29 November 2018

Submisaun kona-ba Orsamentu Estadu 2019

Submisaun ba Komisaun C, Parlamentu Nasionál

Konteúdu

  • Presiza Tau Osan ba Setór Sira Ne’ebé Governu Dehan Mak Prioridade.
  • Governu Bele Investe iha Kapitál Umanu Liu husi Despeza iha Servisu Báziku sira.
  • Agrikultura mak Meius Importante ba Diversifikasaun Ekonomia.
  • Livru Orsamentu tenke Inklui Projesaun Loos kona-ba Despeza Rekorente iha Futuru.
  • La’o Hamutuk Enkoraja atu Hapara Gasta Povu nia Osan ba Projetu Tasi Mane.
  • Orsamentu 2019 Ameasa Sustentabilidade Fundu Petrolíferu.

Introdusaun

La’o Hamutuk apresia oportunidade ida ne’e, hodi hato’o ami nia idea sira kona-ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2019. Ami espera katak informasaun iha submisaun ida ne’e, sei ajuda Ita-Boot sira hodi bele halo desizaun kona-ba oinsá hadi’ak proposta orsamentu atu haforsa ita nia ekonomia no servisu sosiál nian sai di’ak liu, hodi servi nesesidade povu Timor-Leste nian.

Proposta Orsamentu Jerál Estadu 2019 ho montante biliaun $1.827, boot liu iha istória Timor-Leste. To’o agora, másimu ezekusaun OJE iha tinan 2016, biliaun $1.631 de’it. Maske tempu no informasaun limitadu atu analiza no deside kona-ba aprovasaun Lei Orsamentu ida ne’e, ami fó korajen no parabéns katak Ita-Boot sira bele tetu di’ak no halo alterasaun ho matenek.

Agora daudaun, Estadu Timor-Leste iha kruzamentu ida; Parlamentu Nasionál V no Governu Konstitusionál VIII tenke deside dalan saida atu tuir. Ita-Boot sira bele hili dalan ida atu haforsa ekidade, diversifikasaun no sustentabilidade – ka bele deside atu halai lahó kuidadu atu tuir mehi ne’ebé iha posibilidade atu kria rikeza boot, ka atu halo nasaun osan-tahan (bankrut) no aumentu povu nia kiak no mukit.  Ita hotu hakarak futuru di’ak ba povu hotu iha rai doben ida ne’e, maibé dalaruma ita seidauk hetan konkordánsia kona-ba dalan atu tuir.

Hanesan bain-bain, La’o Hamutuk koko lori evidénsia no faktu balu ba Distintu Deputada/u sira, atu ajuda Ita-Boot sira atu halo desizaun di’ak hodi asegura futuru Timor-Leste nian. Maske ami seidauk hatene buat hotu, no laiha informasaun kompletu, ami halo pedidu ba Ita-Boot sira atu buka evidénsia, analiza ho maneira independente, no labele fiar ka depende ba fonte ka opiniaun ida de’it atu informa Ita-Boot nia desizaun sira. Karik Ita-Boot sira hakarak esplikasaun kle’an liu, ka informasaun adisionál, ami sempre prontu atu koko fornese.

Presiza Tau Osan ba Setór sira ne’ebé Governu Dehan mak Prioridade.


Iha livru OJE 1, Governu deskreve sira nia prioridade sira prinsipál neen ba tinan 2019:
  1. Hasa’e produtividade iha setór agrikultura hodi hametin seguransa ai han no redús insidénsia malnutrisaun.
  2. Hadi’a kualidade edukasaun (inkluzivu, tuir padraun no orientadu ba merkadu).
  3. Hadi’a no hametin asesu ba servisu saúde, kontinua ho programa “saúde na família”.
  4. Infrastrutura bázika ba bee mós no saneamentu no estrada sira, inklui estrada rurál sira.
  5. Hametin setór turizmu, foka liu ba dezenvolvimentu turizmu komunitáriu.
  6. Kontinua implementasaun programa desentralizasun administrativa.
Governu sempre hatete katak sira nia prioridade mak agrikultura, edukasaun, saúde no infrastrutura báziku. Maibé, ami la haree prioridade sira hirak ne’e refleta iha alokasaun despeza Orsamentu Estadu 2019. Edukasaun, saúde, agrikultura no bee mós hamutuk hetan menus husi 15% husi OJE 2019. Sira proposta atu gasta osan boot husi OJE ba projetu boot sira, inklui sosa asaun Greater Sunrise, ne’ebé sei kustu dolar biliaun barak iha futuru, no mós aspetu seluk husi projetu Tasi Mane.

