01 March 2024

Rejeita Adezaun ba WTO: Presiza Proteje no Promove Ekonomia Rai Laran

Iha loron 27 Fevereiru 2024, La'o Hamutuk organiza konferénsia imprensa no fó sai esteitmentu tuir mai (mós PDF, also English and Portuguese translations):

Loron 26 Fevereiru 2024 reprezentante husi IX Governu, Membru Parlamentu balun no Prezidente Repúblika iha Abu Dhabi, EAU, hodi partisipa simeira Organizasaun Mundial Komérsiu (WTO, sigla Inglés) ba dala-13 no asina protokolu adezaun nian. Ho nune’e La’o Hamutuk hakarak hato’o ami nia pozisaun liu husi konferénsia imprensa ida ne’e ba preokupasaun sira hanesan tuir mai. 

Dezde 1995, estabelesimentu husi WTO hanesan konkordánsia global ida atu regula komérsiu iha nivel internasionál, hafoin krize mina-rai iha dékada 1970 no intensifikasaun kompetisaun entre nasaun Europeia sira, Japaun no Estadus Unidos da América (EUA). WTO sai hanesan organizasaun hodi habelar tan relasaun komérsiu livre iha nasaun hirak ne’ebé hola parte, no servisu hamutuk ho instituisaun finansiál internasionál sira hanesan IMF no Banku Mundiál atu asegura nasaun sira sei tuir akordu ne’e. Objetivu prinsipál mak atu regula no fasilita komérsiu internasionál entre nasaun membru sira liu husi atividade esportasaun no importasaun no define polítika hodi redús no halakon tarefa sira ne’ebé tendénsia impede komérsiu livre. 

Dezde 2016, Governu Timor-Leste iha intensaun atu hola parte iha WTO. Maibé La’o Hamutuk la konkorda ho adezaun tanba WTO sei lori risku boot ba Timor-Leste nia soberania, no ita hatene Timor-Leste sei menus liu kontrolu atu regula rasik nia polítika ekonomia. Membru WTO hotu tenke konkorda ba regulamentu sira liga ba komérsiu no investimentu, no ita nia lei doméstiku sira mós tenke aliña ho regulamentu WTO nian. 

Mezmu WTO dehan promove merkadu livre ne’ebé sei fó benefísiu ba nasaun membru hotu, realidade dominasaun ba iha komérsiu livre sei favoravel de’it ba ema riku sira, nasaun boot no kompañia boot sira ne’ebé durante ne’e regula no domina komérsiu no investimentu mundiál. Ida ne’e sei haterus interese ba ema hotu, negósiu sira no governasaun sira iha parte Sul Global liu-liu negósiu ki’ik sira sei susar liu atu kompete ho kompañia husi nasaun riku sira, no limita abilidade ba nasaun kiak sira atu haforsa sira nia ekonomia rai laran no setór produtivu sira hanesan agrikultura, manufatura no mós turizmu. 

Maske governu Timor-Leste hatete nafatin katak sei fó prioridade no asegura komersiante ki’ik iha rai laran, realidade husi nasaun membru sira seluk hatudu katak wainhira Estadu tuir komérsiu livre no adere ba WTO ninia regulasaun, komunidade, liu-liu ba agrikultór sira, hetan prejuizu boot. Ezemplu ida mai husi nasaun India iha fulan Fevereiru 2024. Agrikultór sira halo protestu ba nia estadu tanba Governu India a favór liu ba regulamentu husi WTO hodi la konsidera dezafiu ne’ebé sira enfrenta no la aplika subsídiu ne’ebé relevante ho sira nia realidade. Aleinde India, organizasaun ne’ebé halibur an iha agrikultór sira husi mundu tomak, La Via Campesina, protesta kontra WTO ninia polítika ne’ebé sei akontese durante loron 4 (26 to 29 Fevereiru) tanba dezde momentu hahú, akordu ne’e halo agrikultór sira hetan moris terus no pobreza sistemátiku.

Iha razaun barak tanba sá WTO la susesu atu obriga nasaun Estadus Unidus Amerika, Uniaun Europa, inklui nasaun riku sira, atu hapara protesaun ba sira. Tanba realidade hatudu katak maske WTO deklara ‘ultra-demokrátika’, tanba regulamentu sira deside liu-husi konsensu husi nasaun membru sira presiza iha aprovasaun hamutuk, maibé nasaun boot sira nafatin iha kapasidade no influensia boot liu hodi impoin sira nia interesse iha diskusaun WTO nian, tanba iha delegasaun sira ne’ebé ho esperiénsia negosiasaun boot mak tuir iha konferénsia, enkuantu nasaun ki’ik sira sei haruka de’it grupu ki’ik ne’ebé ho esperiénsia no koñesimentu uitoan mak partisipa. 

