13 July 2016

LH husu Parlamentu atu rejeita Orsamentu Retifikativu

Iha loro-kraik loron 12 Jullu, Parlamentu Nasional Timor-Leste hahú debate kona-ba proposta husi Governu atu aumenta tokon $391 ba  Orsamentu Estadu 2016 no transfere and withdraw liu dala tolu kompara ho Rendimentu Sustentável Estimativa husi Fundu Petrolíferu tinan ida ne'e. Orsida kalan, sira aprova retifikasaun iha jeneralidade ho unanimidade. Sira sei halo votasaun final molok sira halo deskansa loron Sesta semana ida ne'e. Maske Parlamentu la konvite sosiedade sivíl atu fó hanoin, La'o Hamutuk hakerek submisaun ida atu ezije sira atu rejeita proposta ida ne'e, ne'ebé sei gasta osan ba infrastrutura fíziku, inklui projetu balun ho benefísiu bele duvida. Artigu tuir mai hetan redasaun uitoan, no aumenta ligasaun no gráfiku ruma:

Submisaun ba Parlamentu Nasionál RDTL
Hosi La’o Hamutuk
Kona-ba Proposta Orsamentu Retifikativu 2016
12 Jullu 2016

Atu finansia projetu infrastrutura boot sira balu, Governu Timor-Leste propoin atu gasta tokon $391 tan iha tinan ida ne’e atu aumenta ba biliaun $1.562 ne’ebé aloka ona iha Orsamentu orijinál 2016. Orsamentu biliaun $1.953 ida ne’e sei sai orsamentu ida ne’ebé boot liu durante istória Timor-Leste. La’o Hamutuk preokupa teb-tebes katak proposta revizaun ida ne’e sei halo hotu Timor-Leste nia riku-soin limitadu ne’e, ne’ebé tuir mai sei hatún sustentabilidade Fundu Petrolíferu nian liu hosi soe tan osan povu nian iha projetu sira ne’ebé nia benefísiu la klaru.

Mega-projetu sira presiza analiza no planu ho sériu liu tan.

La’o Hamutuk dala barak ona hakerek ba distintu deputadu/a sira kona-ba ami nia preokupasaun ba projetu infrastrutura sira ne’ebé harii hosi kompañia rai li’ur sira ho osan povu nian – inklui Tasi Mane (Suai Supply Base, Auto-estrada Kosta Súl no Refinaria Betano), ZEESM, Aeroportu Dili no Portu Tibar – ne’ebé sei la fó benefísiu ida ne’ebé sufisiente ba jerasaun ohin no futuru Timor oan sira, ne’ebé sai tiha objetivu prinsipál hosi Fundu Petrolíferu tuir Lei haruka.

Ami husu katak projetu sira ne’e tenke planeia ho di’ak, ho analiza ba nia kustu, benefísiu no risku nian atu hare keta nia vantajen sira ne’e boot liu fali ho kustu finanseiru, sosiál no ambientál nian. Ohin, Governu husu ba Parlamentu atu aumenta montante duplu ba montante Fundu Infrastrutura ne’ebé ita-boot sira aprova iha fulan neen liu ba, hodi hatudu momoos hela mai ita hotu katak laiha duni planu ne’ebé realistiku. Iha tempu ne’ebá, Ministériu Finansa no Ministériu Obras Públiku hatene ona katak sira presiza hela osan tokon $131 durante 2016 atu selu ba Portu Tibar, maibé sira falla atu informa ba Parlamentu, hodi halo ita boot sira aprova orsamentu ne’ebé la sufisiente.

Ohin, sira halo erru opostu ida. Kontratu ba Suai Supply Base rejeita ona hosi Tribunal Rekursu, no kompañia sai ona hosi projetu, nune’e iha ne’ebá sei laiha dalan atu halo tenderizasaun foun ida ne’ebé lejítimu tuir tempu atu halo konstrusaun ne’ebé bele hahú iha tinan ida ne’e. Maibé Governu hakarak Parlamentu atu aloka tokon $127 tan ba Tasi Mane durante 2016. Keta Governu hakarak goza de’it ita-boot sira?

Timor-Leste la’ós ona ka labele finje ona atu halo despeza sustentável.

