02 March 2022

Proposta Santos nian ba harii CCS iha Bayu-Undan La’ós Solusaun Loos no La Onestu

 Komunikadu Imprensa, 1 Marsu 2022 [link to English version

Empreza petróleu no gás Australianu Santos, operadór iha kampu Bayu-Undan, daudaun ne’e hakarak atu realiza projetu Kaptura no rai Karbonu (Carbon Capture and Storage – CCS) iha fatin kampu Bayu-Undan bainhira hotu iha 2023 ka 2024. Ne’e signifika katak gás karbonu dioxida ne’ebé sai ona hanesan emisaun ka lixu husi produsaun gás naturál sei hatama ka rai iha tasi okos iha tasi Timor-Leste nian.

Projetu CCS Santos nia intensaun loloos atu uza fatin mamuk Bayu-Undan nian ba rai karbonu dioxida husi projetu gás Barossa iha territóriu Austrália nian, ida ne’ebé sei lori gás ba Planta Darwin LNG no rai fali karbonu iha Kampu Bayu-Undan. La iha benefísiu ida mai Timor-Leste husi gás Barossa - maibé Santos hein Timor-Leste bele fornese fatin atu rai hela emisaun husi sira nia projetu.

Kompañia Santos hasoru hela problema boot ida, tanba gás naturál husi Kampu Barossa, sei emite montante karbonu ne'ebé aas tebes. Gás naturál iha Kampu Barossa kahur ho nivel karbonu aas liu. Kompañia ne’e bele hasoru susar atu evita husi sira nia responsabilidade ba mundu ba emisaun ne’ebé sira sei prodús no susar mós ba sira atu buka dalan ba fa’an gás naturál ne’ebé rezulta husi projetu ho kontribuisaun maka’as ba mudansa klimátika. Santos rasik halo ona promesa atu atinje “emisaun net zero” iha tinan 2040, signifika katak sira presiza buka meius atu “kansela” sira nia emisaun liu husi hala’o atividade hanesan CCS. Infelizmente, konseitu “emisaun net zero” signifika katak kompañia sira bele kontinua nafatin atu kria emisaun perigozu no hahú projetu mina no gás foun, maske peritu barak agora konklui katak mundu labele loke projetu mina no gás ida tan se ita hakarak proteje klima.

Jullu 2021, La’o Hamutuk publika artigu ida hodi kestiona planu atu harii CCS tanba konsidera kontra prinsipiu justisa klimátika no bele fó impaktu negativu boot ba Timor-Leste no klima global. Sai tiha ona preokupasaun públiku no global kona-ba impaktu husi atividade ema nian liu-liu husi atividade indústria estrativa ba mudansa klimátika ne’ebé husik hela krize grave klimátika kontra umanidade.

Barossa mak Kampu ne’ebé seidauk dezenvolve no tuir planu atu hahú produsaun iha tinan 2025. Maibé Santos hetan presaun kona-ba kometimentu ba Net Zero no aumenta emisaun ba atmosfera, tanba ne’e Santos introdús planu CCS atu permite produsaun Barossa bele la’o. Realidade katak teknolojia CCS seidauk forte atu garante ka bele konsege duni kaptura no rai hela emisaun tomak, no la bele kaptura emisaun husi kada aspetu produsaun no transportasaun gás too nia utilizasaun ne’ebé susar atu kontrola. Tuir kalkulasaun, projetu Kaptura no Rai Hela Karbonu iha Bayu-Undan bele konsege hamenus 28% husi emisaun total husi produsaun gás Barossa.   CCS la’ós solusaun efetivu ka justu, solusaun efetivu no justu liu mak la prodús projetu petrolíferu no gás foun hodi prevene prodús emisaun husi kampu no husi konsumidór sira hodi salva ita nia planeta husi risku grave liu ba tinan hira tuir mai.

Setembru 2021, Santos ho Autoridade Nasional Petróleu no Minerál-ANPM asina nota entendimentu ida atu hahú diskute posibilidade atu uza kampu Bayu-Undan ba rai hela karbonu. Nota entendimentu ida ne’e nudár konversa inisiál ida ne’ebé seidauk iha forsa legál ka desizaun atu avansa projetu CCS. Infelizmente Santos dadaun ne’e iha hela esforsu nia laran atu hasai sira nia difikuldade tomak kona ba issue ambientál ba projetu refere liu husi Northern Territory atu fornese lisensiamentu ambientál ba sira hodi uza kampu Bayu-Undan ne’ebé tama iha territóriu Soberanu Timor-Leste nian, ida ne’e reflete iha proposta Santos nian ba iha Autoridade Protesaun Ambientál Northern Territóriu (Austrália) - NTEPA Austrália nian.

15 Fevreiru 2022, La’o Hamutuk hakerek submisaun ida ne’ebé husu ba NTEPA atu haree proposta CCS husi Santos ho holístiku, liu husi analiza ne’ebé kle’an liu duke fiar de’it ba proposta haktuir ba interese husi Santos.   Autoridade ambientál sira ho podér no kompeténsia atu proteje povu sira, viziñu no mundu tomak husi kuidadu ba aumenta fo’er ba atmosfera no kontinua hamosu dezastre barak ba umanidade.

Ami mós preokupa ba asuntu balu ne’ebé foti ona iha soru-mutu entre Primeiru Ministru husi nasaun rua Timor-Leste no Austrália ne’ebé sita kona ba oinsá hametin kooperasaun di’ak ba dezenvolvimentu komérsiu gás nian inklui mós intensaun atu koopera hamutuk ba utilizasaun rai ka armazena karbonu.   Ami hein katak hanoin sira ne’ebé ami deskreve ona iha leten bele reprezenta ona kondisaun real ne’ebé Timor-Leste presiza tetu uluk lai antes foti risku boot no fiar katak Governu Timor-Leste sei la aseita ho lalais ba pedidu husi Kompañia sira nian ba harii CCS no dezenvolve Barossa maibé presiza ho prudente atu sukat ba kondisaun iha aspetu barak tantu lokál no mundiál hodi la aumenta tan volume ba krize ambientál.

Nudár ezemplu iha Marsu 2020 no Abríl 2021, Timor-Leste enfrenta kalamidade boot ne’ebé hamate ema liu 40, liu 15.000 husi hela fatin no riku soin barak hetan estragu. Impaktu husi mudansa klimátika mosu beibeik ona iha ita nia realidade, hahú husi udan been la tuir nia tempu, udan boot, bailoron naruk ne’ebé halo rai maran, bee maran hodi provoka hamlaha no kiak ba populasaun.

Nune’e, ita hotu iha obrigasaun atu haree asuntu mudansa klimátika ho kle’an liu, hahú husi fatór dominante sira ne’ebé kontribui boot liu. Esforsu global atu hapara atividade produsaun iha indústria estrativa nudár solusaun justu liu atu ajuda ita nia planeta bele fila ba estabilidade no hakmatek hanesan antes.

La’o Hamutuk hanoin katak oportunidade forte no sustentável liu mak investe ba ita nian ema, investe ba indústria transformadór sira ne’ebé sempre renovavel duke haree beibeik ba iha indústria mina no gás ne’ebé la barak, la sustentável no halo fo’er ita nia atmosfera no klima global.

Atu hetan konfirmasaun no klarifikasaun ruma bele liga ba Celestino Gusmão: +67077432621

No comments:

Post a Comment