17 April 2015

Mina-rai no gas Timor-Leste nian besik hotu ho lalais

Semana kotuk liu ba, Parlamentu Timor-Leste halo diskusaun lalais no aprova revizaun Orsamentu Estadu ba 2015 ho unanimidade. La’o Hamutuk no Deputadu balun sujere katak tenke hamenus despeza tanba haree ba reseita mina-rai nian ne’ebé menus ona, maibé ema uitoan de’it mak hatene katak razaun prinsipál ne’ebé halo Timor-Leste nia reseita ne’e tanba produsaun mina-rai no gas hahú menus daudaun. Ne’e diferente ho folin mina-rai ne’ebé tun sa’e, nivel produsaun sei la sa’e tan ona tanba rezerva besik maran ona. Artigu ida ne’e sei esplora faktu no implikasaun sira husi realidade ida ne’e.

Durante fulan hirak ikus ne’e, lider polítiku sira esplika beibeik katak sira sei la kalkula fila fali matadalan Rendimentu Sustentável Estimadu bazeia ba folin mina ne’ebé tun, maibé ignora maka’as asuntu fundamental ida, katak mina-rai no gas besik maran ona. Revizaun Orsamentu Estadu 2015 nian autoriza gastu biliaun $1.57, mantén nafatin ho montante ne’ebé mak aprova ona iha Dezembru tinan kotuk.  Bainhira orsamentu ne’e gasta ho nivel hanesan iha tinan kotuk nian, 2014, Timor-Leste nia gastu sei aas liu hotu iha 2015 kompara ho tinan sira liu ba. 

Ita moris hela iha nasaun ida entre nasaun sira ne’ebé depende maka’as ba esportasaun mina-rai iha mundu. Iha 2014, 73% husi reseita estadu nian mai husi konversaun riku soin naun renovavel mina-rai no gas ba osan, no 20% seluk mai husi retornu investimentu husi rendimentu mina-rai no gas ne’ebé ita simu iha tinan hirak molok ne’e nian.

Maski nune’e, reseita mina-rai no gas Timor-Leste nian kontinua mihis ho lalais, no ita simu menus reseita 40% hosi mina-rai no gas iha 2014 kompara ho 2013 nian, prinsipalmente tanba kampu Bayu-Undan no Kitan komesa maran daudaun ona.  Liu 75% hosi kampu rua ne’e nia riku soin naun renovavel ne’e ita supa ona- ne’ebé irreversível.

