04 November 2018

Planeamentu Familiar ida Inkluzivu La’ós iha Surat-Tahan De’it

Planeamentu familiar hanesan direitu umanu báziku ba ema ida-idak atu determina ho livre no responsabilidade bainhira mak sira hakarak oan, no oan hira mak sira hakarak. Importante atu asegura katak planeamentu familiar ne’e inklusivu, katak involve sidadaun hotu la haree ba jéneru, kaben ka lae, idade, orientasaun sexual no relijiaun. Planeamentu familiar hanesan aspetu ida husi saúde reprodutivu, ne’ebé konsiste husi:
  • Prevensaun HIV/SIDA;
  • Prevensaun no tratamentu ba moras hada’et liuhosi relasaun seksuál ka MHRS;
  • Kuidadu antes no depois de partu;
  • Edukasaun seksuál no akonsellamentu, liuliu ba foin-sa’e sira.
Ukun na’in balu haree planeamentu familiar husi perspetiva ekonomia de’it, no balun konklui katak implementasaun planeamentu familiar ida-ne’ebé di’ak bele hatún neineik kreximentu populasaun, aumenta saláriu no PIB (Produtu Internu Brutu ka GDP). Maibé kuandu la haree planeamentu familiar nudár direitu umanu no análiza haree tuir perspetiva ekonomia nian de’it perigozu tebes hanesan bele haree husi istória balu iha Timor-Leste nia pasadu ne’ebé hatudu “planeamentu familiar” uza uluk nudár meiu obrigasaun ida atu kontrola populasaun iha tempu Indonézia. Ohin loron, Timor-Leste nasaun independente ona no Konstituisaun artigu 57 garante saúde universál no gratuita ba sidadaun ida-idak.  Atu halo tuir promesa ida ne’e, Timor-Leste tenke fornese ba feto no mane timoroan hotu rekursu no informasaun hodi bele tetu no deside ho matenek kona-ba sira nia saúde no sira nia isin-lolon.

La’o Hamutuk fiar katak planeamentu familiar presiza iha diskusaun ne’ebé nakloke sem limitasaun. Se diskusaun ne’e limite de’it ba asuntu ekonomia, ita karik bele haluha no esklui katak, planeamentu familiar nia baze fundamentu mak atu fó espasu ba ema ida-idak liuliu feto sira hodi halo desizaun ba sira-nia isin-lolon rasik.

Artigu ida ne’e sei diskute kona-ba importánsia husi planeamentu familiar iha Timor-Leste, nia polítika, bareira implementasaun no rekomendasaun iha futuru.

Planeamentu Familiar Importante ba Timor-Leste ka lae?

Foin daudaun diskusaun kona-ba planeamentu familiar hetan atensaun no diskute iha públiku. Planeamentu familiar nudár rekomendasaun importante ne’ebé fó husi Relatóriu Nasionál Dezenvolvimentu Umanu 2018, ne’ebé antisipa katak bainhira ema barak uza planeamentu familiar, númeru dezempregu sei tun, investimentu ema ida-idak nian no PIB sei sa’e, no feto sira moris aumenta naruk. Dadus relatóriu husi Peskiza Demográfiku no Saúde (Demographic and Health Survey - DHS) inklui kona-ba ema hira mak uza planeamentu familiar, no métodu saida mak sira uza, no ema hira mak hakarak hetan asesu ba planeamentu familiar. No mós, iha Juñu 2018, Prezidente RDTL nia kaben Cidalia Lopes Nobre Mouzinho Guterres diskute kona-ba importánsia husi planeamentu familiar iha eskala internasionál. 

Planeamentu familiar oferese kondisaun ba dezenvolvimentu ida sustentável no inkluzivu. Planeamentu familiar ne’ebé inkluzivu sei promove saúde materna no saúde infantíl, hakbiit feto sira, hasa’e nivel edukasaun, no hamenus HIV/AIDS nia da’et. No mós, sei aumenta benefísiu ekonómiku hanesan aumenta uma-kain ida nia rendimentu. Timor-Leste hanesan nasaun foin-sa’e ida - 35% husi nia populasaun iha idade entre 15-35 - no planeamentu familiar sei fornese futuru ida sira bele hili rasik ne’ebé di’ak liu.

