24 June 2016

Hanoin balu kona ba proposta Lei ba Rai

Artigu badak bazeia ba La'o Hamutuk nia Submisaun ba Komisaun A Parlamentu Nasionál.
Publika ona iha Jornal Independente, 21 Junu 2016.

Sumariu Kontextu

Iha 2011-2012, Parlamentu Nasionál aprova pakote Ezbosu Lei ba Rai tolu mak hanesan: Regime Espesiál para a Definição de Titularidade dos Bens Imóveis; Ezbosu Lei da Expropriação no Ezbosu Lei do Fundu Imobiliário. Prezidente da Repúblika tempu ne’ebá, Dr. Jose Ramos Horta veto pakote lei ba rai ne’e. Prezidente veto ho razaun katak pakote lei ba rai ne’e la refleta nesesidade ka proteje povu kiik no vulneravel sira nia direitu asesu ba rai.

Hafoin pakote lei ba rai kaduka (expire) tiha, Ministériu Justisa halo fila fali revizaun ba pakote lei ba rai ne’e, no iha fulan Maiu tinan ida ne’e entrega ba Parlamentu Nasional atu diskute. Proposta lei foun sira ne’ebé integra maka: Ezbosu Regime Especiál para a Definição de Titularidade dos Bens Imóveis, Ezbosu Lei Expropriasaun para a Utilidade Pública, no Ezbosu Lei Bazes de Ordenamento do Teritório. Ezbosu Lei Fundo Imobiliário ne’e la iha ona tanba Ministériu Justisa inklui hamutuk ona ba Ezbosu Lei da Expropriação.

Iha fulan Juñu 2016, Komisaun A Parlamentu Nasionál realiza audiénsia públiku ho grupu sosiedade sivíl sira no Instituisaun relijioza hodi rona sira nia hanoin molok Deputadu no Deputada sira lori ba debate iha plenária.

La’o Hamutuk partisipa iha audiénsia públiku ida ne’e no halo komentáriu ba Ezbosu Lei Regime Espesiál para a Definição de Titularidade dos Bens Imóveis no komentáriu ita tan ba Ezbosu Lei da Expropriação. Iha artigu ne’e haktuir deit La’o Hamutuk nia hanoin kona-ba Ezbosu Lei Regime Espesiál para a Definição de Titularidade dos Bens Imóveis (tuir mai sei bolu Lei ba Rai).

Lei ba Rai tenki haforsa sidadaun sira nia direitu báziku sira.

Konstituisaun da Repúblika Demokrátika de Timor-Leste hanesan baze hodi garante sidadaun hotu-hotu nia direitu ba; Propriedade Privadu (Artigu 54), Seguransa no Asisténsia Sosiál (Artigu 56) no Direitu ba Abitasaun (Artigu 58). Direitu hirak ne'e mós garante iha Deklarasaun Universal Direitu Umanus no mós iha Konvensaun Internasionál sira kona-ba Direitu Ekonomia Sosiál no Kulturál ne’ebé estadu Timor-Leste ratifika ona. Tanba ne'e, ezbosu lei Regime Espesiál para a Definição de Titularidade dos Bens Imóveis sai nudár meius ida hodi realiza sidadaun sira nia direitu.

Problema rai iha Timor-Leste, problema ida ne’ebé kompleksu tebes tanba liga metin ho istória kolonializasaun besik tinan atus neen. Ezbosu Lei ba Rai hatudu esforsu balu atu responde ba kompleksidade ne'e, liu husi artigu espesiál sira kona ba direitu sira ne’ebé liga ho tempu okupasaun nian no mós liga ba tradisaun Timor-Leste nian. Maske nune’e iha parte balu husi ezbosu lei ne’e presiza hadi’ak liu tan hodi bele garante sidadaun hotu nia direitu asesu ba rai ne’ebé justu.

