22 March 2018

Depois tinan 18: Presiza atu husik Dolar Amerika?


Iha 29 Janeiru 2018, Institute of Business (IOB) organiza seminar nasionál ida ho Títulu Bele ka lae Timor-Leste iha moeda rasik? Perspectiva no desafius? ne’ebé reprezentante governu, akadémiku no sosiedade sivíl sira fahe sira nia hanoin kona-ba posibilidade ba Timor-Leste atu implementa nia moeda rasik. Juvinal Dias hosi La’o Hamutuk fó apresentasaun ida hamutuk ho panelista sira seluk hanesan Ministru Finansa Rui Gomes, Banku Central Timor-Leste nia Diretór da Divisão de Estudos Económicos e Estatísticos Gastão de Sousa, Profesór Brett Inder hosi Universidade Monash. Kliik iha kada naran atu bele download sira nia apresentasaun.

Artigu tuir mai ne’e refleta ba apresentasaun La’o Hamutuk nian.

Iha 2000, bainhira Administrasaun Tranzisaun ONU nian (UNTAET) administra Timor-Leste, UNTAET, FMI no lider Timor oan sira balu fó rekomendasaun atu halo dolarizasaun. Iha tempu ne’ebá, moeda balu sirkula hela iha ekonomia Timor-Leste. Indonesia nia rupiah sirkula maka’as iha merkadu no area rural sira, dolar Australia sirkula iha negósiu sira ne’ebé nia na’in sira mai hosi rai li’ur, funsionáriu sira hosi ajénsia ONU nian ne’e selu ho dolar Amerika, no Timor oan balu simu sira nia pensaun ho escudo Portuguese nian. Tanba laiha fasilidade ofisiál ne’ebé eziste atu troka moeda sira, nune’e, kámbiu ka prosesu troka moeda nian tomak iha tempu ne’ebá esensialmente tuir “merkadu ilísitu ka pasar gelap,” ne’ebé nia presu la konsistente ho merkadu loloos nian.

Administrasaun tranzisaun hili dolar Amerika ho razaun lubuk. Rupiah Indonézia la estavel, tanba nia valor monu maka’as iha krize monetariu 1997-1998 no kontinua tun sae iha tinan sira tuir. Portuguese nia escudo la uza ona iha Portugal no agora troka ona ho euro. FMI no instituisaun sira seluk dudu atu halo dollarizasaun hodi koko halo ekonomia Timor-Leste nian sai estavel liu, liu hosi previsibilidade presu, regula kámbiu no hamenus konfiansa ema nian ba merkadu ilísitu. Dolar Amerika uza ona hosi UNTAET, relativamente estavel iha merkadu global, tanba hetan apoiu hosi ekonomia ida ne’ebé forte, no nudár moeda referénsia ba presu mina-rai mundiál.

Benefísiu sira bainhira uza dolar Amerika

Estabilidade presu hosi kámbiu internasionál nian

Valor hosi moeda foun dala barak tun sae bainhira merkadu global koko atu determina sira nia valor relativu ba moeda sira seluk. Valor moeda ne’e bazeia ba istória kréditu ne’ebé eziste, desizaun ba polítika monetariu tempu naruk no dezempeñu ekonómiku nian. Moeda foun sira seidauk hetan teste kona ba sira nia resposta sira ba kondisaun ekonómiku sira ne’ebé diferente, no, nune’e susar atu determina valor kámbiu nian ne’ebé apropriadu iha tempu badak nia laran.

Iha Timor-Leste nia kazu, instituisaun nasionál sira seidauk provadu katak sira bele reziste ba tentasaun hodi prodús osan barak liu tan bainhira ekonomia nasaun iha periodu difisil nia laran. Ita nia moeda bele sai estavel liu tan ba tempu naruk, bainhira Banku Sentrál estabelese polítika rejistu ida ne’ebé di’ak, maibé to iha valor ne’ebé atu fluktua.

Estrutura instituisaun foun

Obstákulu ida ne’ebé dala barak nasaun sira ne’ebé foin hetan nia independénsia enfrenta mak sira nia instituisaun sira seidauk iha esperiénsia. Risku boot hosi obstákulu ne’ebé mak instituisaun sira ne’e dala barak hili dalan potensiál hodi uza koreksaun ne’ebé baratu no lalais ba sira nia ekonomia – hanesan prodús osan atu hamenus defisit orsamentál ka fó kréditu ba banku sira – ne’ebé bele iha impaktu sira ne’ebé bele kria inflasaun ka muda valor kámbiu iha futuru.

