08 April 2010

Timor Post: Tamba Sa TL Tenki Deve


Iha loron 8 April 2010, jornal Timor Post publika La'o Hamutuk nia komunikadu Imprensa, ho textu tuir mai:

Hafoin hetan ukun an iha 2002, too ohin loron Governu Timor-Leste hahu prosesu dezenvolvimentu nasional no finansiamentu ba atividade estadu nian lahoo deve husi nasaun estranjeiru ida no instituisaun finanseiru internasional ruma.

Dadauk ne’e, Timor-Leste finansia nia aktividade estadu nian tinan-tinan husi reseitas mina-rai. Besik 98% rendimentu Timor-Leste nian mai husi reseita minarai no dadauk ne’e mos Timor-Leste tau reseita husi minarai nian ba iha nia Fundu Minarai ne’ebe iha Banku Reserva Federal Estadus Unidus. Aktualmente, Governu Timor-Leste hahu ona halo lejislasaun, aprosimasaun diplomatiku no asaun finanseira balun atu sai baze legal hodi halo deve osan husi rai liur.

Timor-Leste rasik iha rekursu minarai ne’ebe limitadu, kampu minarai Bayu Undan, ne’ebe durante ne’e fo rendimentu ba Timor-Leste nia ekonomia sei maran iha tinan 2023, karik Timor-Leste halo deve osan ohin loron nian, oinsa Timor-Leste bele selu fali iha futuru ida ne’ebe ita laiha ona reseitas husi minarai?. Nudar nasaun ida ne’ebe depende makaas ba rendimentu minarai iha mundu, Timor-Leste rasik iha perigu boot ida nia laran ne’ebe sei dudu Timor-Leste ba iha “malisan rekursu”. Deve sei dudu liu tan Timor-Leste ba iha “malisan rekursu” wainhira deve ida ne’e uza deit atu benefisia ema elites deit duke povo kiik sira. Wainhira ita laiha disiplina fiskal ida no jestaun finanseiru ne’ebe diak, dependensia ba importasaun ka la dezenvolve seitor naun petroleum ida ne’ebe produtivu, Timor-Leste sei monu lalais liu tan iha “Malisan rekursu” no ikus mai, osan husi minarai la konsege hadiak povo nia moris, maibe, lori Timor-Leste ba iha estadu ida ne’ebe sai falha liu tan.



Tamba ne’e, La’o Hamutuk hare katak, importante tebes ba povo Timor-Leste tomak hodi hatene saida mak impaktu husi osan husi rai liur ba nia rai rasik no futuru ba sira nia jerasaun aban bain-rua nian. Governu Timor-Leste rasik tenke esplika ba nia povo rasik kona-ba razaun Governu hodi halao deve osan husi rai liur, oinsa Timor-Leste bele selu fila fali funan no osan inan husi deve ne’e iha futuru, no mos osan ida ne’ebe no husi ne’ebe mak atu uja hodi selu ba deve, tamba Timor-Leste rasik laiha fontes rendimentu seluk. Timor Leste hanesan nasaun ida ne’ebe depende makaas ba reseita minarai no Lei Fundu Minarai rasik, Artigo 20, hateten katak labele uza Fundu Minarai hanesan garantia ba deve.

Tamba ne’e iha loron 15 Abril 2010, oras tuku 09.00, La’o Hamutuk sei organiza enkontru publiku ida ho topiku “Tamba sa Timor-Leste tenke deve?/why should Timor-Leste go into debt?” iha Auditorium Liceu FKIP-UNTL. Orador iha enkontru publku ida ne’e mak Sra. Kristin Sundell, peritu ba impaktu deve nian iha nasaun terseiru mundu, Reprezentante husi Ministeriu Finansa, Rev. Fransisco Vasconcelhos, Presidente KKFP (Konseilu Konsultativu Fundu Petrolifeiru), no Sr. Juvinal Dias husi La’o Hamutuk.

Objetivu husi enkontru publiku ida ne’e mak atu fahe informasaun kona-ba saida mak impaktu deve osan husi rai liur ba Timor-Leste iha futuru no atu hatene razaun estadu Timor-Leste atu ba deve, inklui mos atu fahe komparasaun esperiensia deve husi nasaun sira seluk nian.

La’o Hamutuk nudar organizasaun naun govermental ida ne’ebe halo monitorizasaun no fo análiza ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste nian ho hanoin atu evita malisan rekursu, luta ba justisa ekonomia-sosial, promove soberania aihan Agrikultura, igualidade, justisa, boa-governasaun no nasaun ne’ebe demokratiku. No La’o Hamutuk disemina informasaun sira ne’e liu husi Buletin, Programa Radio, Enkontru Publiku no website (www.laohamutuk.org).

3 comments:

  1. ita nia governo tenque halo plano diak ida para labele usa demais riquesa naturais nebe mak importante ba futuru nacao nian, ida dalan barak para bele desenvolve ita nia ekonomia ,principalmente governo temque halo nia plania mento diak ba iha aria recurso Humanos nia , nao quer dizer manda ema sai deit mai eskola boot iha liur mas tenque hare mos campo do trabalho b ba estudante sira nebe mak acaba nia estudo, governo tenque controla produto nacional, negocio kiik ka boot tenque dikelole oleh pemerintah,hapara produto estrangeiro tama ilegalmente iha rai laran nebe mak mai halo ita nia produto lakon kolidade ho mercado hamate ita nia produto rai laran , sekarik envistemen estrageiro hakarak tama investe iha rai laran mai ho buat boot laos fali hanesan fan sasan ho restaurante tamba ida ne ita mos bele halo, estrangeiro ho investimento boot estado tenque , join 50 persen nia saham para masa kontrak hotu or ita nia ema pronto para cervisu mesak ita mak kaer mesak saham ne.bainhira buat hotu estado mak tangani povo ita sei hetan moris igualidade iha rai laran . agora ne buat hotu kiik boot ema privade mak kaer , nebe persaingan barak diak liu husik estado mak kaer hotu para ita hein ba cervisu deit .

    ReplyDelete
  2. iha nacao ida nia laran para atu bele moris estabilidade diak tenque iha sector 3 mais importante 1,council ho varias deparmento em toda a destrito tarefa do council controlar populacao,representa pulacao e criar campo do trabalho , formar professionalismo, controlar fiscalizacao distrital. 2,inland revenew nebe trata numero contribuicao do desconto taxa trabalhador nacional, bonos familiar,beneficio ba crianca.husi numero de contribuicao ita bele hetan ema nia profil identitas, historia do trabalho passado e presente facilmente.3 job center. nebe iha departamento ho nia funcionamento barak. sector 3 ne tenque halai hamutuk em todo o destrito,ne fo vantagem diak iha area recursus hamenus hamenos soremento do populacao.ida idak moris iha nia destrito, la precisa halai concentraliza hotu iha dili.bainhira ita bo hamutuk iha fatin ida cemburu social ho concorencia ne barak e problema mos barak .

    ReplyDelete
  3. hatene katak ita nia rekursu naturais sei hotu, entaun hatene ba oinsa atu uza fundu minarai ida nee ho diak atu bele foo vantagen ba povo timor leste iha longa prazu nia laran, maibe ita sei lahalo buat ida, sekarik ema hakarak debe ita kualia tan saida, maibe hau hatene ema nebe`e tuur iha fatin aas liu santo sira ne`e mos hatene... sira mos hadomi leste mais keta egoita demais he,,, hahahhhaha

    ReplyDelete