07 December 2023

Governu Tenke Realistíku ba Investe iha Setór Sustentável, La’ós Kontinua Mehi Fantazia

 Link to this blog in English 

Foin lalais ne’e iha 23 Novembru 2023, Governu hato’o sira nia proposta Lei OJE 2024 ba uma fukun Parlamentu Nasionál. Objetivu jerál husi proposta OJE 2024 nian deskreve ho di’ak tebes kona ba Governu nia prioridade atu hakbiit futuru nasaun nian liu husi investe iha setór ne’ebé produtivu liu, maibé hirak ne’e hotu la hatudu iha apropriasaun proposta OJE, oinsá Governu bele duni investe sériu iha setór sustentável sira. 

Proposta tetu fiskál ba tinan 2024 aas liu ho senáriu dahaat ne’ebé Governu aprezenta ona iha sorumutu Jornada Orsamentál. Detallu husi finansiamentu totál ba OJE 2024 kontinua depende maka’as ba Fundu Petrolíferu (FP) ho kuaze 84% inklui carryover ne’ebé maioria transfere ona husi FP iha pasadu. 

Governu no inklui entidade sira dala barak hato’o diskursu kona ba urjénsia atu buka investimentu alternativu ne’ebé sustentável no diversifikadu. Maibé haree intensaun husi proposta OJE 2024 kontinua la sai atensaun prioridade, sira nafatin aloka osan boot liu ba Projetu Tasi Mane no Greater Sunrise ne’ebé too ohin loron seidauk klaru ba previzaun orsamentál ba kustu totál husi projetu rua ne’e, benefísiu reál ba povu no nasaun inklui risku husi aspetu ambientál, rai no direitus umanus.

Realidade durante ne’e dependénsia ekonomia ba despeza estadu nian maioria husi FP, no sei susar liu bainhira Timor-Leste laiha ona Fundu Petrolíferu, sei fó impaktu maka’as ba ekonomia tomak inklui pagamentu ba empregu públiku sira, iha setór privadu no mós PIB hatudu ba ita oinsá preokupasaun ne’ebé kuaze daudaun ne’e ita hasoru. 

Tasi Mane manan, setór esensiál sira lakon

Timor-Leste foti ona osan tokon $650 (no mós tokon $130 iha funan até agora) husi FP hodi sosa partisipasaun iha konsorsiu Greater Sunrise, no gasta tiha ona biliaun $1,3 resin tan ba komponente balun iha Projetu Tasi Mane, ne’ebé Governu define nudár kondisaun ba dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise. Haktuir ba proposta ne’e, Governu propoin atu gasta tokon $13 ba Projetu Tasi Mane no tokon $13 tan ba Greater Sunrise, no setór produtivu sira kuaze la hetan oportunidade iha polítika finansiál ba OJE tinan 2024. 

Haree ba alokasaun sira iha proposta OJE 2024, Governu nafatin la fó prioridade másimu ba setór esensiál sira, no ami preokupa ho promesa Governu nian atu hadi’ak kondisaun moris povu nian ne’ebé nafatin sai preokupasaun boot. Alokasaun ba setór esensiál sira hanesan saúde, edukasaun, bee moos no saneamentu kuaze 17% de’it husi total OJE 2024.

Inisiativa husi Governu atu kria Unidade Kombate Stunting hodi prevee rihun $300, atu fó merenda ba inan isin rua no labarik ki'ik sira. Ami hanoin katak, maneira kombate nutrisaun presiza reforsa liu tan liu husi programa ne’ebé estratéjiku no longu prazu liu atu promove elevasaun ai-han lokál hodi minimiza ba konsumu doméstika ne’ebé domina ho ai-han importadu.

Rekursu umanu nudár pilár importante ba dezenvolvimentu nasaun nian, hodi garante sustentabilidade estadu no hasai povu husi kiak no mukit. Ita haree iha polítika Governu fó prioridade ba investimentu kapitál umanu, maibé iha alokasaun setór importante hodi hadi’ak kualidade umanu nafatin la hetan atensaun sériu. Oinsá estadu bele responde situasaun ne’e bainhira estadu rasik la prioritiza no valoriza nia povu?

Agrikultura ka ASEAN?

Proposta OJE tinan 2024 kontinua la hatudu polítika konkretu oinsá buka dalan alternativu hodi diversifika iha ekonomia ida ne’ebé reziliente no sustentável. Setór agrikultura iha kada tinan kontinua laiha mudansa iha nia alokasaun ho de’it 2,2% husi total OJE 2024. Importante atu fó prioridade ba setór produtivu hanesan agrikultura no peska, tanba bazeia ba Integrated Food Security Phase Classification 2023, Timor-Leste nasaun ida ne’ebé vulneravel no falta kapasidade bainhira hasoru La Niña, El Niño, no udan-anin tropikál.

Tuir Sensus Agríkola 2019, ita iha poténsia ba variedade ai-han oin-oin maibé rezultadu produsaun seidauk bele responde demanda doméstika, inklui produtu potensiál sira seluk la dezenvolve ho adekuadu. Nune’e polítika diversifikasaun ekonomia tenke realistíku la’ós kontinua sai slogan ba periodu eleitorál de’it. 

Maske iha espektasaun oin-oin katak hola parte iha ASEAN sei lori benefísiu ba Timor-Leste, maibé bainhira ita seidauk prepara ita nia ekonomia no setór importante sira hanesan agrikultura, ASEAN sei lori risku ba Timor-Leste, tanba nasaun seluk bele domina ita nia ekonomia no kontinua dependénsia ba produtu sira husi rai seluk no bele mós sai ameasa ba ita nia soberania no iha tendénsia boot atu traballadór Timoroan lakon partisipasaun iha empregu ho traballadór sira husi membru ASEAN. Maske Governu konsidera OJE adere ba ASEAN tokon $4,3 montante ki’ik, ami hanoin katak ASEAN la’ós urjente, soberania ai-han mak importante.

Politikamente, Governu iha interese boot hakarak adere ba ASEAN ho esperansa kona-ba benefísiu oi-oin husi ASEAN katak integrasaun ekonomia no komérsiu ba merkadu rejionál no internasionál, fó oportunidade ba investimentu husi rai li’ur no sai poténsia foun ba hadi’ak ekonomia ba kria servisu (empregu). Iha tempu hanesan, seidauk iha esplikasaun kle’an kona-ba saida mak dezvantajen ne’ebé Timor-Leste sei enfrenta bainhira integra ona ba ASEAN, hanesan tenke halo tuir akordu komérsiu livre ASEAN nian no tenke kumpre devér nudár membru.

Di’ak liu orsamentu ne’e ajuda ba toos na’in sira hadi’ak produsaun, haforsa indústria ki’ik prosesamentu, apoiu ba joven sira prodús no hakiak animál, ikan no atividade produtivu sira seluk sei iha valor boot liu kompara ho ASEAN ne’ebé mak inserteza.

Iha mós preokupasaun seluk ho versaun kompletu liu ne’ebé ami hato’o ona ba Parlamentu Nasionál liu husi submisaun iha loron 6 Dezembru 2023. Bele hetan informasaun tan kona-ba Orsamentu Jeral Estadu ba 2024 iha ne'e.

No comments:

Post a Comment