidade rai laran atu adere no kompete. Tanba ne’e, obriga ita, tenke sériu iha aspetu hotu, liu-liu ba setór agrikultura, ekonomia no komérsiu.

Bele hetan informasaun tan husi La'o Hamutuk nia programa Radio Igualdade.