03 July 2022

Estadu Timor-Leste Tenke Pratika Di’ak Liu Tan Partisipasaun Públiku no Transparénsia Hodi Haktuir ba Klasifikasaun Internasionál

 Link to this blog in English 

Foin lalais ne’e 30 Maiu 2022, Parseiru Orsamentál Internasionál (International Budget Partnership - IBP) fó sai rezultadu husi peskiza (Open Budget Survey - OBS) 2021 ne’ebé hatudu mudansa di’ak iha sasukat balu kompara ba iha periodu survey sira liu ba. Survey ida ne’e avalia nivel transparénsia, partisipasaun husi públiku, no fiskalizasaun iha prosesu orsamentál iha nasaun 120 inklui Timor-Leste. Rezultadu survey ida ne’e hatudu katak valór ba transparénsia husi nasaun 120 mak atinje kuaze 20% kompara ho 2008. Jerálmente Timor-Leste nia transparénsia aumenta, no ida ne’e di’ak liu kompara ho médiu mundiál. Maibé valór partisipasaun nafatin hetan konsiderasaun ki’ik tebes kompara ba 2015-2017, ne’ebé kuaze menus sorin balu husi nivel médiu mundiál ka piór liu. Seluk, maske valór fiskalizasaun hatudu progresu di’ak, maibé estadu Timor-Leste presiza duni atu estabelese instituisaun ida atu realiza fiskalizasaun ba orsamentu.

Oinsá Rezultadu Survey OBS ba Timor-Leste?

Ba rezultadu tinan ida ne’e, Timor-Leste nia valór hatudu mudansa ne’ebé di’ak tebes kompara ho periodu sira liu ba, valór transparénsia aumenta ba 52 husi 100 no valór fiskalizasaun orsamentu ba 56 husi 100. Maske nune’e, nasaun ida ne’e seidauk hatudu nia kometimentu loloos atu promove partisipasaun ema hotu nian, tanba la konsege hatudu mudansa, valór partisipasaun aumenta pontu ida de’it kompara ho survey 2019, ba 7 husi 100. Gráfiku iha leten hatudu progresu ba mudansa iha valór Timor-Leste ho médiu mundiál sira dezde tinan 2015.
 
Karik ami rekoñese ba situasaun global hanesan pandemia bele hamosu nesesidade urjente maibé ida ne’e la’ós sai razaun atu Governu Timor-Leste la halo konsultasaun ho públiku durante prosesu preparasaun, fiskalizasaun too iha prosesu ezekusaun orsamentu. Hafoin halibur informasaun no dadus sira husi OBS 2021 remata, iha tinan rua ikus Governu iha esforsu balu atu halo mudansa ba polítika sira hanesan mudansa ba Lei Enkuadramentu Orsamentál too iha Lei ikus ba Lei Grande Opsaun do Planu. Mezmu nune’e, ami haree katak laiha espasu nato’on ba Parlamentu rasik nudár órgaun importante atu estuda no analiza kle’an ba proposta ne’ebé hato’o husi Governu, inklui Lei hirak ne’e aprovadu de’it husi Parlamentu lahó konsultasaun ne’ebé kle’an ba públiku.
 
Bazeia ba relatóriu foun, Timor-Leste kuaze kumpre sasukat xave sira hodi publika dokumentu importante kona ba orsamentu. Husi total livru orsamentu ualu, ba survey ida ne’e hatudu dokumentu 2 de’it mak tarde tebes atu fó sai ba públiku hanesan Pre-Budget Statement no Mid-Year Report. Maske hatudu iha figura tuir mai Timor-Leste nia pozisaun médiu kompara ho nasaun sira hanesan, Vietnam, Kamboja no Myanmar, nasaun ne’e nafatin piór liu kompara ho nasaun Malázia, Indonézia, Filipina no Tailándia. 