Governu Timor-Leste iha obrigasaun bazeia ba Konstituisaun RDTL atu proteje no kuida sidadaun hotu, la haree ba jéneru, estadu sivíl, relijiaun, ka orientasaun sexual. Maske nune’e iha implementasaun husi Polítika Planeamentu Familiar atuál seidauk inklui ema hotu, dala barak implementasaun sei diskrimina foin-sae, ema hela iha area rural no feto ne’ebé seidauk kazál ka laiha katuas oan. Planeamentu familiar tenke progresivu no inkluzivu iha pratika, la’ós iha surat-tahan de’it.

Planeamentu Familiar Atuál no nia Implementasaun

Timor-Leste adopta Polítika Planeamentu Familiar Nasionál ida iha 2004, no La’o Hamutuk konsidera polítika ida ne’e inkluzivu no progresivu. Polítika ida-ne’e dezenvolve husi rezultadu konsulta no debate públiku, ne’ebé konsiste husi lideransa husi parte saúde sira, setór seluk iha governu, no mós lideransa parte relijiozu sira. Polítika atuál ida-ne’e dehan katak, servisu planeamentu familiár tenke “integra hamutuk ho servisu saúde reprodutivu no halo iha instituisaun saúde nian hotu atu nune’e ema hotu bele hetan asesu ho di’ak no efetivu.” Polítika ne’e mós deklara katak fasilidade saúde hotu tenke prove servisu reprodutivu no akonsellumentu, no “tenke inklui mós informasaun kompleta no loloos kona-ba métodu hotu-hotu, atu nune’e ita bele garante katak ema ida-idak hili tanba nia hatene no tanba nia hakarak no ho konxiénsia rasik.” Informasaun ne’e tenke fahe ba sidadaun sira, la haree ba idade, estadu sivíl ka jéneru.

Ohin loron implementasaun husi polítika ida-ne’e di’ak liu kompara ho tinan 14 liubá, maske nune’e sei iha dezafiu barak. Tuir dadus DHS 2016, feto 16.1% idade 15-49 uza ona métodu ruma husi planeamentu familiar, maske nune’e relatóriu ne’e bazeia ba saida mak feto sira dehan ba ema ne’ebé halo entrevista, no karik ema balu moe atu fahe informasaun privadu ho ema ne’ebé sira la koñese. Gráfiku iha okos hatudu katak, sona (injesaun) no implante hanesan métodu kontrasepsaun ne’ebé uza liu.

Laiha métodu planeamentu familiar ida mak perfeitu ba ema hotu, tanba métodu ida-idak mai ho nia benefísiu no risku; tan ne’e, La’o Hamutuk fiar katak ema hotu-hotu presiza hetan informasaun ne’ebé kompletu kona-ba meiu kontrasepsaun oioin. Agora daudaun métodu dominante liu mak sona no implante; ne’e hatudu katak ema barak mak seidauk hatene ka iha asesu ba métodu no opsaun seluk. Relatóriu DHS hatete katak maizumenus feto ida entre feto na’in neen iha Timor-Leste mak uza kontrasepsaun. No feto hirak ne’e besik 50% mak deside uza métodu sona, no dehan katak sira deside uza molok hatene kle’an kona-ba nia risku (efek samping) sira ne’ebé bele mosu, saida mak sira bele halo bainhira esperiénsia efek samping, no karik iha meiu seluk atu bele uza.

Tuir dadus husi DHS, persentajen ema uza kondom menus tebes, ho 0.6% husi totál ema ne’ebé responde fó sasin katak sira uza kondom Ida ne’e la’ós surpreza boot ida, bainhira ita haree katak diskusaun kona-ba kondom sai nudár stigma no sosiedade la suporta. Planeamentu familiar ida ne’ebé saudavel presiza tebes meiu ida justu hodi fahe responsabilidade entre mane no feto no indivíduu sira.

Alende ne’e, parese servisu saúde ba vasektomi seidauk implementa iha Timor-Leste, tanba menus ekipamentu no ema ne’ebé iha presiza kapasidade espesífiku, maibé ema ho knaar no kapasidade ida-ne’e menus liu. Métodu vasektomi mak métodu planeamentu familiar nian ne’ebé seguru, simples no efetivu. Planeamentu Familiar asuntu ida ba mane ho feto, no ita labele tau todan de’it ba feto no fó fatin liu ba ema hirak halo polítika atu haluha katak importante tebes atu inklui feto nia direitu atu foti desizaun.

