30 July 2018

La’o Hamutuk fó Hanoin ba Autór sira katak sira nia Hakerek iha Konsekuénsia

Liberdade espresaun mai ho responsabilidade. Maske La’o Hamutuk kontra medida legal ne’ebé bele limita diskusaun, ami atu bolu observadór polítiku sira - inklui jornalista, akadémiku, no hakerek na’in ba blogu sira, liuliu hirak ne’ebé la’ós Timoroan no hakerek husi rai li’ur de’it - atu tau iha neon katak, bainhira sira ezersísiu sira nia liberdade espresaun, presiza konsidera konsekuénsia negativu husi sira nia hakerek ba Timoroan sira.  La’o Hamutuk (Institutu Analiza Monitorizasaun ba Dezenvolvimentu Timor-Leste) harii iha prinsipiu ida katak ema sira internasionál ho nasionál servisu hamutuk hodi tane as justisa sosiál iha Timor-Leste, no ami hato’o sujestaun ba ami nia belun internasionál sira.

Blogu rua ne’ebé foin lalais publika kona-ba lideransa polítika balun, sirkula iha media sosiál, hanesan ezemplu rua kona-ba artigu hirak ne’ebé ladún konstrutivu no laiha responsabilidade.  Artigu ida kona-ba Prezidente Lu Olo, nakonu ho sensasionál kona-ba abuzu konstituisional, no artigu seluk ne’ebé kompara Xanana Gusmão nia relasaun ho feto sira ho Donald Trump.

Klaru, importante atu lideransa polítika sira banati tuir standard ne’ebé as, no laiha lideransa mak bele sees husi kritika sira.  Ho ida ne’e, komentáriu sira presiza bazeia ba evidénsia, konsistente ho prinsipiu étika jornalizmu nian, no konstrutivu. Spekulasaun, la uza fonte nia naran, ataka pesoál no uza liafuan manas sei la ajuda ema ida.  Debate kona-ba Timor-Leste presiza foka ba programa no implementasaun programa sira, la’ós foka ba personalidade. Ho situasaun polítika foin lalais, nasaun ida ne’e presiza komentadór, lideransa polítika no sidadaun sira ne’ebé foka ba programa ne’ebé bele servi hanesan matadalan ba nasaun ba tinan 5 tuir mai, no aban bainrua.

Perspetiva husi li’ur bele ajuda fornese debate no lori esperiénsia no informasaun adisionál; maibé mós bele lori konsekuénsia ne’ebé ita la hakarak.  Ema hirak ne’ebé lee artigu sira, presiza tetu katak artigu ne’e loos ka lae, no hanoin dala rua molok sirkula.

Ita hotu iha responsabilidade atu hamenus tensaun, ataka pesoál no debate partidáriu. Buat hirak ne’e, bele aumenta dezafiu ba dalan atu hadi’ak liu tan Timoroan nia moris, povu ida ne’ebé tinan barak nia laran sofre ho intervensaun husi nasaun li’ur sira.  Hakerek na’in sira iha rai li’ur sei la moris ho impaktu negativu sira, maibé Timoroan sira mak sei moris ho nia konsekuénsia sira ne’e.  Hakerek na’in sira ne’ebé hadomi rai doben ida ne’e, iha obrigasaun moral atu kontribui ho meius pozitivu no uza dalan konstrutivu. 

Nasaun estranjeiru sira ukun Timor-Leste iha tinan atus barak nia laran, no dala barak sira la tau matan ba interese povu nian.  Ohin loron Timor-Leste ukun rasik an, mai ita hotu tenke muda husi luta rezisténsia ida ne’e ba luta hodi enkoraja malu.  Mai tau neon hamutuk hodi kontribui ba debate ida konstrutivu, persuasivu, no kolabora ho espíritu ida atu lori nasaun ida ne’e ba oin.

No comments:

Post a Comment