Gráfiku iha leten ne’e hatudu dadus istóriku, inklui mós projesaun sira ne’ebé demonstra ho pontus no liña, ne’ebé la korije ho inflasaun ne’ebé mosu:
  • Montante produsaun mina-rai no gas (liña metan mahar), iha barríl tokon ba tokon kada tinan.[1] Produsaun hahú iha 2003, sa’e maka’as iha 2006 no aproksimadamente konstante to’o 2013, ho produsaun másimu liu mak iha tinan 2012. Total produsaun monu 24% husi 2013 ba 2014.
Projesaun sira ba produsaun hafoin 2014 (liña metan pontillada) ne’ebé Ministériu Finansas halo ne’e bazeia ba informasaun husi kompañia mina-rai sira.[2] Sira hatudu katak produsaun tun konstantamente to’o 2020, hafoin ne’e kampu sira ne’e la profitavel ona atu hala’o operasaun.[3]
  • Folin ba mina matak Brent iha merkadu global (liña mihis mean), iha presu Dolar EUA kada barríl.[4] Timor-Leste nia sorte di’ak tebes iha 2003-2008; mina-rai no gas nia presu fa’an sa’e dala tolu tanba ita nia produsaun iha tempu ne’ebá aumenta. Signifika katak Bayu-Undan halo retornu ne’ebé aas ho kusta kapitál ne’ebé uitoan – momentu ne’ebá, karik kampu ne’e mak ida ne’ebé profitavel liu iha istória ConocoPhillips nian. Presu monu iha 2009 nudár parte husi krize finanseiru global, maibé rekupera fila fali iha 2011, no presu kontinua hanesan to’o tinan 2014 nia klaran, molok monu fali tan.
Liña mean pontillada (.......) ba 2015 no 2016 ne’e hatudu senáriu referénsia daudaun husi projesaun Administrasaun Informasaun Enerjia (EIA) Estadus Unidus nian, no liña kór kafé pontillada (-----) hatudu projesaun ‘prudente’ antigu ne’ebé Ministériu Finansas uza iha Jullu tinan kotuk atu prepara Orsamentu Estadu 2015 nian. Revizaun projesaun ne’ebé prudente maizumenus $10/barríl ki’ik liu ho EIA nia senáriu referénsia ba 2015, no sei ki’ik liu tan iha tinan hirak oin mai.
  • Reseita mina-rai no gas ne’ebé Timor-Leste simu (liña matak duplu), iha biliaun dolar kada tinan, hanesan hatudu iha eskala iha liman los ne’e. Kreximentu ida ne’e lalais liu bainhira  produsaun no presu mina-rai nian aumenta sa’e to’o 2008, monu iha 2009 tanba mina folin tun, no sa’e fila fali iha 2012 bainhira presu no produsaun aumenta fila fali. Maski nune’e, to’o 2014 reseita tun to’o besik metade husi nivel reseita másimu iha 2012 nian. Maski presu no produsaun menus hotu, impaktu ne’ebé boot liu mai husi produsaun menus. Maski karik presu sei sa’e fali ba liu $100/barríl, produsaun sei kontinua atu tun, no nune’e mós reseita.
Liña trasejada kór matak (.....) hafoin 2014 hatudu projesaun reseita husi Orsamentu Estadu 2015 nian, maibé ida ne’e bazeia ba projesaun presu tinan kotuk nian (liña trajesada kór kafé) ne’ebé aas liu realidade atuál ninian. Durante tinan tolu oin mai, reseita sei signifikamente menus liu duke ida ne’ebé mak Ministériu projeta ona, no liu tinan tolu ne’e, sei la iha tan mina-rai no gas barak mak hela.[5]

Osan barak liu mai husi Bayu-Undan


Bainhira halo análize ba reseita ho detallu liu ne’e sei fó hanoin kle’an liután hanesan hatudu husi gráfiku ida ne’e. Liña matak, total reseita petroleum ne’ebé tinan tinan ita simu, mak hanesan ho gráfiku ida uluk liu, ne’ebé inklui projesaun antigu Ministériu Finansas nian ne’ebé halo (projesaun) ba 2015 ba oin.  Barra sira ba kada tinan hatudu reseita ne’ebé simu husi kada kampu mina no gas:
  • Bayu-Undan (majenta) fornese porsaun maioria no nudár kampu mesak ida ne’ebé sei kontinua produsaun hafoin 2016. Reseita husi kampu ne’e to’o nia másimu iha 2011 maibé iha posibilidade atu kontinua to’o maizumenus 2021.
Maski mina-rai (líkidu) mak fornese maioria reseita molok 2013, liu metade rendimentu agora husi kampu ida ne’e mai husi gas natural. Gas (bolha) ne’e fura ho volume konstante atu mantén kapasidade kadoras no planta LNG, iha tempu hanesan produsaun mina-rai komesa menus tanba presaun husi kampu ne’ebé menus. Bara ho listras diagonal hafoin 2014 mak projesaun ‘prudente’ La’o Hamutuk nian ba mina-rai Bayu-Undan no hanesan kombinadu. 
  • Kitan (kinur) hahú nia produsaun mina-rai iha 2011. Reseita Kitan nian tun 85% iha 2014 tanba mina ne’ebé hela iha rezerva la dun barak ona; produsaun ne’e sei hotu iha 2016.
     
  • Elang-Kakatua (mean) hahú nia produsaun mina-rai iha 1999 no fó reseita uitoan los to’o maran iha 2006. Timor-Leste la konsege atrai kompañia seluk ida atu halo operasaun iha kampu ne’e hafoin ConocoPhillips deside katak kampu ne’e la profitavel ona.