Proposta atu aumenta orsamentu ne’e sei finansia tomak hosi levantamentu hosi Fundu Petrolíferu. Proposta ida ne’e husu atu gasta 9.2% hosi total rekursu petrolíferu Timor-Leste nian iha tinan ida ne’e, ka dala tolu kompara ho Rendimentu Sustentável Estimativa.

Fulan kotuk, FMI publika sira nia Relatóriu Article IV ida ne’e foun liu kona-ba Timor-Leste, foka sai katak:
“Mezmu ho poupansa prudente hosi nia riku-soin petróleu iha Fundu Petrolíferu fó xumasu finansial ida hodi ajuda atu labele lakon rendimentu tanba presu mina-rai global ne’ebé monu foin daudauk ne’e, maibé lala’ok fiskál tuir planu despeza kapitál ne’ebé eziste hela ne’e la sustentável tanba Fundu Petrolíferu sei hotu iha longu prazu iha nivel levantamentu ohin loron nian.”
Relatóriu ida ne’e publika ho konsentimentu hosi Ministériu Finansa RDTL. Ekonomista sira iha FMI no Banku Mundial la imajina katak planu despeza kapitál sei sai la sustentável liu tan iha tinan ida ka rua hafoin sira hakerek relatóriu ne’e.

La’o Hamutuk halo ona projesaun antes katak Fundu Petrolíferu sei gasta hotu iha tinan sanulu nia laran. Maske nune’e, karik proposta atu halo gastu as ho arbiru iha retifikasaun ida ne’e nudár ezemplu atu halo tuir, entaun Fundu Petrolíferu sei hotu lalais liu.

Maske alokasaun orsamentu ba infrastrutura fíziku kontinua sa’e, maibé investimentu iha rekursu umanu, servisu báziku no ekonomia naun petrolíferu nafatin la adekuadu, no despeza ba asisténsia saúde, edukasaun no agrikultura tun durante tinan rua ikus ne’e. Revizaun orsamentál ida ne’e tuir mai sei aumenta despeza ba mega-projetu infrastrutura fíziku duvida sira. Gráfiku tuir mai hatudu hela oinsá infrastrutura fíziku sei hetan osan barak liu tan duke setór sira.

Maibé, Fundu Petrolíferu hetan ona presaun maka’as, no nia saldu biliaun $16.591 iha fin de Maiu 2016 ne’e menus liu tokon $541 kompara ho nia saldu iha fulan 12 liu ba. Informasaun ne’ebé fornese iha Livru Orsamentu 1 kona-ba futuru rendimentu petrolíferu inklui erru no distorsaun lubuk. Ami hakarak atu bolu Parlamentu nia atensaun ba faktu importante balu:
  • Rendimentu mina-rai kontinua tun tanba kampu Kitan ne’ebé taka ona, produsaun Bayu-Undan ne’ebé tun no presu mina-rai global ne’ebé kontinua tun. Tinan ba projesaun presu “prudente” ne’ebé Ministériu Finansa nafatin uza mak presu Mina-matak Brent iha 2016 ne’ebé nia rata-rata $64/70/barríl. To ohin loron, presu Brent loloos iha $39.97/barríl. No iha Jullu 2016, projesaun hosi U.S. Energy Information Administration katak presu ba Brent sei iha rata-rata $43.73 durante tinan 2016 tomak. (Projesaun ba presu prudente ne’e maizumenus menus liu $8 kompara ho presu “referénsia” EIA nian).
  • Maibé, tanba liu 90% hosi Bayu-Undan nia rezerva supa hotu ona, nune’e, presu mina-rai iha futuru sei la haló diferensa boot ba finansa Timor-Leste nian mezmu karik presu atu sai fali. Durante fulan lima primeiru iha 2016, JPDA nia produsaun barríl sira ne’ebé prodús kada fulan tun 5% kompara ho produsaun durante 2015, no tun 33% kompara ho produsaun iha 2012. Ida ne’e sei kontinua atu tun tanba kampu ne’e besik atu maran ona. 
  • ConocoPhillips no kompañia sira seluk sei rai maizumenus tokon $125 hosi buat ne’ebé loloos sira tenke selu mai Timor-Leste iha tinan ida ne’e atu rekupera avaliasaun ida ne’ebé demais liu atu fó fila taxa husi 2012.
  • Reseita Petrolíferu ne’ebé rai hela iha Fundu Petrolíferu durante trimestre primeiru iha 2016 hamutuk tokon $125.3, no karik ida ne’e kontinua iha nivel ne’ebé hanesan ida ne’e, entaun total Timor-Leste nia reseita petróleu no gas iha tinan ida ne’e sei ba tokon $501. Maibé Orsamentu kontinua ekspeta atu hetan rendimentu tokon $719 iha tinan 2016. 
  • Retornu hosi investimentu Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian durante 2015 ne’e menus hosi zero, maibé Livru Orsamentu kontinua uza predisaun ida ne’ebé optimistiku no espekulativu katak sira sei hetan 5.7% retornu kada tinan. Merkadu global kontinua la’o volatil. 
  • Maizumenus tokon $641 hosi Fundu ne’e ita investe iha valór mobiliáriu sira ne’ebé denominar iha British Pounds (Moeda Britániku), no valór pound ne’ebé monu hafoin referendu Brexit (Reino Unido sai hosi Uniaun Europeia) iha fulan kotuk halo Timor-Leste lakon tokon $63 tanba valór hosi mudansa moeda. 
  • Projesaun figura RSE iha Ministra Finansa nia karta ba Primeiru Ministru iha 23 Juñu (pajina 65) fó impresaun ida ne’ebé la loos, tanba sira halo asumsaun sala kona-ba total levantamentu hosi Fundu Petrolíferu hafoin 2016 sei limita tuir RSE, buat ne’ebé la’ós Governu planeia atu halo.