Relatóriu Nasionál Dezenvolvimentu Umanu UNDP nian rekomenda ba Governu atu aloka 25% ka aas liu husi OJE ba edukasaun no saúde nune’e bele atinje sira nia meta sira iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasionál, maibé alokasaun ba setór rua ne’e hamutuk nunka atinje meta ida ne’e. Iha tinan hirak ikus, alokasaun orsamentu ba setór sira ne’e tun tinan-tinan; tendénsia ida ne’e sei fó limitasaun ba abilidade nasaun nian hodi atinje objetivu sira ne’ebé hakerek ona iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku no planu VIII Governu ba tinan lima mai.

Prioridade hirak ne’e la’ós de’it hakerek iha surat tahan mutin, maibé tenke hatudu ho asaun. Alokasaun Orsamentu Estadu tenke responde ba nesesidade báziku populasaun sira nian no hadi’ak sira nia moris liu husi investimentu iha setór báziku sira, hanesan iha ona kompromisu atu halo. Investimentu iha servisu báziku, hanesan edukasaun no saúde, iha impaktu direta ne’ebé pozitivu ba povu nia moris loron-loron, no mós fó impaktu pozitivu ba ekonomia tomak, hanesan investimentu direta atu hasa’e kapitál umanu. Ho kualidade edukasaun no saúde di’ak, povu hotu sei moris produtivu liu, no bele kontribui signifikante ba ekonomia iha setór privadu no setór públiku.

Governu Bele Investe iha Kapitál Umanu Liu husi Despeza iha Servisu Báziku sira.


Alokasaun ba edukasaun, saúde, bee moos no agrikultura nafatin parte ki’ik husi OJE 2019 mezmu Governu sempre hatete katak sira ne’e hotu hanesan prioridade prinsipál. Alokasaun ba setór hirak ne’e aumenta husi tinan kotuk, maibé labele halo komparasaun ho OJE 2018 tanba sistema duo-decimal limita despeza Estadu durante fulan sia ne’ebé sai iha tinan ida ne’e. Nune’e, OJE 2018 totál ki’ik liu kompara ho tinan hirak liu ba, no despeza sira la refleta planu ka prioridade Governu nian ba tinan ida ne’e. Nune’e, ami uza OJE 2016 no 2017 atu kompara ho tinan 2019. 

Edukasaun

Proposta OJE 2019 aloka tokon $140 ka 7.7% husi total OJE ba setór edukasaun. Alokasaun ida ne’e tokon $11 boot liu duke alokasaun iha 2017 no kuaze hanesan ho alokasaun iha 2016. Orsamentu 2019 proposta atu gasta $270 de’it ba estudante ida-idak iha Timor-Leste. Alokasaun ida ne’e la too atu rezolve problema hirak ne’ebé setór edukasaun hasoru, inklui ekipamentu ba aprendizajen no hanorin ne’ebé nafatin lasufisiente, falta formasaun no akompañamentu hodi asegura implementasaun kurríkulu ne’ebé loloos, no infrastrutura báziku ne’ebé laadekuadu. Investe iha rekursu umanu mak sai xave ba dezenvolvimentu Timor-Leste no instrumentu importante atu hasai povu husi kiak. Ita labele aumenta povu nia matenek bainhira la iha investimentu ne’ebé boot no ho kualidade aas iha edukasaun.

Investimentu iha setór edukasaun presiza aumenta materiál fízika atu fasilita prosesu aprendizajen no iha tempu hanesan hadi’ak kualidade edukasaun. Ami apresia Parlamentu nia desizaun atu rejeita mudansa sira ne’ebé proposta kona-ba Kurríkulu Pre-Eskolár no Ensinu Báziku 2015. Ami espera katak agora Governu bele prioritiza imprimasaun livru sira ba mestre/a no estudante sira, ho mós sistema no ekipamentu atu organiza no proteje livru sira-ne’e. Ami mós espera katak Governu sei prioritize formasaun ba mestre/a sira nudár meiu importante atu hadi’a kualidade edukasaun iha Timor-Leste liuhosi aumenta mestre/a sira nia kapasidade atu hanorin tuir kurríkulu ne’ebé hatudu metodolojia ne’ebé di’ak no efetivu.