Dolar Amerika bele proteje nasaun sira hosi krize makroekonomiku sira hanesan hiperinflasaun, ne’ebé bele mosu mai hosi desizaun ba polítika monetariu ne’ebé perigozu, hanesan labele kontrola produsaun osan. Nasaun balu hetan ona hiperinflasaun, hanesan Venezuela no Zimbabwe, ne’ebé bainhira enfrenta ona obstákulu sira hanesan ne’e, susar ba sira atu ultrapasa hodi iha kreximentu ekonómiku tanba sira nia moeda nia valor menus ba bei-beik. Iha situasaun sira hanesan ne’e, presu ba importasaun haksoit sae, no presu ba sasán sira ne’ebé prodús iha rai laran la bele predikte ona, investidór sira sei sai ba rai seluk, no sidadaun sira labele rai sira nia osan tanba sira nia valor osan sei monu tun lor-loron.

Seguransa ba investidór rai li’ur no domestiku

Moeda ne’ebé relativamente estavel sei halo investidór sira iha konfiansa katak sira nia valor investimentu sei prezerva ba tinan naruk.

Investor sira fó konfiansa valor dolar Amerika, no nune’e, daudauk ne’e investor sira konfia katak sira nia valor investimentu iha Timor-Leste ba tinan oin mai sei la diferente boot kompara ho valor investimentu iha tinan ida ne’e. Heineken lista dollar Amerika nudár atrasoens prinsipál ida entre sira seluk ne’ebé lori sira hodi loke sira nia fábrika iha Timor-Leste. Pelu menus ba kurtu prazu, moeda nasionál Timor nian sei la enkoraja investimentu iha Timor-Leste tanba sei halo investimentu sira ne’e relativamente risku liu.

Merkadorias lubuk mak sosa no fan ho dolar Amerika

Timor-Leste iha merkadorias boot rua ne’ebé esporta, mak petrolíferu no kafé, buat rua ne’e fan iha merkadu global ho dolar Amerika. Nune’e, uza dolar Amerika parsialmente ajuda Timor-Leste nia ekonomia hosi ameasa hosi flutuasaun presu merkadorias nian.

Impaktu hosi presu mina-rai ne’ebé monu iha 2014 ba Timor-Leste nia ekonomia nudár lisaun ida atu aprende tanba nasaun ne’e uza dolar Amerika. Durante tempu ne’ebá, dollar amérika nia valor boot liu kompara ho Rupiah no moeda seluk, nune’e hamenus tiha kustu hosi importasaun sasán. Nia rezultadu mak Timor-Leste nia inflasaun monu hosi 12% iha 2013 ba besik atu zero iha tinan 2014. Maske Estadu simu osan menus hosi nia esportasaun petrolíferu, maibé presu ne’ebé ema selu ba sasán sira la sae ona.

Dezafiu sira bainhira uza dolar Amerika

Lakon kontrolu ba polítika monetariu

Polítika monetariu nudár instrumentu ida ne’ebé banku sentrál uza hodi responde ba situasaun ekonómiku ne’ebé diferente liu hosi ajusta nasaun nia fornesimentu osan ka taxa de juros nian. Tanba uza dolar Amerika, Timor-Leste husik tiha nia podér atu halo desizaun ba polítika monetariu nian. Se lae, Banku Sentrál bele uza instrumentu sira ne’e hodi bele estabiliza ekonomia no ajuda nasaun hodi rekupera hosi xoke sira hosi externa.

Bainhira iha xoke balu ba ekonomia, Banku Sentrál bele devalua nia moeda atu halo esportasaun sira sai kompetitivu liu, nune’e, bele kompensa ba lakon sira ne’ebé mai hosi xoke.

Ezemplu mak: kafé nudár Timor-Leste nia export naun petrolíferu ida ne’ebé boot liu. Produsaun kafé bele hetan impaktu negativu hosi xoke sira hosi externa hanesan kondisaun klima ne’ebé ladi’ak ka moras ai-horis nian ne’ebé da’et ba plantasaun
lubuk. Iha kazu hanesan ne’e, Banku Sentrál bele uza nia polítika monetariu hodi devalua nia moeda, nune’e halo sasán sira ne’ebé prodús iha rai laran bele relativamente baratu ba konsumidór sira hosi rai li’ur. Nune’e, aumenta fan ba sasán esportasaun seluk bele kompensa valor ne’ebé tun hosi fan kafé nian. Maske nune’e, importante atu nota katak daudauk ne’e, Timor-Leste seidauk bele hetan benefísiu barak hosi uza tipu instrumentu polítika monetariu hanesan ne’e tanba ita seidauk iha produtu esportasaun barak.

