19 September 2018

Sé mak bele emite Lisensa Ambientál ba petróleu no mineiru?

Objetivu fundamentál Estadu nian mak atu: “proteje didi’ak meiu-ambiente no preserva nafatin riku-soin rai nian” (Artigu 6(f) husi Konstituisaun RDTL). Provisaun seluk husi Konstituisaun temi katak: “Estado tenke fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi dezenvolve ninia ekonomia iha maneira sustentável” (Artigu 61.3), no “Aproveitamentu rekursu naturál sira tenke haree didi’ak mós ba ekilíbriu ekolójiku no sees husi destruisaun ba ekosistema sira” (Artigu 139.3).

Artigu 33.1(o) husi Dekretu-Lei 14/2018 de 17 Agostu, fó kompeténsia ba Ministériu Petróleu no Minerais (MPM, uluk MPRM) atu hala’o prosesu lisensamentu ambientál, no mós aprova lisensa ambientál sira, iha setór petróleu no mineiru. Kompeténsia seluk MPM nian ne’ebé temi iha Dekretu-Lei ne’e mak garante partisipasaun másimu husi Timor-Leste nia atividade iha setór petróleu no mineiru, no promove oportunidade sira iha setór ne’e atu atrai no asegura investimentu husi li’ur.

Ho liman ida MPM hetan tarefa atu maximiza dezenvolvimentu iha setór ida ne’e, no ho liman ida tan sira hetan kbiit atu prosesa dokumentu no fó lisensa ambientál  ba atividade projetu iha indústria estrativa ne’ebé sira rasik mak lidera. Husi perspectiva indústria nian, fó kompeténsia ne’e ba MPM bele habadak no asegura prosesu hodi atinje objetivu indústria nian ho lalais. Husi perspetiva ambientál, fó kompeténsia ne’e ba MPM posivelmente hamosu dezastre boot, inklui estraga rai, bee bele kontaminadu ho tóksiku no hafo’er anin. Ita tenke kuidadu no proteje ita-nia ambiente husi konflitu interese ida-ne’e.

Iha dékada ikus ne’e, MPM haboot, ho harii instituisaun boot oioin iha ninia kraik, inklui entidade reguladór (ANP-ANPM), kompañia nasionál ba mina no gas (TimorGAP), sentru peskiza jeolojiku (IPG), no kompañia nasionál foun ba mineiru (MT). MPM, ne’ebé reprezenta Governu Timor-Leste, mós promove no jere Inisiativa ba Transparénsia iha Indústria Estrativa (Extractive Industries Transparency Initiative - EITI), ne’ebé foka ba transparénsia no boa governasaun tuir padraun internasionál. Aumenta tan entidade ba halo prosesu Lisensamentu ambientál ba projetu liga ho petróleu no mineiru viola prinsipiu báziku kona-ba boa governasaun, no mós hatudu ambisaun sektorál ne’ebé presiza kontrolu independente hodi proteje ita-nia ambiente.

Objetivu husi Lisensamentu Ambientál mak maneira importante Estadu nian atu asegura ita bele proteje ita nia ambiente nia kondisaun moos no saudavel agora no ba futuru jerasaun Timoroan sira nian.  Nudár ezemplu: molok governu halo konstrusaun ba dalan, aeroportu ka edifísiu boot ruma, no molok kompañia privadu halo fábrika, otél boot, planu turizmu iha foho ka tasi ibun, tuir lei sira tenke aprezenta sira-nia dokumentu projetu sira hodi iha avaliasaun hafoin hetan lisensa husi Autoridade Ambientál. Nune’e, Autoridade Ambientál bele kontrola prosesu dezenvolvimentu hodi asegura projetu sira la’o tuir planu ne’ebé di’ak, sustentável no minimiza impaktu negativu ba ema nia ambiente no moris.

Regulamentu ambientál iha ona ninia prinsípiu ne’ebé forte, mekanizmu no prosesu, hanesan bele hetan iha Lei Base ba Ambiente (Dekretu-Lei No. 26/2012) no Dekretu-Lei No. 5/2011 kona-ba Lisensamentu Ambientál. Lei sira ne’e define papél Autoridade Ambientál mak atu lidera prosedimentu sira liga ho Avaliasaun Impaktu Ambientál, halo Jestaun Ambientál no emite Lisensa Ambientál ba projetu sira - inklui iha setór petrolíferu no mineiru. Lei sira-ne’e, no diploma ministeriál sira ne’ebé komplementar, insiste tenke iha transparénsia no prinsipiu báziku ba boa governasaun, no ba projetu multi annual sira, inklui rekerimentu halo diálogu no planeamentu hamutuk ho komunidade lokál.

Hodi regulasaun ambientál ba projetu dezenvolvimentu boot sira bele la’o no sai efetivu, tenke lidera husi entidade ne’ebé independente no la’ós entidade ne’ebé promove no implementa projetu sira rasik. Nune’e bele asegura prosesu kontabilidade (checks and balances), transparénsia no asegura atu laiha intervensaun polítiku ba implementasaun lei sira ne’e tanba iha konflitu interese.

Diresaun Nasionál Kontrolu Poluisaun no Impaktu Ambientál (DNCPIA), iha Sekretáriadu Estadu ba Ambiente nia okos, mak Autoridade Ambientál atuál nian ho kompeténsia atu regula no lidera prosesu avaliasaun no prosesu aprova lisensa ambientál. La’o Hamutuk enkoraja Governu atu utiliza matenek, esperiénsia no kapasidade ne’ebé eziste ona iha Autoridade Ambientál, no hasoru limitasaun espesífiku sira tuir nesesidade. Nune’e bele asegura Lei Ambientál sira sei implementa loloos no sustentável.

Ita hotu depende ba rai, bee no ár Timor-Leste nian; hamutuk ita presiza defende no proteje ambiente ne’ebé furak no frajil ida ne’e. Ho razaun ida ne’e, ita hamutuk tenke ezije atu Governu hasai Artigu 33.1(o) husi Dekretu-Lei 14/2018.

Ita nia situasaun ambiente ohin loron presiza ema hotu nia atensaun no responsabilidade atu promove , no ami bolu ita-nia ukun-na’in sira iha Governu no iha Parlamentu no sidadaun hotu atu ko’alia maka’as kontra implikasaun sériu sira husi Artigu 33.1(o) Dekretu-Lei ne’e nian. Se la muda Dekretu-Lei ne’e, sei mosu konsekuénsia boot no aat ba ema nia moris no rikusoin natureza hotu ne’ebé ohin loron ita iha atu prezerva no kuidadu ba ita nia jerasaun futuru nian.

No comments:

Post a Comment