09 November 2018

Lisensamentu Ambientál – hodi proteje ita hotu

Hanesan valór kulturál ne’ebé iha dezde tempu bei'ala sira, ita Timoroan rekoñese relasaun xave entre ema nia moris, animal sira, no ita nia ambiente naturál. Proteje Timor-Leste nia ambiente ne’ebé frajil mak importante tebes ba dezenvolvimentu nasionál no hodi hadi’a kualidade moris povu nian. Ambiente mak fó oportunidade ba ita atu halo natar, han, hemu, halo ita nia atividade peska no simu ár fresku no bele dada iis. Se ita husik ita nia rikusoin natural hetan estraga, sei rezulta problema hamlaha, bee-sa’e (diluvia), poluisaun, fo’er venenozu/tóksiku no hada’et moras oioin. Ne’e hetan rekoñese iha Artigu 61 husi Konstituisaun Timor-Leste:
  1. Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebé moos, nabelun-di’ak ho natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba jerasaun loron ikus nian.
  2. Estadu rekoñese katak iha nesesidade atu tau matan didi’ak no fó valór ba ita-nia rain nia riku-soin.
  3. Estadu tenke fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi hala’o mós nia ekonomia.
Hanesan Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku 2011-2030 esplika, “Povu Timor-Leste iha relasaun forte tebes ho nia meiu ambiente naturál. Husi jerasaun ba jerasaun, ita-nia bei-ala sira depende ba ambiente hodi asegura ai-han, roupa, materiál hodi harii edifísiu sira no buat hotu ne’ebé esensiál ba moris. Ita hela iha armonia ho ambiente, ho uza nia iha dalan sustentável hodi suporta ita-nia família sira.”

Hodi atinje objetivu sira-ne’e, no atu proteje Timor-Leste nia jeolojia no sistema ekolójiku (rikusoin ambientál) ne’ebé úniku (la iha ida seluk hodi troka), projetu dezenvolvimentu sira ho risku signifikante ba ambiente presiza hetan avaliasaun no lisensamentu molok sira implementa, inklui avaliasaun ba impaktu sira ne’ebé iha posibilidade ba ambiente no oinsá halo planu hodi jere risku sira, durante faze konstrusaun no mós faze operasaun nian. Iha tinan 2011, Timor-Leste estabelese ona ninia Dekretu-Lei kona-ba lisensamentu ambientál, no molok ida ne’e, iha lei AMDAL Indonézia nian ne’ebé aplika. Maski nune’e, ladún iha informasaun ba públiku kona-ba prosesu lisensamentu ba projetu dezenvolvimentu sira – liuliu projetu sira ho risku boot ba ambiente - ne’ebé estabelese ona iha tinan hitu liubá. To’o projetu barak mak opera maibé sira ignora obrigasaun legal sira atu aplika.

RDTL nia Dekretu-Lei no. 5/2011, 9 Fevreiru ba Lisensamentu Ambientál (Portugés orijinál ka Inglés) obriga proponente projetu sira ne’ebé hamosu impaktu signifikante ba ambiente atu prepara Avaliasaun Impaktu Ambientál (EIA - Environmental Impact Assessment) no Planu Jestaun Ambientál (EMP - Environment Management Plan - Art.4). Autoridade Ambientál Superiór, agora Sekretáriadu Estadu ba Ambiente (SEA) kria komité (Art. 10) atu avalia proposta EIA no EMP, hala’o konsultasaun públiku (Art. 11), no obriga atu hadi’ak (Art. 12.3, 14.3) molok halo rekomendasaun (Art.13) no emite lisensa (Art.14). Hanesan hakerek iha La’o Hamutuk nia karta aberta ba Primeiru Ministru iha fulan-Setembru, ami kontra MPM (Ministériu Petróleu no Mineirus) bele emite lisensa ambientál sira ba projetu iha setór petróleu no mineiru tanba eziste konflitu interese. Artigu ida-ne’e sei fahe informasaun kona-ba dezafiu no prosesu sira ba implementasaun lisensamentu ambientál iha Timor-Leste.

Tuir lei, la bele hahú implementa konstrusaun projetu sein lisensa (Art.23.5); multa ba sira ne’ebé la tuir lei ne’e bele to’o dolar rihun atus-rua lima-nulu ($250,000) (Art.34.5). Lisensa sira (ho rekerimentu espesiál sira ka mós razaun se la emite lisensa) tenke publika iha Jornal da República (Art.14.4, 21.4) no Autoridade Ambientál Superiór tenke mantein rejistu públiku ba lisensa no avaliasaun sira ho informasaun seluk (Art. 38).

