Aumentu 27% iha gastu ba infrastrutura fíziku sei selu ho osan ne'ebé ko’a husi alokasaun ba servisu públiku sira, inklui saúde (14%), edukasaun (7%, maski labarik ho idade eskola barak liu tan), sistema judisiál (36%), benefísiu ba veteranu sira (22%), forsa seguransa (19%) no setór sel-seluk. Agrikultura ne'ebé hetan orsamentu menus husi 2% gastu estadu nian maski nia setór ne'ebé for moris ba família Timor-oan barak liu, nia orsamentu sei ko’a 20%.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhBcUEld0KxkhzYxKIzUNtfjfDz0cO3le6rIw5zKt_CQIHnQm0jaGhSTt_WEljn_Oj4uJYwvGvkDvyf4-eZ_THIdcxuyopSqc0AbxNoX5Cn2t0tyEwKN_exwf_Xkjrs2yv4NCiPCxonq0/s640/AnnualSpendingTe.gif)
Sexta kotuk, Banku Sentrál Timor-Leste fó sai relatóriu trimestral kona ba Fundu Petróleu, ne'ebé finansia liu 80% orsamentu estadu nian. Entre Juñu no Setembru 2015, Fundu ne'e nia investimentu lakon valor tokon $450, no Governu foti tokon $194. Balansu iha fundu ne'e tu’un to’o pontu ne'ebé ki’ik liu iha fulan sanulu resin neen nia laran.
Total rendimentu mina no petróleu ba Fundu ne'e tokon $218 iha terseira trimestre – menus metade husi média durante 2014 no menus liu 63% média 2013 nian. Maski ida ne'e iha parte balu tanba folin mina iha mundu tu’un, ida ne'e mós tanba tres-quartos husi Timor-Leste nia kampu produsaun mina no gas nian uza hotu ona. Durante fulan ualu uluk 2015 nian sira prodús barríl menus 27% kompara ho produsaun iha fulan hanesan iha tinan 2012, tinan ne'ebé produsaun to’o nia pontu aas liu. Kampu mina Kitan hapara produsaun tiha ona, no Bayu-Undan nia esplorasaun sei hapara iha tinan 2021. Maski iha posibilidade katak Greater Sunrise no kampu ne'ebé karik sei deskobre tan bele fó osan barak liu iha futuru, nia probabilidade ki’ik no la matenek sei aprova polítika gastu nian bazeia ba mehi de’it.
Infelizmente, Timor-Leste nia rendimentu (“doméstiku”) la’ós-mina ki’ik nafatin no la sa’e maka’as natoon atu taka kuak ne'ebé husik hela husi rendimentu mina nian ne'ebé lakon daudauk hela. Ba 2016, Governu projeta rendimentu doméstiku (impostu no taxa uzuariu) sa’e 0.6% de’it. Maski inflasaun no kresimentu populasaun nian tu’un ona (estima katak 1.8% in 2016), rendimentu per kapita ne'ebé nia inflasaun korije ona sei tu’un liu 3% iha 2016.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQ-yfwKzla1ZVzQngltdyf00qjQ6qCqWfMa1ILrr03pae31EU5_pTa9g2D8-Rw79DurIbeVEUvdypSDlyvrkG6mJqCzO384UFXktcxOeJSZEZaMCTaXx8ytO-FdoWqTISMF97yr5BONS8/s640/ESI-and-withdrawalsTe.gif)
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjOTVxvrqOWQrZck7s5AzpcuYleDrp5v9QiMPT7TyCoxRW2VhyphenhyphenERYfRD05z1dFbDx2cOiCy_qqnJSS76QlDKxFnBeO-i2_vh5um_lwjZ40X4vV8HwEgjPM8ZMSw-VnfFqhrxnH5sUaQ6bE/s640/2016-loans.gif)
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJSJn2BblEWKQwQp63ZQg6mGwAg5ALhkadd_OU0q1V8EQT6Gz_jhTdLTX_UK9LLcycmxRUXEoL_RlI0DxDb5FQOlHuRGeGuLgWxnbmIFx9HXC-Lv_OfxLlF5w0HIkHf5KgHSCs11AgRa0/s640/ExpenditureGraphOct2015te.gif)
Transferénsia Públika la esplika detallu iha orsamentu ka iha governu nia mekanizmu transparénsia sira seluk, entaun ita la hatene saida mak sira selu ka hira mak lori husi tinan ida ba tinan seluk. Maibé, klaru ona katak ZEESM ho veteranus sira hetan porsaun ne'ebé boot liu, ho montante ki’ik ba pensaun sira seluk, bein estar públiku no subsídiu ba instituisaun estadu sira hanesan TimorGAP.
Ami preokupa katak orsamentu ba programa sira ne'ebé fó benefísiu ba ema barak liu – hanesan asistensia saúde, edukasaun, agrikultura, estrada rural no bee – hetan ko’a, maibé projetu sira ne'ebé en prinsípiu ema sira ne'ebé riku no iha podér de’it mak sei uza liu – aeroportu, autoestrada, prosesamentu mina – hetan alokasaun osan barak liu. Bainhira Parlamentu hahú halo analiza, diskute, muda no aprova orsamentu estadu ne'e durante semana neen tuir mai, ami husu ba Distintu Deputadu sira atu konsidera ekidade, sustentabilidade, transparénsia no demokrasia.
Fatór barak – presu mina iha mundu, taxa de câmbio (foreign exchange rate), merkadu asoens internasionál, no realidade katak rezerva mina no gas labele hafoun fali – imposivel ba Timor-Leste atu kontrola. Buat ne'ebé ita iha mak kbiit no responsabilidade atu jere ita nia rekursu ne'ebé limitadu ho matenek, no labele soe rikusoin ne’e saugate de’it liu husi gastu sira ne'ebé la nesesáriu ka gasta sira ba projetu sira ne'ebé ninia benefísiu ekonomia no sosiál duvidozu hela.
Timor oan ida-idak iha direitu ba Timor-Leste nia rikusoin petróleu dezde kedas bainhira sira moris mai, la’ós lider, assessor no kontratór balu de’it mak iha direitu ba rikeza ne'e. Ami espera katak rikusoin petróleu ne'e sei aloka ho justu no ekitavel, tuir mandatu husi Konstituisaun, ho respeitu ba direitu sira jerasaun ohin no jerasaun futuru nian.