Ami konkorda ho Governu katak ita presiza edukasaun ne’ebé inkluzivu ba ema hotu. Edukasaun inkluzivu, husi ninia definisaun, signifika katak tenke sura mós Timoroan ne’ebé vulneravel liu, inklui sira ho defisiénsia, sira hotu iha area rurál, ema mukit, inan isin-rua sira, no seluk-seluk. Agora sei kontinua iha dezafiu boot sira ne’ebé prevene ema vulneravel atu asesu ba iha kualidade edukasaun, entaun ami espera katak Governu bele tuir sira nia kompromisu atu asegura katak edukasaun mak inkluzivu duni. Governu sei presiza halo avaliasaun kona-ba realidade ba populasaun sira ne’ebé vulneravel liu no mós projetu edukasaun sira hodi bele hasoru dezafiu sira liuhusi programa klaru, ekitavel, efetivu no bazeia ba evidénsia. 

Saúde

Alokasaun ba setór saúde hamutuk tokon $71 iha proposta OJE 2019, reprezenta de’it 3.9% husi orsamentu totál. Laiha mudansa boot ba alokasaun iha tinan kotuk ba setór saúde, hanesan bele haree iha leten. OJE 2019 proposta atu gasta $56 ba Timoroan ida-idak nia saúde durante tinan tomak. Importante atu hasa’e alokasaun orsamentu ba iha setór saúde; nune’e jerasaun tuir mai bele sai produtivu no saudavel.

Taxa malnutrisaun - liu-liu ba labarik ne’ebé iha tinan lima mai kraik - sai ameasa ba Timor-Leste nia futuru. 46% husi labarik tinan lima mai kraik mak stunted (isin-ki’ik) no 24% mak wasted  (isin-krekas), ne’ebé sukat aas no todan atu identifika malnutrisaun. Realidade katak labarik barak tebes iha malnutrisaun  hatudu katak Timor-Leste presiza halo investimentu ne’ebé boot no efetivu hodi kombate malnutrisaun. Labarik sira mak sai rekursu ne’ebé ho valór boot liu ba Timor-Leste; investimentu iha sira nia saúde mak sai investimentu direta ba ita hotu nia futuru.

Sistema saúde públika sei menus ho ekipamentu, infrastrutura, no funsionáriu profisionál kuidadu saúde sira ne’ebé la natoon. Maske iha polítika nasionál ne’ebé di’ak kona-ba planeamentu familiar, ne’e seidauk implementa ho di’ak no presiza formasaun ba funsionáriu sentru saúde sira hodi sira bele fornese informasaun kompletu ba ema hotu ne’ebé hakarak lahó diskriminasaun tanba status sivíl, jéneru ka idade. Problema hirak ne’e maka’as liu iha area rurál no komunidade rurál barak sei hasoru dezafiu boot atu asesu ba saúde. Governu tenke halo investimentu ne’ebé boot iha setór saúde atu realiza meta iha Planu Estratéjiku Setór Saúde nian 2011-2030, ne’ebé sei inklui aumenta asesu ba no kualidade sistema saúde públiku ba povu Timor-Leste tomak. Ne’e importante katak investimentu iha setór ne’e hadi’ak kualidade servisu saúde liu husi treinamentu ba professional kuidadu saúde sira, investimentu iha ekipamentu no infrastrutura, kampaña informasaun loloos, no mós treinamentu ba profisionál sira atu hanorin oinsá atu uza ekipamentu sira hotu.

Bee Moos no Saneamentu

Proposta alokasaun ba bee moos no saneamentu iha 2019 mak tokon $17, ka menus 1% husi Orsamentu Estadu totál. Setór ida ne’e kontinua atu hetan alokasaun ki’ik maske asesu ba bee moos no saneamentu ne’ebé adekuadu mak dezafiu boot ba ema barak, liu-liu iha area rurál ne’ebé 70% populasaun hela ba. Bazeia ba Peskiza Demográfiku no Saúde (DHS) 2016, 58% husi uma-kain iha area rurál hetan asesu ba bee moos iha sira nia uma ka besik sira nia hela fatin. Sira seluk presiza la'o atu asesu ba bee moos, responsabilidade ne’ebé dala barak feto ho labarik sira hasoru.