Haktuir ba investigadór prinsipál husi La’o Hamutuk ba survey ida ne’e salienta katak maske Timor-Leste hatudu valór aumentu iha transparénsia, presiza nafatin hatudu esplikasaun ne’ebé klaru liu tan ba dadus no projesaun sira liu-liu ba iha reseita no despeza sira ne’ebé tenke refleta ba kondisaun atuál, inklui hatudu projesaun sériu liu hodi tetu ba kondisaun Fundu Petrolíferu ne’ebé besik atu mamuk ba tinan sira tuir mai. Maske asuntu FP la hola parte iha survey ida ne’e, bainhira ko’alia kona ba transparénsia signifika entidade hotu iha Governu presiza hatudu sira nia kometimentu atu kumpre no fó valór ba transparénsia ne’e rasik, inklui publikasaun ba informasaun importante sira, hanesan ezemplu relatóriu anuál FP ne’ebé publika tarde no la fornese informasaun konsistente kona ba valór empréstimu husi FP ba TimorGap. 

Aleinde ne’e, tuir investigadór ne’e katak importante mós ba Governu liu husi Lei Nu.2/2022, Lei Enkuadramentu Orsamentál ida ne’e atu hadi’ak liu tan transparénsia iha prosesu orsamentu sira no kria mós oportunidade ba partisipasaun públiku.
 

Investigadór prinsipál ba Timor-Leste iha survey ida ne’e, peskizadóra La’o Hamutuk Eliziaria Febe Gomes, nota katak “Ami apresia ba esforsu Governu atu fó espasu uitoan ba sosiedade sivíl atu asiste konsultasaun iha prosesu formulasaun orsamentu liu husi soru mutu jornada orsamentál, maibé karik di’ak liu tan atu loke espasu mós ba prosesu formulasaun iha nivel ministériu sira no mós iha Komisaun Revizaun Orsamentu Polítika (KROP) antes hetan aprovasaun husi Konsellu Ministru no submete ba parlamentu, tanba soru mutu jornada orsamentál la’ós fatin atu deside, nune’e di’ak tebes atu maximiza partisipasaun sosiedade sivíl no reprezentante públiku hahú kedas husi inísiu too iha nia revizaun. Haktuir ba valór iha leten hatudu katak Timor-Leste nafatin iha nivel aseitavel nia okos kompara ho nasaun Vietnam ne’ebé konsege hadi’ak nivel partisipasaun.”

“Timor-Leste iha oportunidade boot liu atu hadi’ak no atu promove liu tan partisipasaun, tanba ita hatudu ona ba mundu katak ita respeita tebes valor demokrátiku, nune’e iha duni dalan atu ba oin promove no inklui ema hotu nia opiniaun no partisipasaun iha nivel desizaun polítika. Nune’e, povu hotu iha Timor-Leste bele sente sai na’in ba desizaun sira no sira bele fiar no hatene katak sira nia osan Governu uza duni atu hadi’ak sira nia moris.”

Sasukat sira iha Open Budget Survey 2021

  • Transparénsia orsamentál (Budget transparency) avalia iha OBS liu husi disponibilidade ba públiku no kont¬eúdu husi dokumentu importante ualu orsamentu nian ne’ebé governu sira tenke públika tuir padraun internasionál. Espesífikamente, ezamina dokumentu no relatóriu sira ne’ebé publika iha online tuir tempu determinadu no fó sai informasaun ida ne’ebé komprensivu no detallu.

Maske hasoru disputa entre partidu sira iha 2019, parlamentu nafatin aprova orsamentu. Maske tarde kuaze fulan ida tanba la hetan aprovasaun ka veto husi Prezidente Repúblika, Timor-Leste hatudu mudansa signifikativu ba nivel transparénsia, liu husi publika ona livru Orsamentu ba Sidadaun “Citizens’ Budget” no Relatóriu Tinan ikus “Year-End Report” .

Valór transparénsia Timor-Leste nian mak 52 husi 100, menus husi 61 hanesan valór mínimu atu promove debate iha públiku ida ne’ebé informadu, valór ne’e mós hetan pozisaun 48 ne’ebé inklui husi nasaun 120

  • Partisipasaun husi públiku (Public participation) avalia bazeia ba oportunidade formal ba organizasaun no ema sivíl sira atu partisipa no fó hanoin sira durante prosesu orsamentu.