Maski Dekretu-Lei ne’e la perfeitu, nia bele ajuda proteje Timor-Leste nia ambiente no rikusoin sira. Maibé atu halo ida ne’e, lei ne’e presiza implementa ho di’ak. La’o Hamutuk preokupa tebes katak projetu boot barak la’o kleur ona maibé seidauk tuir prosesu lei Lisensamentu Ambientál no mós seidauk iha sansaun multa hanesan lei haruka. Tuir lei, edifísiu sira ne’ebé andár liu nivel 2, iha rai ho tamañu ektare 2 ka liu konsidera nu’udar kategoria A, ne’ebé iha impaktu ambientál boot no iha rekizitu espesiál hodi proteje ambiente no komunidade lokál nia interese. Maibé to’o ohin loron maski konstrusaun sira remata ona, projetu barak mak seidauk halo aplikasaun ruma atu hetan lisensamentu ambientál husi SEA. Proponente sira ne’e mak hanesan: Aeroportu Oecusse, Timor Plaza (Comoro), no Edifísiu Ministériu Finansas (Kampung Alor). Ami enkoraja ema hotu ne’ebé iha informasaun kona-ba projetu sira seluk ne’ebé tuir loloos tenke iha lisensa ambientál (kritéria iha Dekretu-Lei nia anexu) atu fó-hatene SEA kona-ba situasaun ne’e. Aleinde Lei Lisensamentu Ambientál, Diploma Ministerial sira esplika kle’an kona-ba prosesu lisensamentu nian, no bainhira projetu sira la tuir prosesu loloos, ita hotu iha direitu no devér atu lori kazu ne’e ba instituisaun kompetente sira: SEA, PDHJ no Ministériu Públiku.

Haree ba kotuk, iha Marsu 2014 La’o Hamutuk hetan informasaun husi Autoridade Ambientál Superiór tempu ne’ebá katak sira sei halo prosesu aplikasaun ba projetu 5 no emite lisensa tiha ona ba projetu 11, inklui 2 husi kategoria A: Projetu Pelican Paradise iha Tasi Tolu no Suai Supply Base (SSB), ne’ebé rua-rua abandona konstrusaun to’o lisensa mate no agora iha prosesu hela atu renova no hetan fali. Tuir dokumentu 2014 nian, SSB hetan lisensa ambientál liuhosi “interferénsia polítika”.  [Link to English blog from 2014.]
Iha Maiu 2016, La’o Hamutuk hakerek karta ba Provedór Direitus Umanus no Justisa (PDHJ) husu atu Provedoria bele kolabora ho Autoridade Superior Ambientál no instituisaun estadu seluk atu halo investigasaun no intervensaun ba proponente projetu sira ne’ebé la kumpre Dekretu-Lei Lisensamentu Ambientál atu bele asegura injustisa labele kontinua akontese no mós proteje ema vulneravel sira nia direitus umanus. Durante tinan 2 ho balun ona, La’o Hamutuk seidauk hetan resposta husi PDHJ kona-ba karta ida-ne’e.

Iha Fevreiru 2018, La’o Hamutuk halo pedidu no hetan dokumentu lubuk husi prosesu aplikasaun ba lisensa ambientál, inklui tabela ba projetu boot (kategoria A no kategoria B) ne’ebé hetan lisensa ona no tabela ba sira ne’ebé sei iha prosesu atu hetan lisensa. Bele haree iha tabela tolu tuirmai ne’e parte husi informasaun ne’e. Tuir dokumentu sira, Diresaun Nasionál ba Kontrolu Poluisaun no Impaktu Ambientál (DNCPIA), ne’ebé iha SEA nia okos, fó ona lisensa 38, inklui 6 ba projetu kategoria A nian, no iha aplikasaun 48 ne’ebé sei iha prosesu.
La’o Hamutuk mós hetan lista projetu sira (iha munisípiu 12) ne’ebé tama prosesu investigasaun ho hetan karta notifikasaun hanesan ezemplu iha liman loos.