  • Impostu sira ne’ebé atrazadu (listras vertikál metan) foin halo avaliasaun no rekolla husi Ministériu Finansas husi kompañia sira hahú husi 2011; tuir loloos kompañia sira tenke selu taxa sira husi projetu oin oin iha tinan sira molok 2011. Kompañia sira la konkorda ho avaliasaun sira no konsege selu maski ho protestu; karik kompañia sira manán sira nia rekursu, Timor-Leste sei tenke fó fila fali tokon $350 ka liu, ba kompañia sira.
Husi 2003 to’o 2014, Timor-Leste konverte ona ninia riku soin mina-rai no gas ba osan biliaun $20.1 ne’ebé ita gasta ona biliaun $6.0. Restu ne’ebé mak seidauk gasta rai hela iha Fundu Petróleu (FP), no investe ona iha títulu no asaun sira iha fatin sira iha mundu. Investimentu sira ne’e fó fali retornu biliaun $2.5 durante tinan 12 ikus ne’e, ne’ebé depózitu ona iha FP. Iha fin 2014, riku soin iha FP mak biliaun $16.5, menus tokon $95 kompara ho balansu iha fulan neen kotuk liu ba.     

Liña metan duplu iha gráfiku leten ne’e hatudu reseita annual husi investimentu Fundu Petrolíferu (FP), ne’ebé hatama fila fali ba  FP. Maski iha esperansa balu katak rendimentu hirak ne’e bele troka fali reseita husi mina-rai no gas hafoin kampu sira maran ona, klaru katak sei ki’ik liu no, tanba balansu iha FP la iha kreximentu tan ona, iha posibilidade ki’ik atu bele kontribui ba aumentu signifikante iha FP. Durante 2014, Fundu Petrolíferu nia investimentu fó fali reseita tokon $502, uitoan liu kompara ho tokon $932 ne’ebé Governu hasai husi FP atu finansa Orsamentu Estadu 2014 nian. Retornu real husi investimentu FP nian iha tinan kotuk mak 2.5%, ki’ik liu fali asumsaun ne’ebé mak halo iha matadalan Sustentabilidade Fundu nian.[6]

Orsamentu estadu 2015 sei hasai tokon $1,327 husi Fundu Petrolíferu, boot liu dala rua husi retornu ne’ebé hetan iha 2014. Maski rendimentu rendimentu husi investimentu FP nian depende ba merkadu finansiál global, La’o Hamutuk fiar katak tenke iha prudensia ba projesaun hirak ne’e, no liña pontillada metan ne’e hatudu ami nia estimativas. 

Senáriu ida husi La'o Hamutuk nia modelu Sustentabilidade.
Karik estadu kontinua ho tendénsia gastu hanesan agora daudaun ne’e, ho projetu sira ne’ebé planeia ona, no empréstimu sira ne’ebé sei selu fali iha futuru, klaru katak rendimentu husi mina-rai no retornu husi Fundu Petrolíferu sei la sufisiente, no balansu iha FP sei komesa atu monu. Haree ba reseita naun petrolíferu ne’ebé uitoan liu, La’o Hamutuk nia projesaun hatudu katak Fundu Petrolíferu tomak bele mamuk hahú husi 2025, ho implikasaun sériu ba atividade estadu nian hafoin tempu ne’ebá. Oinsá mak ita sei selu eskola sira, ospitál sira, polísia no manutensaun – sá tan pensaun sira, viajen sira no funsionáriu públiku sira – bainhira ita nia riku soin la iha ona?

Posibilidade katak sei iha tan riku soin mina no gas


Ema hotu hakarak atu Timor-Leste iha mina no gas barak liután, liu fali kampu tolu ne’ebé temi iha leten. Bainhira disputa kona-ba fronteira maritima ho Australia no fatin atu prosesa gas natural ne’e resolve ona, nune’e dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise bele komesa la’o ona, no Timor-Leste bele komesa simu reseita husi dezenvolvimentu ne’e hafoin tinan lima tan. La iha ema ida mak hatene gas natural ne’e sei iha folin hira iha dékada sira oin mai ka riku soin Sunrise ne’e hira mak sei fahe ho Australia, maibé Timor-Leste bele iha total reseita husi Sunrise atu hanesan ho saida mak ita sei simu husi Bayu-Undan – entre biliaun $20-$25 – ne’ebé sei lori durasaun tinan 15-20 mak bele hetan.