Obstákulu ba diversifikasaun

Valor moeda nasionál Timor-Leste nian bele sai fraku liu kompara ho dolar Amerika, hodi halo importasaun sasán sira sai karun liu no produtu lokál sira relativamente baratu bainhira halo komparasaun. Produtu lokál sira bele kompete ho sasán importasaun ne’ebé karun liu iha merkadu doméstika. Tuir mai, produtór lokál sira sei fan sira nia produtu barak, hadi’ak sira nia produtividade no aumenta sira nia produsaun ba tempu naruk. Bainhira produsaun no produtividade aumenta, produtu Timor-Leste nian sei sai kompetitivu liu iha eskala global ida, nune’e bele haluan liu esportasaun naun petrolíferu nian. Ida ne’e bele sai instrumentu ida atu ajuda Timor-Leste hodi diversifika nia ekonomia no enkoraja kreximentu iha setór naun petrolíferu iha futuru.

Valor as hosi dolar Amerika nudár parte ida hosi esplikasaun kona-ba ba dependénsia Timor-Leste nian ba importasaun, tanba fó dalan ba Timor-Leste hodi importa sasán sira ho presu ida ne’ebé baratu  liu kompara ho sasán sira ne’ebé produtór doméstiku sira prodús hodi kompete ba. Troka sasán importasaun balu ho sasán sira ne’ebé prodús iha rai laran bele hahú ona hodi taka tiha diferensa entre sasán importasaun no sasán esportasaun naun petrolíferu nian, ne’ebé sei sai nudár pasu importante ida ba sustentabilidade ekonómiku bainhira produsaun mina-rai hotu ona no bainhira Fundu Petrolíferu hotu iha dékada balu oin mai.

Timor-Leste prontu ona ka lae?


Oradór sira hotu iha seminar IOB nian, inklui La’o Hamutuk, konkorda katak sedu liu ba Timor-Leste atu implementa nia moeda nasionál ida. Timor-Leste sei implementa nia moeda nasionál ida iha futuru, maibé tenke hahú ho dezenvolve nia setór ekonomia naun petrolíferu sira, ne’ebé inklui agrikultura, turizmu no indústria ki’ik sira. Tanba bainhira implementa moeda nasionál agora, ida ne’e sei hadalan ita hodi aumenta presu ba sasán importasaun sira, nune’e bele hafraku kapasidade ema nian atu sosa sasán bainhira iha tempu ne’ebé hanesan produtu doméstika nian kontinua menus. Aleinde ne’e, polítika monetariu ne’e sei la sai instrumentu polítika ida ne’ebé efikás bainhira ita labele ajusta ho setór esportasaun barak ne’ebé diferente.

Setór produtivu sira hosi PIB (Produtu Interna Bruto) - naun petrolíferu sira mak agrikultura no fabrikasaun, ne’ebé estagnada dezde 2003. Despeza governu nian mak lori besik kreximentu tomak iha PIB naun petrolíferu, no despeza ida ne’e sei tun iha tinan sira oin mai bainhira rendimentu petrolíferu nian hotu ona no saldu Fundu Petrolíferu nian tun.

Hafoin setór produtivu sira, hosi naun petrolíferu kontribui maka’as ona ba ekonomia, entaun Timor-Leste bele konsidera ona atu iha nia moeda nasionál rasik.

Rekomendasaun balu ba tempu ohin nian

La’o Hamutuk rekomenda katak ukun na’in sira presiza foti nesesidade ne’ebé sériu liu atu diversifika ekonomia. Ita iha faze urjente atu iha polítika sira ne’ebé proativu liu hodi nune’e bele enkoraja kreximentu sustentável hosi setór produtivu sira hosi naun petrolíferu.

Dalan ida ne’ebé nasaun sira bele hili atu aumenta sira nia produsaun lokál no gradualmente substitui importasaun ho nia produtu lokál mak introduz kombinasaun ida hosi aplika tarefa ba importasaun no introduz subsídiu governu nian ba setór tarjetu sira. Polítika hirak ne’e bele proteje ita nia indústria doméstika tanba bele dezenvolve kapasidade rai laran ho produtu sira ne’ebé importa mai. Ba tinan naruk nian, bainhira produsaun lokál aumenta buras, Timor-Leste sei bele hakotu aplikasaun tarefa no subsídiu sira ne’e, nudár rekezitu ida ne’ebé presiza atu kumpre hosi rekizitus sira ne’ebé merkadu livre ASEAN nian promove.

Povu Timor-Leste atinje ona sira nia soberania nasionál hafoin luta no sakrifisiu iha tinan barak nia laran, no atu iha nia moeda nasionál rasik, ita bele hare nudár benefísiu ida hosi vitória ukun rasik an nian. Maske nune’e, ita presiza atu asegura katak moeda ne’e rasik mós tenke materialmente fó benefísiu ba povu iha nasaun ida ne’e, espesialmente sira barak ne’ebé seidauk goza benefísiu ekonómiku hosi independénsia ida ne’e.

No comments:

Post a Comment