La’o Hamutuk observa progresu iha SEA nia kapasidade atu implementa Dekretu-Lei Lisensamentu Ambientál, maibé ami rekoñese katak sira mós iha limitasaun rekursu umanu no tékniku. Tuir loloos, sira sei publika lisensa no dokumentu relevante hotu ba públiku, maibé sira nia sítiu-web la funsiona agora hodi fornese informasaun ba públiku. Ho situasaun ida-ne’e, no kooperasaun di’ak ne’ebé hetan husi parte SEA no DNCPIA, La’o Hamutuk sei ajuda fahe dokumentu sira iha ami-nia sítiu-web hodi apoiu halo prosesu lisensamentu ambientál transparente.
Projetu sira kategoria ‘A’ nian ne’ebé hetan ona lisensa ambientál
Projetu sira kategoria ‘A’ balu ne’ebé sei iha prosesu lisensamentu
Projetu sira Kategoria ‘A’ seidauk hahú prosesu lisensamentu
GLOSÁRIU

SEA – Sekretáriadu Estadu ba Ambiente

DNCPIA – Diresaun Nasionál Controlu Poluisaun no Impaktu Ambientál, iha SEA nia kraik

TOR – ‘Terms of Reference iha lia-inglés; Nota ba Referénsia. Dokumentu ida-ne’e deskreve kona-ba estudu ambientál nia konteúdu, tópiku, objetivu no limitasaun, no dokumentu ida-ne’e tenke hetan aprovasaun husi DNCPIA antes hahú estudu hodi dezenvolve DIA no PJA.

DIA – Deklarasaun Impaktu Ambientál (Ingles: EIS – Environmental Impact Statement). Dokumentu ne’e hetan prepara husi proponent projetu, bazeia ba estudu tékniku, ho partisipasaun públiku, hodi deskreve iha Sumáriu projetu ho ninia impaktu posivel – di’ak no aat – no oinsá bele evita ka minimiza impaktu negativu sira.

PJA – Planu Jestaun Ambientál (Ingles: EMP – Environmental Management Plan). Dokumentu ida-ne’e deskreve proponente projetu nia planu kona-ba oinsá hamenus impaktu negativu ba ambiente no komunidade lokál durante prosesu konstrusaun no operasaun.

Ektare = 10,000 m²

Mina = Fatin ba halo estrasaun (ke'e no foti sai) fatuk-murak

Mina rai = Petroleu iha forma likidu
La’o Hamutuk preokupa tebes katak investor no kompañia sira-ne’ebé to’o ohin loron sei kontinua ignora hodi implementa obrigasaun legal sira, dezenvolve sira nia projetu no hetan lukru boot sein sansaun ruma. Dili Development Company, Lda ho nia Jestór Jerál Tony Jape, dezenvolve ona Timor Plaza no mós ho planu atu konstrui edifísiu barak tan besik Timor Plaza no dezenvolve fatin tasi ibun nian balu iha Dili, maibé nunka aplika ba lisensa ambientál. Projetu sira liga ba ZEESM Oe-cusse hanesan Aeroportu Oecusse, Ponte Noefefan (Tono) no konstrusaun irrigasaun (Tono) mós nunka aplika ba lisensa ambientál.

Durante tinan 16 iha Timor-Leste nia independénsia, no dékada hirak antes, Timor-Leste seidauk iha protesaun ambientál ne’ebé efetivu. Maski ami agradese servisu husi SEA nia programa sira kona-ba oinsá atu jere soe lixu ne’ebé di’ak no kuda ai-oan sira, ami haree ameasa ne’ebé perigu liu ba ita nia ambiente agora mak husi konstrusaun boot no projetu industriál sira, ne’ebé uza kímiku venenu ho kuantidade boot tebes ne’ebé ameasa saúde no bele kontamina iha ita-nia sistema ekolójiku mota nian, bee matan, rai agríkola, tasi no ár.

Ami espera katak Governu Timor-Leste sei servisu ho efetivu liután hodi halo protesaun no seguransa ba ita-nia meiu-ambiente liuliu rai no bee, hodi bele seguru, moos, di’ak ba povu nia moris, no haforsa matenek lokál hanesan Tara Bandu atu proteje sira nia área lokál. Ita-nia Governu no projetu-na’in sira presiza hatudu sistema servisu ne’ebé transparénsia (loke dokumentu estudu no planu sira hotu ba públiku), halo konsultasaun ho povu, no halo forte liután implementasaun lei sira ne’ebé vigora iha Timor-Leste.

La’o Hamutuk hatene katak protesaun loloos ba ambiente presiza ita hotu nia atensaun no asaun. Ita hotu presiza tau matan ba prosesu ida-ne’e tanba só hamutuk, ita bele proteje Rai Furak ida-ne’e ohin no futuru oin mai.

2 comments:

  1. se bele diak liu tan bele tau bibliografia iha karaik atu estudante sira nebe mak asesu ba ita nia blogspot nee bele htan informasaun kompletu liu tan.obrigadu e deskulpa

    ReplyDelete
  2. Bele hetan dokumentu ambiental kona-ba projetu barak husi https://www.laohamutuk.org/Env/18EnvRegistry.htm

    ReplyDelete