Ofisiál sira iha setór petróleu iha Timor-Leste fiar maka’as tebes katak nasaun ida ne’e sei iha rezerva mina-rai no gas adisionál ne’ebé seidauk deskobre. Maski buat hotu iha posibilidade, maibé susar tebes atu hetan tan kampu ida ne’ebé boot hanesan Bayu-Undan ka Sunrise, hanesan kompañia mina-rai sira, durante kuaze metade tinan atus ida nia laran, buka ona iha ita nia area tasi okos no rai maran ne’ebé limitadu, hala’o estudu sizmiku oin-oin no koko ona esplora mós kampu 50 resin. Kitan mak kampu mesak ida ne’ebé iha folin komersiál hafoin halo esplorasaun barabarak ne’ebé deskobre iha 1990-tal bainhira hamosu Tratadu ilegál Timor Gap nian iha tempu ne’ebá. Bainhira Timor-Leste koko fa’an kontratu foun ba esplorasaun iha tasi okos iha 2006, kompañia sira ne’ebé mak involve ona iha ne’e nein ida mak halo submisaun ba tenderizasaun sira ne’ebé refere. Ami hein katak sei iha espresaun interese barak liután (husi kompañia sira) iha tenderisasaun ne’ebé sei loke iha tempu oin mai (maski prosesu ida ne’e adia bei-beik ona dezde 2010), no katak kompañia sira sei deskobre rezerva foun sira ne’ebé la hetan husi esplorasaun anterior, maibé la matenek atu halo polítika sira bazeia ba mehi sira hanesan ne’e. 

Sei lori maizumenus tinan sanulu tan atu Sunrise ka kampu sira ne’ebé seidauk identifika bele prodús reseita ruma. To’o tempu ne’ebá, Timor-Leste sei iha ema barak liu tan, no sira sei hein no presiza atu iha kualidade servisu no infrastrutura ne’ebé di’ak. Bainhira Estadu Timor-Leste bele duni fornese ida ne’e ba ninia sidadaun sira entre tempu agora ba tempu ne’ebá, no liu tan ida ne’e, entaun ita presiza hahú ho planu sira, estratéjia sira no implementasaun ne’ebé realístiku no efetivu hahú husi tempu agora.

Polítika na’in sira iha ona informasaun iha artigu ida ne’e, maibé la mosu atu hadalan desizaun orsamentál no ekonómiku sira. Asuntu importante liu mak la’ós tanba viola beibeik matadalan RSE nian, maibé oinsá Estadu Timor-Leste bele servi nia povu sira ba dékada oin mai. Promesa Lei Fundu Petróleu nian ba jerasaun sira iha futuru ne’e sei susar tebes atu bele kumpre.[7]