Bazeia ba DHS 2016, 50% de’it husi umakain iha Timor-Leste iha asesu ba fasilidade saneamentu ne’ebé di’ak, signifika katak sira uza sentina ho tanke séptiku (pit latrine). No mós, iha area rurál 35% husi umakain la hetan asesu ba fasilidade sira ne’e hotu, no sira soe fo’er iha li’ur, la uza sentina ida.

Timor-Leste ratifika ona Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kultura, no artigu 11 husi Konvensaun ne’e hatete katak ema hotu-hotu iha direitu ba bee. La’o Hamutuk hanoin katak privatizasaun ba setór bee ka implementasaun Parseria Públiku Privada (PPP), hanesan sira rekomenda iha Planu Setór Investimentu 2018-2030 ba Bee ADB nian, mak perigu no bele viola direitu umanu. Maioria povu Timor-Leste hela iha area rurál ho iha asesu ba bee no saneamentu ne’ebé limitadu, entaun ami la konkorda ho ADB nia planu ne’ebé fó prioridade ba Dili boot liu duké area rurál. Ami espera katak Governu bele halo investimentu boot liu iha futuru iha setór bee no saneamentu, liu-liu iha area rural.

Investimentu iha bee no saneamentu mak sai hanesan investimentu direta ba kapitál umanu, tanba bee ne’ebé kontaminadu no saneamentu la adekuadu kauza problema saúde barak, inklui diarreia (tee-been). Diarreia bele kauza malnutrisaun liu-liu iha labarik. Diarreia króniku no malnutrisaun fó impaktu permanente ba ema nia abilidade atu aprende no mós redús produtividade laborál bainhira adultu. Saneamentu ne’ebé la seguru no la ijienénikue fó sai impaktu negativu ba saúde, no bele ne’ebé iha mós sai obstákulu ba labarik sira – liuliu feto sira - impaktu tan atu atende eskola no abilidade atuka halo servisu.

Governu iha responsabilidade atu asegura asesu ba bee mós no saneamentu adekuadu ba Timoroan tomak. Ita labele depende ba doadór husi li’ur atu investe iha setór ida ne’e. Doadór mai ba tempu badak atu implementa projetu ne’ebé espesífiku maibé ne’e la’ós dalan sustentável ka longu prazu atu jere setór bee no saneamentu. Governu presiza halo planu investimentu ne’ebé longu prazu no inklui kustu manutensaun ba futuru.

Agrikultura mak Meius Importante ba Diversifikasaun Ekonomia.


Atu aumenta nivel reseita doméstika no diversifika Timor-Leste nia ekonomia husi mina, Governu presiza prioritiza investimentu iha agrikultura, indústria ki’ik no eko-turízmu ne’ebé bele fó benefísiu ba komunidade sira iha baze. 70% husi populasaun depende ba agrikultura ba sira nia moris, maibé orsamentu 2019 aloka 1.3% de’it ba setór ida ne’e.

Tendénsia orsamentu ba agrikultura sempre ki’ik no tun dezde 2015. Tendénsia ida ne’e hatudu katak Governu la tau prioridade ba setór produtivu sira hanesan agrikultura, maske sira sempre ko’alia importánsia husi setór sira ne’e iha sira nia diskursu no planu. Alokasaun ne’ebé agrikultura hetan to’o agora la sufisiente atu hadi’ak produtividade ne’ebé ita presiza atu diversifika ekonomia no hasai ema husi kiak.

Governu presiza halo investimentu espesífiku atu aumenta produtividade iha agrikultura no iha tempu hanesan promove diversifikasaun iha ai-han ne’ebé ema kuda no promove métodu agrikultura sira ne’ebé orgániku no saudavel ba tempu naruk. Intervensaun hanesan treinamentu no edukasaun ba to’os na’in efetivu liu duke fó kapitál menór - hanesan fó tratór - dala ida ne’ebé la’ós investimentu ne’ebé sustentável ba tempu naruk. Governu bele mós investe iha promove indústria ki’ik sira ne’ebé aumenta produtu agrikultura nia valór liuhosi prosesamentu ruma; nune’e bele kria empregu, redús ita nia dependénsia ba importasaun, no hasai to’os na’in barak husi kiak.

Livru Orsamentu tenke Inklui Projesaun Loloos kona-ba Despeza Rekorente iha Futuru.