Títulu ka Sertikadu ne’ebé hetan liu husi dalan korruptu

Ezbosu lei atuál rekoñese direitu anterior ne'ebé hetan durante okupasaun Portugal no Indonézia nian. Ba ema sira ne’ebé hetan títulu ho dalan ne’ebé loos, lei ida ne’e sei proteje duni sira. Maibé, durante tempu kolonializasaun Portugal no Indonézia nian, ema balu hetan sertifikadu ka títulu sira liu husi dalan korruptu no la justu. Ezbosu lei ne’e la hatudu intensaun atu buka tuir títulu/sertifikadu korruptu sira ne’e no la klaru oinsá governu sei halo klarifikasaun ba sertifikadu sira ne’ebé prodús husi Indonézia no Portugal.

Importante atu Parlamentu Nasional aprova lei ida ne’ebé labele kontinua fó benefísiu bebeik deit ba ema sira ne’ebé durante okupasaun Portugal no Indonézia nian, tanba sira nia podér, matenek ka relasaun besik ho kolonializador sira, bele okupa rai barak. Lei rai Timor-Leste nian tenke fó benefísiu ne’ebé justu ba povu baibain sira, grupu vulneravel sira, liu-liu sira ne’ebé kbiit laek sira. Lei tenki fasilita atu populasaun sira ne’ebé lakon sira nia rai iha tempu kolonializasaun nian, bele hetan justisa. Ho hanoin ne’e mak La’o Hamutuk rekomenda ba Parlamentu Nasional atu aumenta alínea ida ba Artigu 3 iha ezbosu lei ida ne’e hodi loke dalan ba klarifikasaun ba sertifikadu produtu kolonializador nian, no mós loke dalan ba reklamasaun kontra títulu/sertifikadu sira ne’ebé hetan husi dalan korruptu durante kolonializasaun Portugal no Indonézia nian.

Ema estranjeiru sai nain ba rai

Sai nain ba rai deit, la garante katak Timor oan sira sei hetan benefísiu másimu husi rai ne’e. Komunidade ne’ebé la iha kbiit ekonomia di’ak, dala barak sai vítima ba investor husi li’ur sira ne’ebé iha osan barak. Tanba ne’e, maski Artigu 6 iha ezbosu lei ne’e afirma ona katak, so sidadaun Timor-Leste de’it mak iha direitu ba rai, Lei ne’e tenke define klaru mós oinsá bele kontrola ema estranjeiru sira ne'ebé aproveita situasaun ekonomia maioria povu Timor-Leste ne'ebé fraku, hodi sai na’in indireta ka hetan kontrolu tomak ba rai balu.

Maske Timor-Leste sadere ba Merkadu Livre, Lei ba rai tenke haforsa kontrolu ba komersializasaun rai. Iha nasaun sira ne'ebé iha rai boot, karik ida ne'e la’ós sai kestaun importante liu atu diskute, maibé ba nasaun ki’ik hanesan Timor-Leste ne'ebé nia rai luan 15,000 km2 de’it, maioria uma kain iha rai menus husi hektares rua, populasaun aumenta 2.5% kada tinan, rai barak uza ona ba produsaun agrikultura, rai barak uza ona ka sei uza ba projetu infrastrutura sira, se bainhira ema fa’an no sosa rai arbiru, ikus mai sei hamosu problema boot ba estadu.

Lei Regime espesiál ida ne’e tenke prevene atu labele iha ema individual ka grupu kiik balu de’it ne'ebé iha osan barak, bele sosa rai sein limitasaun no ikus mai domina atividade ekonomia nasaun nian. Iha tempu hanesan, tenke mós prevene atu ema labele fa’an rai arbiru hodi ikus mai fó todan ba estadu bainhira laiha ona rai atu hela ka uza ba halo produsaun.

Ema sira ne’ebé muda “forçadamente” durante periodu okupasaun nian.

Durante okupasaun ilegál Indonézia, governu/militár muda obrigatóriu populasaun sira husi sira nia fatin orijen ba fatin seluk atu hafasil militár sira nia kontrolu ba populasaun sira. Ezbosu lei ne’e, iha Artigu 21.2 dehan, “uzukapiaun espesiál” la aplika ba populasaun sira ne’ebé Indonézia muda obrigatóriu, no kazu sira hanesan ne’e sei rezolve kazu pur kazu.

