04 July 2012

Dollar Biliaun $10 nudár tarjetu ba tentasaun

Artigu ida ne'e iha lian Tetum
Melbourne Age (liga ba artigu iha Tetum) no Sydney Morning Herald, blog Timorense, no Facebook ohin loron publika notísia ne’ebé nakonu ho akuzasaun, rumor, rona konversa ne’ebé involve Olgário de Castro, Prezidente ba Konsellu Konsultivu ba Investimentu (Investment Advisory Board - IAB) Fundu Petrolíferu Timor-Leste. La’o Hamutuk laiha evidénsia katak nia komete ba krime sira. Ami suporta nia direitu atu hamoos nia naran no hein katak nia sei halo ida ne’e.

Maski nune’e, La’o Hamutuk kleur ona fó atensaun husi tentasaun ba Fundu Petrolíferu ho montante dollar biliaun $10 ne’ebé nia na’in mak nasaun ki’ik, kiak no foun ho esperiénsia uitoan –- husi ema sira ne’ebé laiha moral, kanten iha “indústria finanseiru” no fatin seluk. Ami fiar katak Olgário de Castro la’ós hanesan Bernard Madoff ne’ebé daudauk ne’e iha komarka, ne’ebé nauk dollar biliaun ruma husi investidores Estadus Unidus, ka jestor investimentu sira ne’ebé laiha moral iha Lehman Brothers ka instituisaun finanseiru seluk ne’ebé hamonu ekonomia nasaun Osidentál sira iha tinan hat liu ba. Ami hein katak Olgário de Castro iha étiku liu duke espekuladores merkadu mundiál ne’ebé hamout ekonomia Indonézia iha 1997.

Maibé maski karik Olgário la halo sala, sira seluk ne’ebé kanten iha hela oportunidade atu tau sira nia liman ba Timor-Leste nia osan. Tinan barak ona,  La’o Hamutuk advoka ona katak sistema iha ne’e tenke kesi metin atu proteje hodi hasoru sira ne’ebé sei sai nauk-ten, liu husi sistema ne’ebé transparente liu no iha Checks and Balances ne’ebé forte.

Ami espera katak divulgasaun husi Olgário nia konversasaun ne’ebé la kuidadu, gaba sola-an sei enkoraja sira ne’ebé halo desizaun polítika, sidadaun no jornalista sira atu hare besik liu ba sujestaun La’o Hamutuk, espesialmente ba sujestaun sira ne’ebé rejeita tomak husi  sira ne’ebé halo revizaun ba Lei Fundu Petrolíferu iha tinan kotuk, hanesan mós sira ignora rekomendasaun Banku Central.

Tuir ligasaun sira ne’e atu hetan tan informasaun kona-ba:
Hanesan nasaun kiak barak ne’ebé sira nia ekonomia no finansas estadu nian depende ba esportasaun petroleum, Timor-Leste tama ona ba “malisan rekursu.” Timor-Leste nudár nasaun segundu iha mundu ne’ebé depende liu ba petroleum, ho 97% husi despeza estadu 2011 husi osan mina-rai. Aleinde ba risku husi korrupsaun no maladministrasaun, ita iha sintoma seluk:
  • Hare osan nudár solusaun ba problema tomak
    Fasil atu sosa bolsu-estudu uitoan duke harii universidade ida, ka haruka VIP sira ba iha ospitál iha rai liu duke kria sistema saúde nasionál ida ne’ebé kualidade.
  • Gastu lahó hanoin
    Despeza estadu sa’e ba 28% kada tinan iha inflasaun nia leten, maibé laiha husi ema sira ne’ebé selu taxa mak husu atu kontrola fiskál.
  • Laiha planu realistiku ba tempu naruk
    Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál nudár mehi ida.
  • Dependénsia ba importasaun
    Defisit komérsiu husi naun- petroleu iha Timor-Leste liu fali dollar biliaun ida, importa buat hotu, husi bee hemu, nan manu, foos, to’o traballadór konstrusaun sira.
  • Inflasaun husi kapasidade produtividade lokál ne’ebé uitoan (2011, 17% iha Dili)
    Ita nia produtividade ekonomia labele simu sirkulasaun osan.
  • Ignora dezenvolvimentu no rendimentu husi ekonomia naun-petróleu
    ¾ povo Timor-Leste nudár agrikultór iha area rural, haluha tiha husi planu no orsamentu estadu.
  • Hatudu an katak osan mina-rai sei la hotu.
    Bayu-Undan no Kitan sei hotu iha 2024
  • Empresta ohin, selu aban
    Timor-Leste sei empresta liu tokon $460 durante tinan balu oin mai, no sei empresta biloens hafoin ne’e.
  • Riku-soin barak liu ba elitu urbanu sira.
    Povo barak mak sei la benefisia husi auto-estrada, aeroportu, no fasilidade petroleum, maibé sei hetan sofrementu husi tusan.
  • Setór petroleum “kaptura tiha” desizaun polítika.
    Iha idea kreatividade uitoan ba dezenvolvimentu agrikultura, edukasaun, turizmu, indústria ki’ik, no seluk tan.
Ami espera katak blog ida ne’e sei haluan diskusaun ida ne’e, no enkoraja ita-boot sira atu lee ami nia aprezentasaun badak Direitu no Sustentábilidade iha Dezenvolvimentu Timor-Leste (Ingles).

No comments:

Post a Comment