13 July 2022

Ami Kongratula Austrália ne'ebé Hapara Akuzasaun Kontra Bernard Collaery, no Tenke Kontinua atu Respeita Soberania Timor-Leste

Komunikadu Imprensa

La’o Hamutuk apresia desizaun Prokuradór-Jerál Austrália nian hodi hapara prosesu akuzasaun kontra advogadu Bernard Collaery. Desizaun tarde ida ne’e, labele nega istória fo’er Austrália nian ne’ebé halo espionajen iha Palásiu Governu TL nian iha 2004, durante negosiasaun kona-ba oinsá fahe riku soin petrolíferu iha Tasi Timor, liu-liu iha prosesu hakat ba diskusaun Tratadu CMATS 2006. Espionajen ida ne’e halo husi servisu intelijénsia Austrália nian no ema ida husi sira ne’ebé hala’o espionajen ida ne’e mak fó sai hatene ba Governu Timor-Leste, nune’e ema ne’ebé hanaran “Witness K” ho nian advogadu Bernard Collaery hetan persekusaun legál. 

Atu harii ikus relasaun nudár viziñu di’ak entre Austrália no Timor-Leste, Governu Austrália tenke rekoñese aktu dezrespeitu ba soberania RDTL no kontinua pratika respeita mutua iha aspetu hotu ba soberania rai rua nian. Relasaun diplomátika ho saudavel ida ne’e, presiza rezolve aktu laloos iha pasadu inklui Australia tenke selu fali liu biliaun $5 ne’ebé Australia simu husi rezerva petróleu no gas ida ne’ebé agora konkorda iha territóriu Timor-Leste nian. 

Ami mós hanoin katak atu respeita no kuidadu malu nudár viziñu ne’ebé di’ak tenke haree malu hanesan família no parseiru di’ak, la’ós apreveita vulnerabilidade sistema legal, administrasaun, Governasaun no rekursu umanu hodi maximiza benefísiu ba Austrália no tau ba risku povu Timor-Leste. Ida ne’e presiza refleta iha kansela projetu petrolíferu sira inklui Carbon Capture and Storage (CCS) iha Bayu-Undan ne’ebé sei vunerabliza liu tan Timor-Leste no intensiva projetu Barossa iha Austrália, ida ne’ebé sei estraga liu klima global no lokál. 

Ami mós sujere atu Austrália fó perdaun ba “Witness K”, ema ne’ebé hetan presaun atu aseita sala ba krime ne’ebé nia la halo. “Witness K” uza kanál ne’ebé loos atu denunsia aktu la apropriadu ne’ebé orienta ba nia no tenke liberta nia inkondisionalmente.  Sira na’in rua sai tiha belun boot Povu Timor-Leste nian, no Australia tenke fó kompensasaun ba lakon hotu ne’ebé sira hetan durante persekusaun la justu ida ne’e. 

Nudár organizasaun sosiedade sivíl Timor oan nian, Institutu ba Monitoring no Analiza dezenvolvimentu - La’o Hamutuk durante ne’e halo estudu no advokasia ba fronteira maritima, dezenvolvimentu petróleu, no aspetu seluk husi relasaun entre Timor-Leste no Australia, liu dékada rua, dala ruma mesak, no dala barak servisu hamutuk ho Centru ba Informasaun Independente kona-ba Tasi Timor (CIITT), Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) no Timor Sea Justice Campaign (TSJC) internasionál.

Ita selebra Tratadu Fronteira Maritima iha 2019 no kansela akuzasaun kontra Bernard Collaery, ba oin ita kontinua luta ba relasaun di’ak no mutua entre nasaun rua.

No comments:

Post a Comment