Maske Timor-Leste nia Polítika Planeamentu Familiar temi liafuan inkluzivu, maibé foin-sa’e, hirak ne’ebé seidauk kaben, no feto rurál sira, dala barak seidauk bele hetan asesu ba servisu saúde reprodutivu sira. Bazeia ba DHS, liu 33% husi feto hirak ne’ebé seidauk kaben fó sasin katak sira hakarak uza planeamentu familiar maibé só 50% husi feto hirak ne’e mak bele hetan asesu.

DHS nia relatóriu importante ne’ebé haktuir relatóriu global DHS nian, fó sai de’it númeru feto kaben na’in no sira nia nesesidade ba planeamentu familiár, maske nune’e importante tebes ba relatóriu DHS ne’ebé iha influensia boot atu tau importánsia no aprezenta númeru feto hirak ne’ebé seidauk kaben nia nesesidade ba planeamentu familiar atu halakon stigma kontra feto hirak ne’e. Alende ne’e Sensus mós presiza aumenta planeamentu familiar nudár komponente iha kestionáriu sira, atu nune’e ita bele hetan estatístika kompleta kona-ba planeamentu familiar iha Timor-Leste laran tomak.

Obstákulu ba Planeamentu Familiar

Timoroan ida-idak iha direitu atu deside meiu planeamentu familiar saida de’it mak perfeitu ba nia. Tan ne’e, ema hotu presiza simu informasaun adekuadu kona-ba benefísiu no risku husi métodu planeamentu familiar hotu. Maske nune’e, sosiedade balun iha Timor-Leste nafatin fó podér ba mane sira iha relasaun, no limita feto sira nia abilidade atu foti desizaun ba sira nia an. Iha tinan hirak liubá, iha peskiza rua ne’ebé hatudu realidade problema ida-ne’e: ida kona-ba atitude mane sira nian liga ho asuntu jéneru no ida seluk kona-ba violénsia kontra feto. Peskiza sira-ne’e konfirma katak sosiedade (mane no feto), kontinua iha fiar forte katak mane mak halo desizaun di'ak liu iha família nia laran; fiar ida-ne’e kontinua husi mane no feto to’o agora. Ita presiza enkoraja no promove kultura ida ne’ebé hakbiit feto no luta kontra kultura hirak ne’ebé hatún feto. Ne’e mak pasu importante ida hodi fornese planeamentu familiar iha nasaun tomak.

Kampaña Igreja Katólika nian no instituisaun seluk dala barak foka de’it ba métodu planeamentu ne’ebé tradisionál. Maske nune’e iha realidade, kampaña hirak ne’e seidauk konvense feto barak atu uza métodu ne’ebé refere (haree iha gráfiku). Ida ne’e la’ós surpreza ida tanba atu uza métodu tradisionál efetivamente presiza feto sira bele lee no halo kalkulasaun aritmétika, atu komprende kle’an kona-ba sira nia isin no sistema reprodutivu; sira nia parseiru seksuál mós presiza nakloke atu diskute no komunika ho suporta, ida ne’ebé dala barak la eziste iha família barak nia realidade.

Maske nune’e, maioria joven no foin-sa’e sira hetan informasaun limitadu tebes kona-ba saúde reprodutivu, nune’e labele kompriende loloos saúde seksuál ka foti desizaun ba sira nia isin-lolon bazeia ba informasaun kompletu. Porezemplu, tuir dadus husi DHS, 23% husi joven feto no 20% husi joven mane dehan katak sira simu informasaun  kona-ba saúde reprodutivu. Aléinde ne’e. 47% husi feto no 66% husi mane idade 15-49 mak rona tiha ona kona-ba HIV/SIDA. Mezmu nune’e profesór sira no inan aman sira evita atu diskute kona-ba tópiku ne’e tanba sente moe. Maske edukasaun seksuál iha ona eskola nia kurríkulu, dala barak mak mestre sira hakat liu tiha. Tan ne’e joven barak la hatene oinsá atu prevene isin rua ka hatene oinsá trata moras hada’et liu husi relasaun seksuál.

