31 January 2019

Informasaun sala no faktu sira kona-ba projetu Greater Sunrise

Iha fin Setembru 2018, Timor-Leste no ConocoPhillips fó sai katak kompañia ConocoPhillips sei fa’an nia partisipasaun 30% iha Konsórsiu Greater Sunrise nian ba Timor-Leste ho tokon $350. Hafoin fulan ida tuirmai, Shell konkorda atu fa’an ninia partisipasaun 26.56% ho tokon $300 tan. Timor-Leste debate hela lei no orsamentu hodi bele implementa ba tranzasaun sira ne’e.

Tanba akontesimentu sira ne’e, hamosu diskusaun ho artigu oin-oin ne’ebé hakerek husi jornalista sira, ukun na’in no matenek na’in sira. Infelizmente komentáriu barak la fó kontextu loloos no inklui informasaun ne’ebé laloos. La’o Hamutuk publika lista ne’e iha kraik kona-ba kompriensaun públiku sira ne’ebé sala ho faktu sira ne’ebé relevante, hodi ajuda públiku atu komprende di’ak liután asuntu ida ne’e. Ami espera katak artigu ne’e sei hadi’ak liu kualidade no halo loos iha reportajen oin mai.

Hodi hetan informasaun tan iha Inglés, ne’ebé atualizadu regulármente, kona-ba projetu Sunrise no Timor-Leste nia partisipasaun, haree iha http://www.laohamutuk.org/Oil/Sunrise/18SunriseBuyout.htm. Blog ida ne'e atualiza iha loron 8 Marsu 2019.

Kompriensaun sala Faktu loloos
Timor-Leste sei sosa partisipasaun (ka stock / ekidade / ações / asaun / saham) iha ConocoPhillips no Shell. Kompañia sira ne’e konkorda ona atu fa’an sira nia parte iha Konsórsiu Sunrise nian ba Timor-Leste. Modelu negósiu hanesan ne’e la’ós sai buat ne’ebé foun iha indústria petróleu nian. Maibé, atu hola parte iha konsórsiu la hanesan bainhira ita sosa kompañia ida nia partisipasaun ka stock ne’ebé fasil atu fa’an fila fali lahó obrigasaun tan. Partisipante sira iha konsórsiu hanesan ne’e iha kompromisu ona atu investe dolar biliaun balun tan no mós fahe responsabilidade hodi jere projetu. Bainhira troka na’in husi konsórsiu ne’e, tenke hetan aprovasaun husi partisipante sira seluk.

Iha mundu tomak poténsia ba projetu petróleu barak mak iha lukru aas liu duké Greater Sunrise. Nune’e, posibilidade boot katak kompañia lejítimu sira ho esperiénsia sei la iha interese iha Sunrise bainhira sira la hetan benefísiu espesiál.
Negósiu sira ne’e hatudu katak kompañia boot sira tau fiar ba Timor-Leste nia kapasidade hodi kaer projetu Sunrise. Shell no ConocoPhillips sei la envolve tan iha projetu Sunrise. Sira kontente hodi simu Timor-Leste nia osan bainhira sira husik projetu ne’ebé sei la dezenvolve tuir dalan ne’ebé sira fiar bele hetan lukru boot liu.
Pipa husi Sunrise to’o Beaçu ne’e teknikamente la posivel. Maski karik ne’e loos iha tinan 15 liubá, ohin-loron ema hotu konkorda katak bele dada pipa gas hakat liu iha tasi okos Timor Trench (trinxeira), parte tasi nian ne’ebé kle’an no naruk tebes entre Sunrise no Beaçu.