Aplikasaun artigu ida ne’e sei hamosu problema sosiál barak. Komunidade sira ne’ebé sai vítima “dezlokasaun ho obrigatóriu’ barak mak sei hetan eviksaun, lakon sira nia vida moris, no bele hamosu konflitu iha komunidade nia le’et. Ho hanoin ne’e mak La’o Hamutuk rekomenda ba Parlamentu Nasional atu elimina tiha alínea 2 ne'e, hodi rekoñese direitu populasaun sira ne'ebé ‘desloca forçadamente’ ba rai ne’ebé sira hela ba, no ba rai na’in orijinál sira tenke konsidera hanesan direitu anterior ida, nune’e bele hetan direitu ba indemnizasaun hanesan regula iha Artigu 48.

Zona protesaun komunitária

Artigu 26 kona-ba Uso de bens imóveis em zonas de protecção comunitário, alínea 3 loke dalan ba atividade ekonomia. Artigu ne’e mós limita envolvimentu komunidade nian ba de’it nivel konsultasaun, laos sai hanesan parte ne'ebé halo desizaun no planu kona-ba oinsá atu jere zona protesaun ne'e ba atividade ho natureza ekonomia. Tanba zona protesaun barak mak iha ligasaun ho komunidade sira nia vida moris no tradisaun, importante atu lei labele loke espasu ba atividade ekonomia ne’ebé estraga fali komunidade nia vida moris no tradisaun. Atividade ida ne’ebé iha posibilidade fó benefísiu liu ba komunidade mak atividade kooperativa komunitária nian ka atividade turizmu kulturál sira ne’ebé sustentável duni. Estadu bele suporta realiza atividade ekonomia iha zona protesaun komunitária nian maibé komunidade mak tenke sai na’in ba atividade sira ne’e.

Despejo, hasai ema husi rai/propriedade ida

Artigu 77 kona-ba Despejo iha lei atuál hakerek katak despejo hotu-hotu sei regula ho Diploma Ministerial. Governu elimina tiha Kapitulu VIII iha ezbosu anterior ne’ebé deskreve klaru prosesu despejo no nia regulamentu sira. Governu la iha razaun klaru tanba sá tenke hasai Kapítulu VIII ne’e. La’o Hamutuk fiar katak, despejo tenke regula kedas iha lei ba rai, tanba despejo iha relasaun maka’as ho sidadaun sira nia direitu konstitusional sira. Parlamentu Nasionál nudár reprezentante povu iha direitu no devér atu halo no aprova lei sira ne’ebé la kria espasu ba violasaun sidadaun sira nia direitu Konstitusional.

Ho hanoin  ne’e mak La’o Hamutuk rekomenda ba Parlamentu Nasionál atu hatama fali Kapitulu VIII, Artigu 56-66 husi ezbosu lei anterior 2015 nian ba ezbosu lei atuál Regime Espesiál para a Definição de Titularidade dos Bens Imóveis no hasai artigu 77 husi ezbosu lei atuál.

Konkluzaun

Lei ba Rai importante atu klarifika situasaun jurídiku kona ba rai no nia problema ne’ebé kompleksu tebes iha Timor-Leste. Ezbosu lei atuál inklui ona pontu di’ak barak hodi garante sidadaun sira nia direitu ba rai. Maske nune’e, presiza haforsa liu tan lei ne’e atu bele prevene problema sira ne’ebé akontese hanesan legalizasaun ba sertifikadu korruptu husi tempu Portugal no Indonézia, ema labele fa’an no sosa rai sein limitasaun, dominasaun ema estranjeiru iha Timor nia rai, eviksaun ba vítima dezlokasaun obrigatóriu iha tempu Indonézia nian, estragu ba komunidade sira nia vida moris no tradisaun ne’ebé liga ba zona protesaun komunitária, no despejo ne’ebé la justu ba komunidade kbiit laek sira.

Atualiza: Iha loron 20 fulan Junu 2016, Komisaun A Parlamentu Nasional fo sai sira nia relatoriu kona ba Ezbosu Lei Expropriasaun.
Iha 2017, Lei tolu aprova, promulga no publika iha Jornal da Republika. Bele hetan informasaun no textu sira iha ne'e.

No comments:

Post a Comment