Rekomendasaun Espesífiku ba VIII Governu

Tinan oinmai, Governu Timor-Leste sei hato’o ninia relatóriu periódika dahaat ba Komité kona-ba Halakon Diskriminasaun hasoru Feto (CEDAW). Relatóriu ikus ba CEDAW, husi tinan 2015, fó rekomendasaun tuirmai ba Governu Timor-Leste:
“Haforsa maneira hodi asegura feto joven hotu, inklui feto adolexente no rurál, hetan asesu ba servisu saúde seksuál, reprodutivu no emerjénsia nian, no hadi’ak kualidade servisu planeamentu familiar…la haree ba status kaben.”
Bazeia ba ida-ne’e, ami hato’o rekomendasaun espesífiku tuirmai ba Governu:
  • Kontinua no haforsa implementasaun Polítika Nasionál Planeamentu Familiar 2004 nian, hodi buat di’ak iha surat-tahan bele atualiza iha pratika. Planeamentu Familiar la mensiona iha programa Governu VIII nian. Ami husu Governu atu prioritiza Planeamentu Familiar, no inklui iha programa no planu sira iha futuru, nudár kondisaun nesesária atu atinje golu sira iha Planu Estratéjiku Nasionál ba Saúde 2011-2030, ne’ebé koko atu “aumentu asesu no servisu sira ne’ebé ho kualidade aas ba ante-natais, partu, asisténsia pos-natal no Planeamentu Familiar, inklui fatin ne'ebé difisil atu asesu”.

  • Alokasaun Orsamentu Estadu 2018 ba “Saúde Materna no Servisu Saúde Materna inklui Planeamentu Familiar” mak $43,000, ne’ebé ko’a tiha ba sorin balun kompara ho orsamentu 2017. La’o Hamutuk enkoraja Governu atu aumenta alokasaun ne’e iha orsamentu 2019, espesifikamente ba asuntu Planeamentu Familiar no nia informasaun sira. Inklui mós programa detallu no espesífiku kona-ba Planeamentu Familiar iha Ministériu Saúde nia Planu Asaun. Governu nia Programa, no Orsamentu, Governu mós tenke asegura katak lideransa ne’ebé adekuadu, planu no orsamentu hodi nune’e asegura implementasaun husi polítika importante ida ne’e.

  • Ministériu Saúde presiza investe ba ho fornesimentu informasaun ba ofisiál saúde sira, kapasitasaun no rekursu sira ne’ebé presiza atu asegura informasaun no opsaun kompletu ba Timoroan hotu, mane ka feto, kaben-na’in ka seidauk kaben, nurak ka idade, hela iha sidade ka foho. Presiza atensaun espesiál ida mós ba promove partisipasaun mane iha responsabilidade ba uza kontrasepsaun (inklui kondom no vasektomi), no mós kontinua eduka mane sira atu iha obrigasaun relasiona ho planeamentu familiar.  Ministériu presiza asegura implementasaun husi polítika ida ne’ebé labele diskrimina ema ida.

  • Ministériu Saúde, Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu, no Komisaun Nasionál ba Kombate HIV/AIDS presiza asegura mensajen no diskusaun públiku kona-ba planeamentu familiar sempre inkluzivu, pozitivu, no suporta direitu ema hotu nian. Objetivu mak atu hakbiit ema hotu atu nune’e bele iha responsabilidade ba desizaun ba sira nia saúde individuál no familiar, bazeia ba informasaun ne’ebé loloos no klaru. 

  • Ministériu Edukasaun no Ministériu Saúde presiza kontinua kolaborasaun importante ne’ebé sira hahú ona atu asegura edukasaun kona-ba saúde reprodutivu bele hanorin iha eskola sira, mestre sira iha mandatu, konfiansa ba an, bele ezekuta atu diskute tópiku hirak ne’e ho estudante sira.

Konkluzaun

Maioria Timoroan lubuk ida, feto no mane seidauk hetan asesu ba informasaun adekuadu no opsaun sira kona-ba saúde reprodutivu, no falta ne’e viola sira nia direitu tuir Konstituisaun no tuir polítika Governu nian. Governu anteriór sira seidauk implementa ho rigorozu Polítika Nasionál Planeamentu Familiar 2004 ho efetivu, no La’o Hamutuk husu Governu Konstitusionál Daualuk atu halo di’ak liután.

Iha 25 Jullu, Primeiru Ministru Timor-Leste nian, Taur Matan Ruak, iha nia diskursu bainhira simu pose, dehan katak oven Timor-Leste mak rikusoin prinsipál rai ne’e nian, nune’e ita presiza koko rezolve nesesidade saúde, edukasaun no asesu ba servisu sira. Fornese informasaun no oportunidade hanesan ba planeamentu familiar ba Timoroan hotu, la haree ba jéneru, idade, relijiaun, no munisípiu sira nudár kondisaun ba pasu esensiál dezenvolvimentu nian ne’ebé sustentável no ekitavel iha Timor-Leste.

No comments:

Post a Comment