Maibé, ida ne’e sei karun liu no iha risku boot liu duké modelu dezenvolvimentu sira seluk.
La presiza halo análize ka komparasaun ba opsaun alternativu hodi dezenvolve Sunrise. La’o Hamutuk fiar katak dezenvolvimentu sira ba oin presiza maximiza benefísiu ba povu Timor-Leste, no iha tempu hanesan presiza minimiza kustu no risku. Opsaun hotu ne’ebé iha posibilidade presiza haree didi’ak husi peritu independente sira, hodi nune’e bele foti desizaun ne’ebé bazeia ba ekonomia husi projetu. Proponente sira ne’ebé hakarak dada pipa ba Beaçu seidauk fó sai ba públiku (ka seidauk halo) komparasaun atuál ho opsaun sira seluk, ezemplu hanesan dada pipa ba planta LNG Darwin ne’ebé eziste hela ka planta LNG namlele, no ita la hatene publikasaun hanesan ne’e iha ona ka lae.
Timor-Leste nia investimentu tomak iha projetu ida ne’e mak tokon $650. Partisipante sira iha konsórsiu iha responsabilidade atu selu sira nia parte husi kustu kapitál no kustu operasaun ba projetu ne’e, atu simu fila fali parte husi nia lukru. Ida ne’e iha adisionál ba tokon $650 hodi sosa partisipasaun 56.56%, Timor-Leste sei presiza atu investe tan biliaun $10 resin hodi fasilita produsaun ba mina no gas husi Sunrise.
Presiza muda lei hodi negósiu fa’an-sosa sira ne’e bele la’o ba oin. Sosa partisipasaun iha Sunrise bele la’o ho lei ne’ebé en vigor, nune’e la presiza halo alterasaun ba Lei Atividade Petrolíferu no. 13/2005.
Prezidente veta partisipasaun iha projetu Sunrise. Prezidente la veta ba partisipasaun iha konsórsiu ne’e, tanba lejizlasaun ne’ebé aprezenta ba nia la inklui partisipasaun ne’e. Nia veta lei ida ne’ebé atu altera Lei Atividade Petrolíferu 13/2005, alterasaun ida ne’e fó dalan ba investimentu TimorGap nian atu mai diretamente husi Fundu Petrolíferu. Parte ida ne’e kontradís ho Lei Fundu Petrolíferu 9/2005 (ne’ebé altera tiha ona iha 2011). Maske nune’e, hafoin Parlamentu ultrapasa veto ne’e, Prezidente promulga sai Lei 1/2019, no lei ida ne’e agora daudaun sei pendente hela iha tribunál.

Seidauk iha proposta lejizlasaun atu finansia dolar biliaun balun ba investimentu ne’ebé projetu Sunrise sei presiza.
Timor-Leste presiza altera Lei Atividade Petrolíferu hodi nia bele sai na’in ho partisipasaun liu 20% iha projetu petrolíferu. TimorGAP (kompañia públiku Timor-Leste nian) sai ona na’in ba partisipasaun 50% iha Kontratu rua Fahe Produsaun (KFP/PSC) iha rai maran, 100% iha PSC S0-15-01 iha tasi, no 24% iha PSC JPDA 11-106 iha tasi. Lei ne’ebé eziste daudaun la prevene Timor-Leste atu sai na’in ba 30% ka liu iha Sunrise, tanba limita 20% la aplika ba sosa partisipasaun.
Presiza dois tersu (deputadu/a na’in 44) ka maioria simples (deputadu/a na’in 33) husi Parlamentu hodi revoga Prezidente nia veta. Ita bele debate tópiku ida ne’e; Konstituisaun la klaru tanba asuntu prinsipál sira, inklui Orsamentu Estadu 2019, presiza 2/3 husi deputadu/a sira ne’ebé marka prezensa, maibé asuntu sira seluk presiza de’it maioria absoluta husi Parlamentu.

Iha loron 10 fulan Janeiru, Membru Parlamentu na’in 41 vota a favór hodi kontra Prezidente nia veta ba alterasaun Lei Atividade Petrolíferu (iha ema ida de’it mak vota kontra, no Fretilin abandona plenária). Maske tuir mai  prezidente promulga duni lei ne’e, no Membru Parlamentu na’in 23 agora kontesta hela lei nia konstitusionálidade no legalidade iha Tribunál de Rekursu.
Akordu fa’an-sosa sira mak komplikadu liu; nune’e Kámara Kontas iha Tribunal la bele halo avaliasaun. Lejizlasaun ne’ebé propoin sei hasai kontratu hotu-hotu no dokumentu legal seluk ne’ebé liga ba petróleu husi fiskalizasaun previa Kámara Kontas nian sei nafatin iha futuru. Ne’e la limita ba akordu fa’an-sosa, ka ba Sunrise, maibé bele mós aplika ba akordu finansiál ba projetu saida de’it ne’ebé iha relasaun ho petróleu.