Iha Proposta 2019 ba Orsamentu Jerál Estadu, Livru 1 no 4 tinan-tinan Governu halo projesaun ne’ebé la bazeia ba kalkulasaun no investigasaun. Projesaun 4% aumentu tinan ida ba tinan seluk ne’e viola Lei Jestaun Finanseiru. Sumáriu no totál orsamentu iha livru 1 bazeia ba detallu sira iha livru 4a no 4b.

Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru 13/2009 artigu 3.3 no artigu 22.3(a) dehan katak OJE tenke inklui “As receitas totais previstas pelo Governo, assim como as despesas e os saldos resultantes e para os dois anos seguintes.”

Tabela iha pájina 7 husi livru 1 la kumpre tuir Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru. Kalkulasaun ba aumentu 4% ne’e simples liu, no la esplika klaru razaun husi aumentu 4% kada tinan.

Parlamentu Nasionál iha mandatu boot atu tau matan no análiza kalkulasaun ba projesaun hirak ne’ebé Ministériu Finansas halo. No Parlamentu Nasionál iha responsabilidade boot atu análiza kle’an orsamentu no nia implikasaun ba futuru. La’o Hamutuk husu Parlamentu Nasionál atu ezije Ministériu Finansas atu halo projesaun loos no la kontinua viola lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru.

Violasaun lei ida ne’e ita bele haree bazeia ba projesaun kona-ba empréstimu no transferénsia públiku.  Governu aloka tokon $350 iha Orsamentu iha 2019 ba sosa partisipasaun iha Projetu Greater Sunrise husi ConocoPhillips. Projesaun ne’e ita bele haree mosu iha 2020 no tinan tuir mai aumenta 4%, sera ke ita sei selu tan partisipasaun ConocoPhillips?

Bainhira ita laiha projesaun ne’ebé loos, ita labele hatene sustentabilidade finansas estadu iha futuru. Ezemplu ida tan mak projesaun selu fali deve iha livru orsamentu 4a no 1. Livru 1 kalkula osan hira Timor-Leste presiza selu fali kada tinan, maibé iha livru 4 Governu la uza projesaun ne’e; sira uza de’it aumenta 4% tinan-tinan.

Projesaun deve

Proposta OJE 2019 autoriza atu gasta tokon $87 tuir projesaun iha OJE 2018, osan ne’ebé empresta hodi konstrui estrada sira. Governu iha planu atu empresta tan tokon $60 iha 2019 hodi implementa projetu estrada Aituto-Letefoho-Gleno, maibé kontratu seidauk asina.

Proposta ba osan empréstimu ba OJE 2019 hanesan projesaun husi OJE 2018, maske diferente ho projesaun OJE 2017 nian.
La’o Hamutuk apresia Governu nia kometimentu hodi minimiza empréstimu, tanba laiha projesaun ba deve foun iha futuru. Maibé ami preokupa katak dezenvolve Tasi Mane sei presiza tan biliaun barak hodi implementa no loke dalan ba deve foun iha futuru ne’ebé sai ameasa boot ba sustentabilidade ekonomia rai laran.

La’o Hamutuk Enkoraja atu Hapara Gasta Povu nia Osan ba Projetu Tasi Mane.


Ami rekomenda hodi hapara projetu Tasi Mane no mobiliza rekursu finanseiru no rekursu umanu ne’ebé iha atu dezenvolve setór produtivu sira seluk ne’ebé bele hadi’ak povu nia moris. Nune’e bele suporta sustentabilidade fiskal no evita hamosu deve foun iha futuru ne’ebé fó todan ba jerasaun aban bain-rua nian.

Governu Timor-Leste gasta ona liu tokon $400 ba komponente balu iha projetu Tasi Mane. Orsamentu Jerál 2019 ba projetu Tasi Mane hamutuk tokon $435, boot liu husi alokasaun mak ba sosa partisipasaun ConocoPhillips nian no ba faze primeiru auto estrada husi Suai ba Fatukai. Previzaun alokasaun iha 2020 no 2023 hamutuk tokon $690, La’o Hamutuk estimatiza investimentu kapitál ba projetu tomak Tasi Mane no Greater Sunrise bele liu biliaun $16. Timor-Leste la bele kontinua atu gasta osan ba projetu ida ne’e; ita gasta ona tokon $400 maibé ne’e 2.5% husi osan ita presiza gasta tan atu realiza projetu tomak. Ita seidauk tarde atu salva povu nia osan ne’ebé limitadu.