Valór media global ba partisipasaun públiku ida ne’e aat tebes, 14 husi 100.

Timor-Leste hetan de’it valór 7, piór liu kompara ho nasaun sira iha Sudeste Ázia.

  • Fiskalizasaun (Oversight) sukat bazeia ba funsaun husi lejislatura no Instituisaun Supremu Auditoria (SAI) iha prosesu orsamentu.

Valór 61 husi 100, ida ne’e konsidera adekuadu iha fiskalizasaun.

Timor-Leste hetan valór 56.

Implikasaun Rezultadu OBS ba Timor-Leste

Bazeia ba esperiénsia La’o Hamutuk nudár organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé tau matan ba prosesu orsamentál, investigadór observa katak Parlamentu Nasionál iha vontade di’ak atu partilla informalmente ho ami ba relatóriu no paresér husi alterasaun ba Lei Orsamentu sira, maske dala ruma ami la hetan konvite atu hato’o direta ami nia testemuña ba proposta lei sira. Entretantu, ami nafatin enkoraja Parlamentu inklui instituisaun sira atu publika informasaun no materiais sira ne’e ho ofisialmente iha lian ne’ebé fasil atu komprende no iha fatin ne’ebé ema hotu bele asesu. 

Ezemplu ida foin lalais akontese mak bainhira Governu hato’o proposta ba retifikasaun ba Lei OJE 2022 iha Maiu tinan ne’e ho pedidu atu halo diskusaun ho karákter urjénsia no la konsege loke espasu no informa ba públiku. Situasaun ne’e hatudu frakeza boot iha partisipasaun tanba la envolve sosiedade sivíl no públiku atu hato’o opiniaun ka sujestaun ruma. Maske ami apresia relatóriu no paresér Komisaun C Parlamentu Nasionál nian ba Lei ida ne’e, konsiente katak Governu nia Espozisaun Motivu susar atu justifika nia urjénsia, maioria deputadu fó tiha ona votu a favór ba proposta husi proposta urjénsia ida ne’e. 

Objetivu husi survey OBS ida ne’e, atu ajuda nasaun ida-idak inklui Timor-Leste bele konsidera povu nudár sentru ba tetu hotu iha prosesu orsamentál estadu nian inklui sira mós bele nafatin akompaña oinsá Governu jere sira nia osan no oinsá gasta ho prudente liu no bele responde duni ba povu sira nia nesesidade. Dadus no informasaun sira iha survey ida ne’e koleta husi sosiedade sivíl independente no iha koñesimentu kle’an ba orsamentu no akompaña prosesu orsamentu sira, ne’ebé la hola parte ba kualkér grupu ka parte ida. Hafoin rezultadu hirak ne’e hetan revizaun husi entidade relevante hanesan avalia or no reprezentante Governu rasik liu husi MF hodi avalia no fó komentáriu antes informasaun hirak ne’e publika. 

La’o Hamutuk nafatin kontinua servisu hamutuk ho maluk sosiedade sivíl sira inklui fahe nafatin informasaun atuál no real ba públiku hodi asegura katak Governu nafatin tau atensaun aas ba limitasaun sira ne’ebé ita iha, liu-liu ba kondisaun ne’ebé besik ona tama ba rai-naruk fiskál (fiscal cliff) tanba de’it riku soin limitadu no úniku ne’ebé tuir projesaun sei remata ba tinan balu tuir mai. Ami mós servisu hamutuk ho IBP atu ajuda kapasita maluk sosiedade sivíl sira iha nivel nasionál no lokál atu komprende no hatene kle’an liu oinsá hala’o advokasia no halo analiza rasik ba orsamentu sira. 

Haree video Estadu Timor-Leste Tenke Pratika Diák Liu Tan Transparénsia no Partisipasaun Publiku

Bele hetan relatoriu OBS kompletu tomak kona-ba Timor-Leste iha ne'e.

Bele hetan informasaun adisionál husi La'o Hamutuk kona-ba finansas estadu nian iha ne'e.

1 comment:

  1. Aprecia ho dadud sira nee.
    Avante lao hamutuk

    ReplyDelete