23 March 2010

ETAN hakerek karta ba PR Jose Ramos-Horta

[Tradusaun husi Ingles. The original is here.]

East Timor and Indonesia Action Network (ETAN)
PO Box 21873, Brooklyn, NY 11202 USA

23 Marsu 2010
Sua Exelénsia Prezidente José Ramos-Horta
Prezidente da Republika, RDTL   
Dili, Timor-Leste

Sua Exelénsia:

Ami hakerek surat ida ne’e hodi hato’o ami nia triste no hakfodak bainhira ami le’e Ita-Boot nia diskursu ba Nasoins Unidas nia Konsellu Direitus Umanus nian iha Geneva iha loron 11 Marsu 2010. Iha diskursu ida ne’e, Ita-Boot koalia kona-ba “kritika ne’ebe la justu husi grupus ne’ebe iha ninin iha komunidade international”. Kritika ne’e kona-ba desizaun sira ne’ebe Ita-Boot no Governu Timor-Leste halo kona-ba justisa no akontabilidade.

Maske ita la uza sira nia naran, klaru katak Amnesty Internasional mak tarjeitu ita nia hirus tamba foin iha argumenta publika ho sira kona-ba ita nia posizaun ba tribunal internasional. Parese ironiku katak Ita-Boot ne’ebe iha fuan boot atu fo perdua bele mos hatete liafuan todan hasoru organizasaun ne’ebe hetan Prémiu Nobel ba Paz hanesan Ita-Boot. Amnesty Internasional servisu makaas ba dame, no servisu hamutuk no besik Ita-Boot durante okupasaun Indonesia nian durante kampaña ba direitus umanus iha Timor-Leste. Hanaran sira “iha ninin” no akusa sira “repete koalia ne’ebe fasil no la iha sentidu ka sai nudar koalia akademiku deit kona-ba justisa” la fo respeitu ba sira no halo buat ne’ebe ita du’un sala.

ETAN iha posizaun hirak ne’ebe hanesan ho Amnesty Internasional kona-ba justisa no akontabilidade ba krime sira ne’ebe mosu iha Timor-Leste durante okupasaun Indonesia nian no mos situasaun justisa nian iha Timor-Leste ne’ebe independente. Tinan barak ona ita halo diskusaun kona-ba posizaun sira ho Ita-Boot, iha manera publiku no mos privadu, no ho respeitu boot. Ami mos iha frustrasaun hanesan Ita-Boot tamba membru Konsellu Seguransa ONU nian la implementa promesa ONU nian katak impunidade la bele iha. Ita hamutuk konkorda katak la justu se Timor-Leste tenke buka justisa mesak deit.

Ami sente orgullu hamriik hamutuk ho Amnesty Internasional no organizasaun sira barak iha Timor-Leste, Indonesia no rai seluk hodi kontinua ami nia suporta ba tribunal internasional ba Timor-Leste. Hamutuk, ami sente tribunal internasional mak manera di’ak liu hodi hetan justisa no akontabilidade ba krime sira husi 1975 to’o 1999. Maske ami hatene iha susar no obstakulu sira, ami fiar katak foti prosesu hasoru sira ne’ebe responsavel ba krime funu no violasaun direitus umanus sira bele fo apoiu boot lahalimar ba demokrasia no direitus umanus iha Timor-Leste no Indonesia. Ida ne’e bele ajuda povo sira iha rai rua ne’e hodi la’o ba oin husi sira nia trauma ba moris ho dame iha lei nia okos.

Dala barak Ita-Boot dehan katak povo Timor-Leste lakohi tribunal internasional. Ami la konkorda. Bainhira ami husu ema Timor-Leste saida mak ETAN tenke halo, besik hotu mak dehan ami persisa kontinua halo luta ba justisa no akontabilidade. Hanesan ita hatene, iha koalisaun ANTI (Aliansa Nasional ba Tribunal Internasional) ne’ebe ami servisu hamutuk ho besik. Iha 2005, CAVR halo rekomendasaun ba tribunal, hanesan komisaun sira husi Timor-Leste, Indonesia no ONU desde 2000.