Husi estimatizasaun iha leten, Timor-Leste bele uza tomak nia Fundu Petrolíferu ba projetu Tasi Mane no Greater Sunrise. Karik Governu sei buka empréstimu atu selu ba komponente balun husi projetu, maibé forma ida ne’e mós nudár tusan ne’ebé ita tenke selu fali osan inan ho nia funan sira. TL deside ona atu sosa partisipasaun ConocoPhillips no Shell nia hamutuk tokon $650, hafoin TL selu tiha ba partisipasaun rua ne’ebé ConocoPhillips no Shell fa’an, TL sei kontrola maioria konsorsiu ida ne’e.

Ho 57% husi konsorsiu Timor-Leste iha obrigasaun atu selu 57% ba kustu kapitál upstream. Atu dezenvolve pipeline no planta LNG presiza selu biliaun barak tan, maibé ita seidauk hatene se Timor-Leste presiza selu mesak ka hetan parseiru seluk.

Tinan barak ona La’o Hamutuk preokupa katak projetu petrolíferu sira sei la fó empregu barak hanesan TimorGAP no lider balu promete, sei fornese servisu temporáriu de’it ba ema balu. Planta LNG bele kria empregu permanente ba ema na’in-300 ka 400, maibé Timor-Leste nia forsa laborál rihun atus balu.

Parlamentu Nasionál tenke hetan kustu no benefísiu realístiku no kredivel ba projetu Tasi Mane no Greater Sunrise. Presiza konsidera projetu ida ne’e nia aspeitu  asuntu komersiál, ambientál, no sosiál. Labele aseita de’it saida mak Governu no TimorGap fó sai maibé presiza verifika dadus sira ho peritu sira independente ho koñesimentu kle’an kona-ba indústria petrolíferu.

Realidade hatudu momoos ona katak komunidade lokál ne’ebé afetadu husi projetu ne’e, sira agora daudaun hakarak uza fali sira nia rai ba servisu agrikultura, signifika katak kompensasaun sira ne’ebé Governu oferese nudár sosa ba rai laiha valór atu asegura komunidade lokál nia moris seguru. Presiza investe iha setór produtivu seluk, labele gasta povu nia osan tomak ba mehi la realístiku.

Orsamentu 2019 Ameasa Sustentabilidade Fundu Petrolíferu.


Objetivu husi estabelese Fundu Petrolíferu atu fó benefísiu ba jerasaun agora no tempu naruk iha futuru. Dezde 2008 husi istória Fundu Petrolíferu nian, Governu Timor-Leste sempre levanta liu Rendimentu Sustentável Estimadu, aléinde foti de’it osan funan husi investimentu maibé levanta mós osan inan ne’ebé ita konverte husi mina no gas.

Saldu Fundu Petrolíferu depende ba reseita husi mina no gas, merkadu finanseiru, no levantamentu husi Fundu. Folin mina sempre tun sai, no agora tun 32% iha semana neen liu ba. No mós folin ekidade (asoens) tun maka’as iha fulan Outubru, entaun Fundu Petrolíferu tun tokon $680 durante fulan ida de’it, lakon boot liu iha istória Fundu Petrolíferu. Akontesimentu ne’e hatudu katak ita labele espeta katak saldu Fundu Petrolíferu sempre sa’e.

Agora Timor-Leste iha sistema di’ak tebes atu jere ita nia osan husi mina no gas, ho akontabilidade no transparénsia, no baze ba sustentabilidade iha futuru. Ami preokupa katak Governu karik sei husu atu altera Lei Fundu Petrolíferu hodi loke dalan ba uza Fundu Petrolíferu la tuir prosesu orsamentál. Ami husu Parlamentu atu uza Ita-Boot sira nia kompeténsia atu defende no proteje finansas Estadu.

La’o Hamutuk espera katak ami nia rekomendasaun sira ne’e sei ajuda Distintu Deputadu/a sira atu bele sukat no halo revizaun ba proposta orsamentu no halo planu di’ak ba povu ne’ebé Ita-Boot reprezenta. Ami prontu atu fahe informasaun tan ka halo audiénsia ho Ita-Boot sira karik presiza, no hein atu kontinua hodi partisipa iha prosesu importante ida ne’e.

Obrigado barak ba Ita-Boot sira nia atensaun.

No comments:

Post a Comment