Benefísiu husi WTO sei maioria ba nasaun esportadór sira ne’ebé ekonomikamente forsa ona no avansadu, no mós ba ema riku husi nasaun sira ne’e, tanba sira iha ona forsa no rekursu barak hodi garantia estabilidade merkadu no komérsiu internasionál. Nasaun ki’ik no kiak sira bele esporta ho kuantidade ba sasán sira ka matéria prima sira ne’ebé bele kompete iha nivel merkadu internasionál. Nune’e, nasaun hirak ne’ebé seidauk bele atu kompete sei la hetan benefísiu husi merkadu nakloke ida ne’e, sira sofre liu fali husi implikasaun sira iha merkadu livre ida ne’e, tanba kompetisaun iha folin baratu no kualidade aas ne’ebé sei destroi produsaun lokál no tendénsia la a favór ba agrikultór ho eskalaun ki’ik sira hodi kompete. 

Liu husi relasaun públiku internasionál ne’ebé Governu Timor-Leste trasa ona hodi fiar an katak ida ne’e sei reforsa ba ekonomia reziliente, kompetitivu no sustentável. Ami hanoin katak presiza realistíku uitoan bainhira foti desizaun boot ne’ebé bele sakrifika nasaun no povu ida ne’e. Realidade maioria husi kreximentu GDP la’ós-mina dezde independénsia aas tanba gastu Estadu nian ne’ebé boot iha konstrusaun no administrasaun públiku sira. Setór seluk, hanesan telekomunikasaun, retallu, ospitalidade, propriedade no transporte sira tun sa’e de’it, maibé setór produtivu sira, liu-liu agrikultura ne’ebé kontinua la hatudu mudansa signifikante dezde 2002. Hanesan rezultadu mak menus produtividade doméstika nian, Timor-Leste kontinua dependénsia maka’as ba importasaun ai-han no sasán sira ho kuaze tokon $900, kompara ho ita nia esportasaun sasán naun-petróleu tokon $30 de’it kada tinan. Kondisaun ida ne’e, hatudu defisiénsia boot tebes atu Timor-Leste bele sai nasaun kompetitivu iha nivel merkadu livre. 

Tanba ne’e, duke adezaun ba WTO ho esperansa atu esporta produtu ne’ebé realidade sei mínimu tebes, Timor-Leste presiza dezenvolve mak oinsá atu hakbiit kapasidade produtivu sira liu husi redús dependénsia sira ba importasaun no hanoin ona oinsá investe ba produsaun lokál ne’ebé responde ba nesesidade povu nian. Liu-liu iha agrikultura ne’ebé esensiál tebes ba moris loron-loron ba komunidade sira iha area rural, aleinde resolve seguransa ai-han, rendimentu uma-kain no hadi’ak mós nutrisaun uma-kain ida-idak. Seluk mak bele aproveita investimentu estratéjiku sira, hanesan uza teknolojia importadu sira ne’ebé amigu ambiente no estadu rasik fó asisténsia insentiva oinsá dezenvolve indústria ki’ik sira, proteje no haforsa indústria ki’ik sira. Ho nune’e, neineik ita bele hakbiit ona abilidade iha ita nia joven sira, fornese oportunidade servisu, redús dependénsia sira no asegura duni povu Timor-Leste ba futuru ida ne’ebé sustentável liu. 

Ami rekomenda ba IX Governu no Parlamentu Nasional atu:

  • Fó prioridade no apoia rekursu finanseiru hodi reforsa setór edukasaun, atu prodús rekursu umanu ne’ebé di’ak no preparadu atu tama iha kampu de servisu, iha rai laran;
  • Fó prioridade no rekursu finanseiru hodi reforsa sistema saúde iha rai laran no hadi’ak problema malnutrisaun (stunting) ne’ebé sei as iha rai laran;
  • Fó prioridade ba hadi’ak rekursu bee mós, saneamentu ho infrastrutura báziku ne’ebé di’ak no sustentável ba povu;
  • Fó prioridade ba hadi’ak merkadu sira iha Dili no Munisipiu hotu ho standar ne’ebé di’ak no ajuda vendedór ki’ik sira atu iha fatin seguru no dignu hodi hala’o ekonomia loron-loron;
  • Kontinua investe ba setór produtivu sira, atu iha produsaun ai-han di’ak no sustentável ba konsumu no mós ba merkadu;
  • Realiza diskusaun kle’an no nakloke ho entidade hotu, Sosiedade Sivil no públiku antes foti asaun ida ne’ebé ikus liu sei hatodan mós ba povu ki’ik sira, atu la sakrifika ba futuru nasaun Timor-Leste.

No comments:

Post a Comment