Konklusaun

Nune’e, ho faktu ekonómiku importante hirak ne’e, La’o Hamutuk husu ba Parlamentu atu la aprova orsamentu retifikativu ida ne’e. Governu promote atu revee Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál ne’ebé tama ona ba tinan lima, no revee ida ne’e tenke halo molok ita-boot sira aprova despeza ne’ebé arbiru no laiha hanoin ba montante besik dollar tokon atus hat liu – montante ida ne’ebé ekivalente ho maizumenus $6 ba kada uma-kain Timor oan kada loron, ne’ebé liu 40% ita nia ema sira hetan ba sira nia moris lor-loron. Aumenta tokon $400 ne’e liu fali osan ne’ebé Timor-Leste sei gasta iha tinan ida ne’e ba saúde, edukasaun, polísia, militár, agrikultura no solidariedade sosiál tomak.

Livru Orsamentu 1 justifika despeza retifikativu ida ne’e sa’e tanba “ho hanoin katak tinan oin nudár tinan eleisaun nian, nune’e iha tinan ne’ebá sei iha orsamentu ida ne’ebé moderadu liu ne’ebé sei labele akomoda despeza sira ne’e.” Iha Timor-Leste nia esperiénsia, Orsamentu Jerál Estadu 2012 mak orsamentu ida ne’ebé boot liu iha istória Timor-Leste --- to ohin loron.

La nesesáriu atu lalais hodi aprova orsamentu ida ne’e sein audiénsia públiku ka Analiza, konsulta, no debate ne’ebé adekuadu. Governu sei nafatin iha ne’e bainhira ita-boot sira fila hosi resesu, Fundu Infrastrutura sei la mamuk, no transferénsia sira ne’ebé autoriza hosi orsamentu 2016 orijinál sei la gasta hotu.

Tuir Konstituisaun, kada Deputadu/a responsavel atu reprezenta sidadaun Timor-Leste tomak kona-ba asuntu fundamental sira, inklui Orsamentu Estadu. Ita boot sira nia knar la’ós de’it atu tau karimbu ba proposta sira ho Governu sein halo Analiza no konsidera proposta hirak ne’e ba interese povu nian ka lae.

Ami komprende katak ita-boot sira nia tempu ne’e limitadu, no apresia ba ita-boot sira nia atensaun. Ami be saran lia ne’e espera katak informasaun ida ne’e sei ajuda ukun na’in sira hodi halo desizaun sira ne’ebé matenek hodi benefisia povu Timor-Leste tomak no maximiza sustentabilidade Fundu Petrolíferu, no sei pronto atu fornese informasaun tan ka tuir audiénsia bainhira ita-boot sira husu.
--------------
Atualiza: Parlamentu Nasional aprova proposta retifikasaun kedas, no iha loron 28 Jullu La'o Hamutuk hakerek submisaun ida tan ba Prezidente Republika ne’ebé husu nia atu veto.

No comments:

Post a Comment