Iha fulan Dezembru, Reprezentante Espesiál Xanana Gusmão hateten sai liu husi GMN-TV katak akordu fa’an-sosa mak komplikadu tebes ba Kámara Kontas atu bele kompriende, no Timor-Leste tenke fiar relatóriu ne’ebé taka ba públiku “Due Diligence/Uji Kelayakan” sira husi PriceWaterhouseCoopers (PWC). La’o Hamutuk fiar katak akordu sira nia kustu no kompleksidade mak sai razaun tanbasá presiza duni transparénsia, kontrolu ho balansu, no revizaun independente previa ba akordu sira-ne’e.
Públiku bele asesu akordu fa’an-sosa no relatóriu “Due Diligence” sira. Maski Reprezentante Espesiál ho fiar an tebes ko’alia ba públiku iha Sentru Konvensaun Dili (iha televizaun nasionál) katak dokumentu sira ne’e dokumentu públiku, maibé dokumentu sira seidauk bele asesu husi públiku, maski La’o Hamutuk halo pedidu tiha ona ba TimorGAP no Gabinete Fronteira Maritima hodi hetan dokumentu sira ne’e.
Lei Fundu Petrolíferu en vigor ne’e permite uza parte husi Fundu ne’e hodi investe ba Sunrise. Artigu 15.1 husi Lei Fundu Petrolíferu No. 9/2005 ne’ebé altera ona iha tinan 2011 temi espesifikamente katak investimentu hotu husi Fundu ne’e tenke iha rai li’ur. Parágrafu seluk iha Artigu 15 temi katak másimu 5% bele uza ba ‘investimentu elegíveis seluk’ (ez. buat seluk husi títulu no ekidade sira), no mós katak la bele halo investimentu liu 3% ba kompañia ida. Maski alterasaun ba Lei Atividade Petrolíferu loke posibilidade ba halo investimentu husi Fundu ba TimorGAP, ne’e la altera Lei Fundu Petrolíferu.

Dalan seluk atu hetan osan hodi sosa partisipasaun husi Sunrise mak liu husi aloka ba Orsamentu Estadu, ne’ebé kuaze 90% mai husi Fundu Petrolíferu. Orsamentu Estadu 2019 dahuluk ne’ebé pasa ona husi Parlamentu inklui tokon $650 ba ConocoPhillips no Shell. Maske nune’e hafoin Prezidente veto tiha orsamentu ne’e,  Parlamentu hasai alokasaun refere. Alokasaun orsamentál di’ak mak liu husi meius transparente, demokrátiku no legal atu uza Fundu Petrolíferu hodi selu parte husi Projetu Sunrise, sem estraga seguransa no akontabilidade husi Fundu Petrolíferu no la kria konfuzaun entre despeza no investimentu.
Timor-Leste sei presiza selu multa ba kompañia sira se karik seidauk selu pagamentu iha fulan Marsu 2019 nia rohan. Akordu ho ConocoPhillips dehan katak se tokon $350 seidauk selu iha fulan Marsu nia rohan, Timor-Leste sei selu funan (la’ós multa) kada fulan ba balansu ne’ebé seidauk selu, 5% funan anuál. Entre Novembru 2018 no Janeiru 2019, Timor-Leste hetan retornu anualizadu 9.3% husi Fundu Petrolíferu, tan ne’e karik Timor-Leste bele hetan benefísiu finansiál husi investimentu Fundu Petrolíferu se ita rai osan iha Fundu no selu depois. Ita seidauk hatene katak iha deadline ka lae, bainhira mak presiza selu. Ita la hatene se iha prazu fiksu hodi halo pagamentu ka lae.
Pagamentu ba Shell iha prazu to’o fulan Marsu 2020.
Osan hotu ne’ebé kompañia sira no Timor-Leste investe iha Projetu Sunrise sei hetan fila fali, ho aumenta tan 127%, hanesan saida mak akontese ba kompañia sira ne’ebé investe iha Bayu-Undan. (Atu dehan katak bainhira halo investimentu $100 sei simu osan fali $227). Parte husi fraze ne’e mak loos. Maski nune’e, Bayu-Undan nia rejime taxa hetan dezeña hodi prioritiza kompañia nia interese duké governu nian, no Sunrise sei la presiza uza sistema hanesan ne’e. Mezmu karik Sunrise uza regra sira ne’ebé hanesan, regra sira ne’e sei aplika de’it ba investimentu iha kampu (upstream), no sei la aplika ba sosa partisipasaun, ka ba pipa no planta LNG.

