Tetum PDF English PDF This blog post in English
La’o Hamutuk hato’o apresiasaun ba anúnsiu Governu Timor-Leste atu kansela projetu Pelican Paradise. Desizaun ida ne’e mosu iha kontestu ne’ebé projetu durante tinan barak la hatudu progresu ne’ebé proporsional ho eskala no promesa inisiál, iha tempu hanesan envolve preokupasaun kona-ba sustentabilidade, korrupsaun, violasaun komunidade nian direitu, transparénsia no risku fiskál.
La’o Hamutuk konsidera desizaun ida ne’e importante atu proteje interese Timor-Leste iha tempu naruk, mantén integridade institusionál no reforsa responsabilidade iha jestaun investimentu estranjeiru. Ami enkoraja Governu atu kontinua reforsa prevensaun rigorozu hodi proteje Timor-Leste husi risku estruturál relevante.
Hafoin projetu ida ne’e hahú iha tinan 2009, iha sinál barak ne’ebé hatudu problema sira, maibé proponente no Governu ignora. Iha Setembru 2009, projetu-na’in Edward Ong husi Malasia koko na’ok liu dolar biliaun ida husi Fundu Petrolíferu, uza kompañia ho naran “Asian Champ Investment”. Fulan neen tan, traballadór sira deskobre mate isin na’in sia (karik vítima husi Indonézia-nia okupasaun) iha fatin projetu. Maske nune’e, Ong iha planu atu loke kampu joga golf iha 2012. Iha 2014, autoridade ambientál informa LH katak Pelican Paradise kansela ona, maske sira hetan ona lisensa ambientál. Timor-Leste tenke aprende husi esperiénsia ida ne’e, no labele fiar investidór ka projetu sira ne’ebé iha indikadór ba mal-fé.
Projetu Pelican Paradise hahú dala ida tan iha tinan 2018, bainhira Governu aprova proposta Special Investment Agreement (SIA) ho valór maizumenus tokon $310. Iha tinan 2019, projetu ne’e aumenta ba maizumenus tokon $700 iha área Tasi-Tolu no Tibar ho ektare 558, ho objetivu atu dezenvolve kompleksu turístiku ho hotel fitun lima, kampu joga golf no infraestrutura seluk. Iha 2021, liu husi Rezolusaun Governu nian n.º 133/2021, Estadu Timor-Leste aprova projetu Pelican Paradise no proposta SIA, ne’ebé hatudu kontinuidade no responsabilidade institusionál iha relasaun ho investidór. Maibé durante tinan sira tuir mai, implementasaun projetu la hatudu progresu signifikante; sira kontinua mak halo renovasaun ba lisensa ambientál de’it. Relatóriu Auditoria 1/2024 husi Tribunal Rekursu identifika problema sira bainhira Estadu fó lisensa ba Pelican Paradise atu la selu ba aluga rai.
Iha tinan ikus 2023 sira investe ba setór edukasaun liu husi lansa eskola internasionál ida iha Dili, ho naran Pelican Grammar School ne’ebé hahú anó eskola iha Janeiru 2024. Iha 2025, empreza husu Estadu atu halo depózitu maizumenus tokon $180, ikus mai, iha 23 Marsu 2026 Governu anunsia intensaun atu kansela, enkuantu empreza kontestu no refere katak parte balun husi obrigasaun kontratual seidauk kumpre.
Esperiénsia Timor-Leste hatudu padraun repete repete iha kazu promesa ba investimentu balun ne’ebé levanta preokupasaun kona-ba boa-fé (onestidade), korrupsaun, viabilidade, transparénsia no kredibilidade. Ida ne’e, hatudu nesesidade atu reforsa sistema jestaun investimentu husi li’ur. Problema estruturál sira inklui due diligence la sufisiente, promesa boot maibé implementasaun limitadu, falta transparénsia kontratual no koordenasaun institusionál ne’ebé la efetivu.
Investimentu estranjeiru importante, maibé tenke asegura katak Timor-Leste kontinua iha sistema ne’ebé estavel, klaridade no responsabilidade. Projetu ne’ebé la klaru ka la sustentavel bele afeta konfiansa investidór ne’ebé sériu no aumenta risku disputa legál internasionál.
La’o Hamutuk rekomenda atu Timor-Leste kontinua reforsa jestaun públika investimentu liu husi verifikasaun rigorozu, prova kapasidade finanseiru independente no transparénsia kontratual. Estratéjia ida ne’e sei ajuda proteje rekursus públiku, hamenus risku no aumenta konfiansa ba investimentu sustentavel.
La’o Hamutuk sei kontinua apoia esforsu atu promove transparénsia, responsabilidade no prátika di’ak internasionál hodi asegura katak investimentu estranjeiru kontribui duni ba dezenvolvimentu sustentavel no benefísiu ba povu Timor-Leste.