Notas

  1. Gas natural ne’e ho petróleu iha konteúdu enerjia ne’ebé hanesan. Gas nia valor tun liu kompara ho petróleu, tanba fontes gas naun konvensional sira hanesan fracking (fracking mak prosesu iha ne’ebé líkidu (be) ema injekta  ho presaun boot ba fatuk sira, posu sira ka seluk tan iha tasi okos atu fera ka loke ho forsa fizura sira ne’ebé iha atu nune’e bele foti sai mina ka gas) no coal bed methane (gas natural ne’ebé hasai hamutuk ho karbonu) boot tebes iha merkadu global. Dadus istóriku mai husi Autoridade Nasional Petróleu Timor-Leste nian. Autoridade ne’e kobre Area Konjunta ba Dezenvolvimentu Petróleu (JPDA), ne’ebé konta de’it kampu sira ne’ebé prodús mina no gas Timor-Leste nian – Elang-Kakatua, Bayu-Undan no Kitan. Timor-Leste hetan reseita 90% husi produsaun JPDA no Australia hetan 10%.
  2. Projesaun produsaun nian foti husi tabela 2.6.3.1.2 Livru 1 ba Orsamentu Estadu 2015.
  3. Produsaun Bayu-Undan bele kontinua ba tinan balun tan de’it kompara ho espetativa atuál nian, maibé reseita adisionál potensiál ne’ebé ita iha sei la to’o atu halo mudansa signifikativu ba vizaun jerál.  Iha fatin seluk, karik mina-rai nia folin kontinua ki’ik, ne’e bele hapara produsaun Bayu-Undan sedu liu tan, tanba konsiderasaun komersiál.  
  4. Ministériu Finansas uza presu mina matak Brent nian no projesaun husi Administrasaun Informasaun Enerjia (EIA) EUA nia Annual Energy Outlook, ne’ebé publika iha Maiu 2014. Dadus no projesaun sira ne’ebé foun liu ne’e publika iha EIA nia publikasaun mensal ba Short-Term Energy Outlook. Estimasaun La’o Hamutuk nian iha estudu ida ne’e uza figura sira husi fulan Abril 2015 nian. Presu istóriku no projesaun Ministériu nian bele haree ita tabela 2.6.3.1.2 Livru 1 Orsamentu Estadu RDTL 2015.
  5. Dadus istóriku ne’e mai husi Relatóriu trimestral Fundu Petróleu husi Banku Sentral Timor-Leste, ho projesaun husi Livru Orsamentu 1 2015.
  6. Dadus husi relatóriu Banku Sentral kona-ba Fundu Petróleu no dokumentu Orsamentu Estadu nian.
  7. Preamblu husi Lei no. 9/2005 promete katak “Fundu Petrolíferu tenke kontribui ba jestaun prudente ida husi rekursu petrolíferu sira atu benefisia jerasaun agora no futuru nian.” Hafoin halo revizaun iha 2011, lei ida ne’e inklui repetisaun dala neen ba fraze “jerasaun sira agora no futuru.”

4 comments:

  1. Mina maran timor moris ho kiak.Lina fronteira mos timor nian sidauk defini lolos

    ReplyDelete
  2. nudar jovens ida nebe mk moris iha rai ida ne'e prontu atu buka maneira ida atu nune ba oin labele garantia ba governu maibe buka rasik iha ita nia moris oinsa bele ajuda ba governo ida ne'e

    ReplyDelete
  3. Sente triste baihira haree ita nia maluk juventude hotu, tamba na realidade juventude barak moris depende deit ba Governu. Maibe ita hakarak atu moris diak ba futuru, di'ak liu mak juventude sira hotu ne'ebe tur aat hela ka toba aat hela; hader ona ba, book an ona ba hodi bele kria netik traballu balun ba ita nia an hodi responde ba vida famila iha futuru ......

    Tamba agora ita haree, mina rai komesa menus ba dadaun ona no ita haree ba lina fronteira mos seidauk resolve ho klaru........ Neebe husu ba maluk juventude hotu "LALIKA HEIN DEIT BA BUAT NE'EBE NASAUN ATU HALO BA O, MAIBE NUDAR JOVEN NE'EBE KREATIVU TENKE BUKA ATU HALO BA NASAUN,LABELE HEIN DE'IT HUSI NASAUN ATU HALO BA O........... """"""

    ReplyDelete
  4. Sente triste tebes bainhira haree juventude barak mak seidauk hetan kampu de traballu,,, tamba na realidade juventude baark moris depende de'it ba guvernu,,, Maibe ita haree real,mina rai komesa menuss no Lina fronteira maritima moz seidauk resolve ho klaru.

    Ne'ebe husu ba maluk juventude hotu, book an ona ba, hader on ba, atu harii ka kria netik servisu balun ba ita nia an, hodi nune'e bele resposta ba ita nia nesesidade familiar iha futuru......

    Ema dehan hanesan ne'e """" NU'UDAR JOVEN NE'EBE KREATIVU LABELE HEIN DE'IT BA NASAUN ATU HALO BA O, MAIBE BUKA OINSA PARA KONTRIBUI BA NASAUN..........

    ReplyDelete