Bainhira fa’an gas, osan sira ne’e sei uza hodi selu fali investidór sira. Timor-Leste sei hetan 56.56% husi ne’e, ho fahe restu montante ba investidór sira seluk. Osan ne’ebé selu fali ba investidór sira sei hamenus totál taxa ne’ebé Timor-Leste sei simu husi produsaun mina no gas Sunrise nian. Nune’e karik kustu kapitál ne’ebé boot liu sei la fó benefísiu ba Estadu.
Timor-Leste simu ona liu biliaun $5 tanba halo diversifikasaun ba Fundu Petrolíferu nia investimentu iha ekidade internasionál hahú iha tinan 2012. Entre inísiu 2013 no fin 2018, Fundu Petrolíferu simu ona biliaun $1.95 husi osan funan, no dezde uluk se Timor-Leste  investe de’it iha títulu sira osan simu ne’e sei ho montante hanesan de’it. Investimentu ba asoens sira aumenta nia valór ba biliaun $1.97 durante periodu ne’ebá, no durante ne’e folin ba asoens globál sira di’ak tebes.
Iha periodu hanesan, Fundu Petrolíferu mós simu biliaun $6.93 husi reseita mina no gas no lakon biliaun $0.64 tanba iha mudansa iha valór troka-moeda iha merkadu internasionál.
Projetu Sunrise sei hetan susesu tanba Timor-Leste nia lider sira hakarak tebes atu halo ne’e sai susesu. Karik Timor-Leste hetan finansa ho kustu ne’ebé ki’ik no risku ne’ebé ki’ik, ho dezeñu, konstrusaun no jestaun Projetu Greater Sunrise nian la’o ho perfeitu, sei nafatin iha fatór balu ne’ebé Timor-Leste labele kontrola. Sunrise sei prodús LNG ba tinan 25, no folin gas naturál bele tun maka’as bainhira fonte sira ne’ebé la konvensional (hanesan fracking ka perfurasaun sízmiku ba rai maran) kontinua aumenta, ou bainhira enerjia renovavel troka mina no gas. Konsekuénsia sira husi mudansa klimátika bele rezulta iha nasaun sira atu halo taxa (ka bandu) sunu mina no gas, ne’ebé bele hafraku Sunrise nia ekonomia. La iha serteza ba buat hirak ne’e, maibé iha risku ne’ebé sériu.
Karik projetu ne’e hetan aprovasaun lalais liu, Greater Sunrise sei fó reseita nato’on ba Timor-Leste lalais hodi prevene Fundu Petrolíferu tun ba zeru iha maizumenus tinan sanulu ba oin. La’o Hamutuk halo estimasaun katak Timor-Leste nia Fundu Petrolíferu bele mamuk iha 2027, maski karik Estadu la gasta ka investe iha Projetu Sunrise. Karik Timor-Leste uza Fundu hodi investe (diretamente ka liu husi Orsamentu Estadu) iha Sunrise no Tasi Mane, iha posibilidade katak Fundu sei mamuk iha tinan hirak mai molok 2027.

Se karik buat hotu-hotu tuir planu, proponente sira Projetu Sunrise nian iha espetativa ba produsaun atu hahú iha tinan 2026 nia rohan. Maski nune’e, bainhira haree tuir esperiénsia husi Bayu-Undan no projetu sira seluk, ita bele haree reseita boot la mai to’o tinan rua hafoin produsaun komesa hala’o. Ne’e tanba foufoun produsaun bele la’o neineik no iha tempu hanesan investidór sira tenke hetan fila fali sira nia osan inan. Karik Projetu Sunrise implementa ho perfeitu, Timor-Leste sei enfrenta austeridade – situasaun laiha osan sufisiente atu selu ba servisu báziku. Só bele prevene ne’e bainhira halo diversfikasaun ekonomia ho lalais iha setór sira ne’ebé la’ós mina.
Karik Greater Sunrise la prodús reseita no lukru ne’ebé tuir espetasaun, instituisaun ne’ebé finansia projetu (liu-liu Xina) bele fó sansaun todan ba Timor-Leste. Ida ne’e halo ema preokupa, no iha posibilidade katak ne’e loos. Bainhira Kámara Kontas revee akordu empréstimu sira, ne’e sei hamenus perigu ida ne’e.

Iha nasaun balu, inklui Sri Lanka, Myanmar no Angola, akordu empréstimu obriga produsaun-na’in sira ba mina no gas tenke fa’an fali ba sira nia kreditór sira ho folin baratu liu duké folin merkadu nian, ka fó dalan ba ajénsia emprestido̒r internasionál sai na’in ba infrastrutura xave. Maski nune’e, se karik projetu hetan lukru boot duni, Timor-Leste sei la presiza asina akordu ne’ebé obriga kondisaun todan ba Timor-Leste - no, se karik projetu la hetan susesu, di’ak liu la implementa projetu.
Ita tenke halo parte hotu husi Projetu Tasi Mane ne’ebé proposta hela hodi lori pipa Sunrise mai Timor-Leste. Pipa Greater Sunrise no Projetu LNG, presiza infrastrutura iha kampu tasi-laran Sunrise nian; presiza mós pipa gas nian iha tasi okos no planta LNG, no kais ba ró boot sira iha Beaçu. La presiza auto-estrada iha kosta súl, refinaria iha Betano ka base fornesimentu lojistiku iha Suai (Suai Supply Base). Karik kansela no la kontinua ho komponente projetu sira seluk, ne’e la kria obstákulu tékniku ka ekonómiku atu kontinua projetu Beaçu LNG. Komponente ida-idak husi Projetu Tasi Mane tenke deside tuir ninia prosesu keta-ketak, ho análize independente no imparsiál ba kustu, benefísiu no risku.

No comments:

Post a Comment