21 July 2021

LH Husu MAP Atu Lori Lian Povu ba Simeira Mundiál Sistema Ai-han

Link to this blog in English  

Iha dia 14 de Jullu, La’o Hamutuk no NGO sira seluk entrega karta ba Ministru Agrikultura no Peskas kona ba Simeira Mundiál Sistema Ai-han (Food Systems Summit, FSS). Simeira ne’e iha objetivu atu fó dalan ba nasaun sira oinsá realiza Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (SDGs) no dezenvolve planu asaun atu hametin sistema ai-han. Ministru Agrikultura no Peskas sei partisipa iha Simeira refere inklui iha enkontru primeiru iha fulan Jullu nudár pre-simeira ida.

FSS se Promove Modelu Agrikultura ne'ebé Di’ak ba Povu ka Lae?

ONU servisu hamutuk ho Forum Ekonómiku Mundial (World Economic Forum, WEF) atu realiza Simeira Mundiál Sistema Ai-han. WEF hanesan organizasaun ida ne'ebé reprezenta interese liu husi 1000 kompañia boot. Iha Karta ba MAP, La’o Hamutuk observa katak organizasaun sosiedade sivíl barak iha mundu tomak haree katak konkordánsia entre ONU ho World Economic Forum (WEF) hodi realiza FSS ne’e sei loke dalan de’it ba kompañia boot sira atu partisipa direta no diskute sira nia interese iha prosesu governasaun ONU nian duke buka dalan no fasilita partisipasaun povu hodi hamosu solusaun ne'ebé efetivu no justu ba povu agrikultór ki’ik sira.

Sistema agrikultura konvensional ne'ebé kompañia boot promove buka atu industrializa agrikultura ho mákina, venenu kímiku (pestisida), no fini íbrida ka GMO (variedade ne’ebé nia jenétiku modifika ona), fini ne'ebé agrikultór ki’ik sira rasik labele habarak no tenke sosa ka depende ba kompañia multinational no komersiante boot sira. 

Sistema hirak ne’e sei aumenta liu tan problema hamlaha no seguransa ai-han iha mundu tomak no sei hatodan liu tan agrikultór ki’ik sira nia moris tanba kontinua hasa’e kustu produsaun ai-han nian. Problema degradasaun ba rai, bee no meiu-ambiente kontinua aumenta, no produsaun agrikultura sai vulneravel liu tan. Estudu barak hatudu katak, dezenvolvimentu agrikultura iha nivel industrial ne’ebé domina husi kompañia multinasionál no transnasionál sira la fó kontribuisaun boot ba hamenus kiak no hamenus in-seguransa ai-han no malnutrisaun, no bele estraga bee no ambiente no fó risku ba saúde.

Modelu agrikultura familiar no agro-ekolojia mak konserva diversidade iha produsaun, no sai fundasaun forte ba diversifikasaun produsaun ai-han. Sistema produsaun diversifikadu di’ak liu ba rai, ambiente no iha vulnerabilidade ki’ik liu ba mudansa klimátika. Tuir mai Organizasaun Ai-Han Mundiál (Food and Agriculture Organization, FAO) rekoñese ona importánsia husi modelu ne’e hodi dedika dékada ida ne’e (2018-2028) nudár dékada ba agrikultura familiar.  Tuir FAO agrikultura familiar sei sai xave importante tebes hodi atinje agenda Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 2030 nian ne’ebé Timor-Leste mós adopta hela. Agrikultura familiar la kontra modernizasaun maibé foka liu ba adaptasaun teknolojia no inovasaun foun ne’ebé mak efetivu no sustentável liu, ne'ebé adapta ba matenek no rekursu lokál sira.

Presiza Hametin Knaar Povu Nian iha Governasaun Sistema Ai-Han

Enkontru FSS iha planu mós atu kria organizasaun sientífiku foun iha sistema ONU nian ho naran Science-Policy Interface (SPI). Objetivu SPI atu ajuda prosesu governasaun liu husi fasilita peskiza no analiza husi peritu no matenek na’in sira. Nudár ezemplu ida mak organizasaun IPCC ne'ebé sai hanesan SPI ba asuntu mudansa klimátika. 

Tuir loloos, ONU nia Komité ba Seguransa Ai-Han (Committee for Food Security - CFS) kria ona SPI ida, ho naran High Level Panel of Experts on Food Security and Nutrition (HLPE). Komité ida ne’e eziste ona dezde tinan 2010, no konsege fasilita partisipasaun sosiedade sivíl no grupu indíjena sira iha sira nia atividade.  Infelizmente, objetivu husi FSS atu hamenus knaar HLPE no troka ho SPI foun ne'ebé sei menus akontabilidade tanba kompostu husi setór privadu no sientista sira, no ladún loke ba partisipasaun sosiedade sivíl.

Ligadu ho preokupasaun atu hamosu SPI foun hodi troka HLPE, Panel Internasionál no Matenek Nain ba Sistema Ai-Han Sustentável (International Panel of Experts on Sustainable Food Systems - IPES-Food) hakerek briefing paper ida ne'ebé hatudu sira nia preokupasaun ho proposta atu kria SPI foun; sira preokupa katak SPI foun sei la rekoñese povu no toos-na’in nudár matenek na’in, no bele promove solusaun tékniku ne'ebé ignora komplexidade relasaun sosiál, ekonomia no ambientál. Ami konkorda katak solusaun ne'ebé efetivu no justu presiza involve maka’as partisipasaun agrikultór ki’ik sira no populasaun ho skill menus.

Mensajen Saida Mak MAP Presiza Lori ba FSS?

La’o Hamutuk fiar katak povu Timor-Leste iha perspetiva no koñesimentu relevante no importante ba simeira mundiál FSS, ne'ebé Ministru ho ekipa sei partisipa no bele lori ba Forum ida ne’e. Iha karta, La’o Hamutuk hato’o rekomendasaun tuir mai ba Ministru Agrikultura no Peskas:

  • Ami husu MAP atu lori lian povu Timor-Leste nian ba UN FSS, no kestiona knaar World Economic Forum (WEF) iha Food System Summit ne'ebé limita povu nia partisipasaun, no tanba sá?
  • Timor-Leste bele fahe ita nia esperiénsia ho agrikultura familiar no sistema agrikultura sustentável, agro-ecology no produsaun orgánika atu enkoraja partisipante iha FSS atu promove solusaun sustentável hirak ne’e.

  • Uza oportunidade FSS atu loke diskusaun kona ba knaar sosiedade sivíl no grupu toos-na’in iha governasaun ONU, no promove akontabilidade no inkluzaun iha prosesu refere.

  • Rejeita proposta atu kria SPI hodi troka HLPE ho SPI foun ne'ebé la inklui mekanizmu forte atu fasilita partisipasaun povu.

  • Fahe Timor-Leste nia esperiénsia ho mudansa klimátika atu hatudu importánsia atu hamenus emisaun gas estufa, halo adaptasaun apropriadu, no responde bainhira hasoru ameasa hirak ne’e.

  • Atu kontinua realiza prinsípiu demokrátiku no sustentabilidade iha rai laran liu husi promove no hametin agrikultura familiar, konservasaun ba bee, governasaun populár no foo prioridade ba seguransa ai-han ho prinsipiu soberania ai-han inklui nutrisaun di’ak ba povu.

No comments:

Post a Comment