Iha Agostu 2009, Ita-Boot haloke konferensia solidariedade iha Dili ne’ebe iha naran “Luta Nafatin ba Justisa” no ne’ebe ETAN sae ko-organizador. Ema nain atus rua resin tuir no pelumenos ¾ mak husi Timor-Leste. Deklarasaun konferensia, ne’ebe sai husi diskusaun sira no hetan konkorda husi partisipante, “ezije ba governo Timor-Leste, komunidade internasional, no ONU atu halo asaun ne’ebe bazeia ba prinsipiu kontra impunidade, no ezije harii tribunal internasional ba Timor-Leste, hodi dehan katak la bele iha impunidade ba krime graves ne’ebe akontese durante 1975 to’o 1999.”

Ita-boot dehan ba Konsellu Direitus Umanus ONU nian katak “Vitima sira ezije rekonhesimentu ba lia loos, rekonhesimentu ba sira nia terus no asistensia balun nudar individual ka kolektivu.” Maibe vitima sira nia ezijensia sira klean liu. Iha Setembru 2009, vitima sira no familia vitima sira husi 13 distritu hotu iha Timor-Leste hasoru malu iha Dili hodi forma asosiasaun vitima iha nivel nasional. Partisipante sira hakilar ba justisa, inklui nesesidade ba tribunal internasional.

Ami mos hamutuk ho Amnesty Internasional, ONU, Prezidente Tribunal Rekursu TL nian, no cidadaun Timor-Leste nian, advogadu sira, no organizasaun sira iha sociedade sivil, no sira seluk ne’ebe kritika libertasaun Maternus Bere nian ne’ebe la tuir Konstituisaun RDTL. Ami fiar katak desizaun ida ne’e kontra lei Timor-Leste nian no mos lei internasional. Bainhira lider sira deside atu halo violasaun ho fahe kbiit no regra legal tamba “interese nasional” persiza tuir governu rai seluk nia hakarak, sira halo perigu ho Timor-Leste nia soberania no demokrasia iha Konstituisaun nia okos.

Ita-boot dehan ba Konsellu Direitus Umanus nian katak “la iha ema ida ne’ebe sunu lilin nudar protesta iha embaisada ne’ebe fo mahon/fatin seguru ba ema ne’ebe karik asasinu ema lubun-boot enkuantu hein evakuasaun médiku.” Ida ne’e la lo’os duni. Ami nia membru sira balun haree rasik ema Timor nain atus resin, feto sira barak hatais metan, ne’ebe partisipa iha vijilia ho lilin iha Embaisada Indonesia nia oin, fatin ne’ebe Bere hela no kontinua hela fulan rua depois. (Bele haree foto sira iha http://www.laohamutuk.org/Justice/99/bere/09MaternusBere.htm)

Atu taka, ho respeitu ami husu katak ita rekonhese no rona organizasaun barak no individual sira, Timor-oan no mos sira husi liu, ne’ebe fiar katak tribunal internasional mak manera ne’ebe di’ak liu iha aspeitu legal, moral no mos pratikal hodi povo Timor-Leste bele sai husi konflitu, trauma no injustisa ba futuru ne’ebe dame.

Ami hakarak kontinua dialogu ho Ita-Boot. La importa se ita hetan konkluizaun hanesan ka la’e, ami fiar katak ita bele halo debate la ho lian ne’ebe buka halo foer parte ida nia reputasaun, dudu parte ida nia intensaun, ka koalia insulta ka a’at iha nivel personal. Iha Timor-Leste, ema barak hatene kona-ba Ita-Boot nia apoiu ba dialogu ne’ebe honesta no ho respeita malu nudar dalan hodi resolve diferensia sira. Importante tebes uza prinsipiu sira mos iha nivel internasional, no ami hein katak ita boot fila fali ba prinsipiu sira ne’e.

Sinseramente,
/s/
John M. Miller, Kordinator Nasional
East Timor and Indonesia Action Network (ETAN)

No comments:

Post a Comment